Жидов

izašalje u Ameriku jednu delegaciju, koja ■Oe se sastojati od zastupnika Palestine. Slijedeći predlog gosp. K a p 1 a na upućen je Egzekutivi na preispitanje. Akcijom komitet stavlja direktoriju Keren Hajesoda u dužnost: a) da odmah započne sa sistematskim radom u svrhu izgradnje Keren Hajesoda u svim zemljama na osnovci narodnoga poreza. U toku narednog vremena imade se u svakoj zemlji izraditi jednolični modus ovog oporezivanja; b) da se kod izdataka organizacije postupa sa najvećom štednjom, napose, da se vodi briga o tome, da se u zemljama sa slabom valutom izdaci za rad dovedu sa tom slabom valutom u sklad; cl da se od povremeno unišlog novca mora bezodvlačno 20°i privesti Keren Kajemetu. POLITIKA. Delegacija za Palestinu. Akcdoni komitet želi, da se delegacija, koju je kongres zaključio, zajedno sa drom. W e i zmaunom zaputi u Palestinu, Akcijoni komitet je ali mnijenja, da bi delegacija i u onom slučaju pošla u Palestinu, ako dru. Weizmannu ne bi bilo moguće, da se priključi delegaciji. Emigracija. Lučki ured u Galcu. S obzirom na promijenjene ustanove o selenju, koje sile ha lučim iz Ukrajine, Besarabije, Bukovine, Istočne Galicije, Malo-Rumunjske i Transilvanije, da putuju preko Galca, odakle je udešena direktna parobrodarska veza sa Jafom, stavlja Akcijoni komitet Egzekutivi u dužnost, da slijedećoj sjednici Akcijonog komiteta podnese izvještaj o eventualnom obrazovanju jednog lučkog ureda u Galcu. ŠEKEL. Uprava šekalira. Za upravu šekalim i kontrolu unišlih iznosa u svakoj zemlji ima Egzekutiva za svaki zemaljski Savez kao i za svaku zemaljsku grupu zasebnih saveza imenovati po jednoga povjerenika za šekalim, koji je za izvršenje svoje dužnosti odgovoran Egzekutivi. Egzekutiva šalje šekel blokove povjereniku šekalim, koji ih po uputama Egzekutive ima da razdijeli zemaljskim “savezima, odnosno postojećim grupama zasebnih saveza. Egzekutiva daje svoje upute na temelju potražbe zemaljskih saveza odnosno centrala zasebnih saveza. Šekel-namire. U smislu organizacijouog statuta smiju se upotrebljavan samo Po Egzekutivi ili po njihovom nalogu izdane jednolične šekel-namire. Šekel-namire imadu biti providjene sa oznakom zemaljskog saveza odn. zasebnog saveza. Zemaljski i zasebni savezi ovlašteni ’su, da povodom sabiranja šekalim svakomu šekelplatiocu osim šekel-namire izn.>r ce eventualno i neke druge po njima vi dane namire. Iznos šekela. Iznos šekela za Poljsku odredjuje se sa 150 maraka, za Austriju sa K 200. Iznos šekela za ostale zemlje *ma da odredi Egzekutiva. Egzekutivi stavlja se u dužnost, da ishodi za Ameriku i Kanadu sporazumnu tamošnjim savezima povišenje iznosa šekel. Unišli iznosi za šekel imadu se potpuno i svakog mjeseca privesti Egzekutivi.

Šekel-propagaada. Akcijoni komitet upravlja na sve zemaljske i zasebne saveze apel, da za narednu godinu provede šekel-propagandu s najvećom energijom i očekuje, da će njezin uspjeh odgovarati i političkom ugledu cijonističkog pokreta i financijskim potrebama organizacije.

Nacrt ustava za Palestinu

Nacrt ustava za Palestinu. Britski kolonijalni ured predao je po vijestima »Manchester Guardiana« cijonističkbj Egzekutivi, kao i arapskoj delegaciji nacrt ustava za Palestinu. Istaknuto je naročito, da se ne radi o konačnoj radnji i da kolonijalni ured još pregovara sa Komesarom Sir Herbert Samuelom i drugima radi eventualnih predloga za promjenu. Tek kada se budu pridošle primjedbe uzele u obzir, dobit će nacrt konačnu svoju formu i biti će objelodanjen. Najvažnije tačke nacrta jesu: Službena Egzekutiva. Na prvom mjestu stoji imenovanje »osobe, sposobne za upravu vlade, u Palestini« sa naslovom »High Commissioner and Commander in Shief«. On imade moć, koja je potrebna za izvršavanje poslova, koji su spojeni sa službom vrhovnog komesara, kao i za ispunjenje odredaba mandata, što ga je Velika Britanija preuzela na želju aliiranih velesila. On imade u glavnom da upravlja zemljom i da izgradi narodnu domaju za židovski narod Vrhovni komesar imat će vlast, da sa pristankom državnog tajnika, emlju podijeli u provincije ili distrikte, koji bi najbolje odgovarali upravnoj svrsi; nadalje će imati pravo raspolaganja u pogledu podjeljivanja koncesija za iskorišćivanje zemlje i njenog rudnoga blaga, prepuštanja javnog zemljišta sve u granicama zakona, koji postoje. Vrhovni komesar podredjen državnom tajniku, imenovati će državne činovnike, koje smatra za to sposobnima. U svrhu podupiranja Vrhovnog Komesara služit će Upravno Viječe, koje će biti sastavljeno po direktivama vlade Njegovog Veličanstva. Zakonodavno vijeće. Od časa, koji će Vrhovni Komesar odrediti u izvršnom vijeću, konstituirati će se zakonodavno vijeće, koje će imati da nadomjesti savjet (Advisory Council), koji će tada postojati. Ovo zakonodavno vijeće imat će> u granicama, odredjenim po uputama vlade Njegovog Veličanstva, punomoć, da izdaje naredbe i odredi uredbe, koje su potrebne za mir, red i dobru vladu u Palestini, sa ograničenjem, da 1. ne smije biti izdana nijedna naredba. koja bi ograničila potpuno slobodu savjesti i slobodu ispovjeđanja vjere, osim ako to zahtjeva održanje javnoga poretka ili u slučaju povrede morala, nadalje nijedna naredba, koja bi na ma koji način išla za razlikovanjem izmeđju pučanstva po rasi. vjeri ili jeziku; 2. da ne smije stupiti na snagu nijedna naredba, dok je njje odobrio Vrhovni Komesar ili Njegovo Veličanstvo po odredbi ministarskog vijeća ili jednog državnog tajnika i 3. da Vrhovni Komesar može naredbe podnijeti na odobrenje Njegovom Veličanstvu i da se svaka naredba, koja se odnosi na stvari, o kojima je u odredba-

ma mandata posebno govora, imade podnijeti na odobrenje Njegovom Veličanstvu. Nadalje si Njegovo Veličanstvo pridržaje pravo, da stavi izvan snage svaku naredbu Vrhovnog Komesara unutar godinu dana od dana odobrenja ida to putem državnog tajnika notihcira. Zakonodavno vijeće sastojat će se, osim od Vrhovnog Komesara, od 25 č1 anov a," od kojih je 10 službenih, alO neslužbenih članova. Neslužbeni članovi sastoje se od 1. 12 lica, koja se biraju ito u suglasju sa naredbom ministarskog vijeća ili drugim zakonodavnim činom, koji odredjuje od vremena do vremena izbore u zakonodavno viječe; 2. jednog lica. koje imenuju ujedinjene trgovačke komore u Palestini i t r i, koje imenuje Vrhovni Komesar izmedju lica, koja nemaju nikakvog javnog položaja u Palestini. Vrhovni Komesar neka uzme pri tome u obzir eventualne predstavke koje općine ili interesne grupe, koja nije nakon provedenih izbora dovoljno u vijeću zastupana, i to tako, da bude po jedan od imenovanih musliman, katolik i Židov. Izbor za zakonodavno vijeće obavljat će se primarnim i sekundarnim izborima. U primarnim izborima bit će izabrani kandidati za sekundarne izbore. Kandidati biraju članove zakonodavnoga vijeća. Izborno pravo za primarne izbore ima svaki palestinski gradjanin muškoga, spola navršenom 25. godinom, koji posjeduje gradjanska prava i ne izjavi, da je strani državljanin ili da stoji pod stranom zaštitom, ili ako nije iz drugih razloga izgubio izbornog prava. Za primarne izbore podijelit će se svaki distrikt u izborna područja. Ova izborna područja odredjiva. će guverner distrikta u sporazumu sa predsjednikom općinskog vijeća ili mjesne uprave di-strikta i seoskim muktarima. Isto tako ustanovit će se broj izbornih kandidata za zakonodavno vijeće u distriktu, ito na bazi da 200 izbornika biraju jednog kandidata, kod česa se odredjuje, da u jed nom mjestu izbornici sa 150 do 200 glasova imadu pravo da biraju jednog kandidata. Područja sa 350 do 400 izbornika biraju 2 kandidata. Isti princip valja primjeniti ondje, gdje broj izbornika prekoračuje 400. Pasivno izborno pravo za kandidata posjeduje svaka osoba, koja je u svom distriktu poprimljena u listinu izbornika. Kandidati, grupirat će se u 12 izbornih kolegija prema vjerskim zajednicama, kojima pripadaju. Broj kandidatskih kolegija za svaku vjersku zajednicu ima da odgovora razmjeru, u kojemu je ova po broju kandidata zastupana. Svaki izborni kolegij bira jednog člana u zakonodavno vijeće. Gradjanski i vjerski sudovi. Sudbenost sastojat će se od ; policijskih sudova, distriktnih sudova sa pravom sudovanja u svim gradjanskim i kaznenim stvarima, koje ne potpadaju jurisdikciji policijskog suda, a ovaj je prizivni sud: jednog tribunala za kaznene stvari sa is ključivom jurisdikcijom za zločine, zemaljskih sudova, vrhovnog suda, kao prizivnog suda, distriktskog i drugih sudova, i konačno sudova za plemena (tribunal courts) za slučajeve, koji rezultira-

BROJ 9.

»ŽIDOV«

5