Жидов
da su ga u profesorskom zboru napustili njegovi drugovi. Otklon budžeta za škole narodnih manjina u Litvi. Riga. Litavski kabinet otklonio je zahtjev za stavku za škole narodnih manjina u budžetu, i potvrdio je naredbu ministra nastave o pođvrgnuću škola narodnih manjina pod opći litavski inspektorat. U židovskim kulturnim krugovima vlada zbog toga velika uzruja-nost, jer time postaje židovska školska autonomija bezvrijednom. Ured narodnih manjina u Litvi održao je u vezi sa nastavnim odjelenjima pojedinih narodnosti sjednicu, u kojoj je zauzeto stajalište prema novom atentatu litavske vlade na kulturnu autonomiju narodnih manjina. Izraženo je mišljenje, da je podvrgnuće škola narodnih manjina pod jedan litavski inspektorat isto. što i likvidacija školske autonomije narodnih manjina. Izdavač: »Mudraci od Cijona« pred sudom. Pred berlinskim sudom morao je odgovarati izdavač časopisa »Na predstraži«, bivši kapetan Ludvig MiiMer, radi uvrijede prijašnjeg ministra za linancijeG o t h eim a. Uvrijede sadržane su u novinskoj polemici o novčanim izvorima za izdanje knjige »Tajne mudraca od Gijona«. U tim člancima iznešene su razne uvrede protiv Ociheima. Zastupnik ministra Gotheima naglasio je, da je Mliller izdavanjem »Mudraca od Cijona« stvorio »Bibliju Rathenau übojica« i da njegovo djelovanje podslrekuje na politička umorstva. Državni odvjetnik predložio je novčanu kaznu od 100.000 maraka. Sud je odsudio tuženoga na novčanu kaznu od 600. maraka. U obrazloženju se veli, da su tvrdnje u tim člancima pale u žestini borbe. Istočno-židovsko radništvo u ruhrskom području. J. C. B. poslao je u područje Ruhra svoga posebnoga izvjestitelja. U Duisburgu, gdje se nalazi centrala za skrb za židovske radnike imao je prilike da skuplja materijal o broju istočno-židovskih radnika u području Ruhra. Statistike jednog dijela židovskog novinstva znatno su pretjerane. U najvećoj konjukituri radilo je svega 15 hiljada židovskih radnika, a sad se broj smanjio na 7 do 8 tisuća radnika. Istočno-židovski radnici zaposleni su u cijelom industrijskom području od Elberfelda do Dortmunda. Zadnjih mjeseca opaža se medju židovskim rađničtvom pokret za emigraciju. Većina pošla je u francesku, gdje se našlo rada kod obnove u ralu razorenih predjela, a dijelom u belgijsko industrijsko područje. Imigracija bila je znatno slabija. U zadnje vrijeme, gdje nije bilo potrebe za nove radne sile, nije došao nijedan židovski radnik. Odnošaj prema njemačkim drugovima je u svakom pogledu uzoran. ! uprave poduzeća nisu se dosada tužile na židovsko radničtvo. Jedino podredjene oblasti često šikaniraju židovske radnike. Pokušali su, da izgone radnike, koji već cijeli niz godina rade u ruhrskom području. Više oblasti odlučile su većinom u korist židovskih radnika. Imade i pojedinih poduzeća, koja principijelno ne namještaju židovske radnike. Rumunjski djaci mole otvorenje sveučilišta. (J. C. B.) Jedna deputacija rumunjskog djaštva bukareštanskoga sveučilišta pošla je ministru predsjedniku Bratianiu i zamolila ga, da odredi ponovno otvorenje sveučilišta. Deputacija uvjeravala je ministra predsjednika, da djaštvo ne će više demonstrirati Ono želi
da se isključivo bavi svojim studijama. Ministar predsjednik odvratio je, da će se baviti s ovom molbom djaštVa već i s obzirom na to, šio uslijed prisilnog zatvaranja sveučilišta mora da trpe i oni djeci, koji su sasvim nedužni. Osuda saradnika »Egyentdsega«. (J. C. B.) Pred budimpeštanskim sudom odgovarao je radi potvore odvjetnik dr. Arpad Gedok, koji je u »Egyen)dsegu« napao budimpeštanskog državnog nadodvjeinika M i. s k o 1 z y-a. Miskolzv je u jednoj optužbi pred sudom re-. kao; »U Madžarskoj postoji, postojao je i postojat će antisemitizam, dok bude u zemlji Židova. Možemo da shvatimo javno mišljenje, koje je Iražiio, da Židovi trpe radi vješala Sarnuelovih i radi bratimljenja s Rumunjima. Branitelj Oedoka predložio je preslušanje brojnih političara kao svjedoke, da su Židovi u pretežnom dijelu bili protiv prevrata. Sud otklonio je sve prijedloge i osudio je dra. Gedoka na 3 mjeseca zatvora i novčanu globu od 1000 kruna.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
VIJEST O ISTUPU LORDA BALEOURA IZ VIJEĆA SAVEZA NARODA. (1. C. E>.) »Pali Mali Gazette« javlja, da Lord salf our namjerava da istupi iz Vijeća Saveza Nareda te da će državni podtajnik u ministarstvu za inostrana djela Rcnald Mac Na ili stupiti na njegovo mjesto. Sa drugoga mjesta nisu još potvrdjene ove vijesti. Kako je poznato. Lord ftalfour je kao inicijator engleske vlade, zastupao cijelom svojom osobnošću engleski mandat kao i deklaraciju pred. Vijećem Saveza Naroda. Sokolov kod poljskog ministra vanjskih posala. Predsjednik cijonističke Egzekutive, Na hum Sokolov, koji sada boravi u Poljskoj, posjetio je poljskog minislra vanjskih posala Skrzvnskoga, kojim se 1 sat razgovarao. Einstein u Palestini. Dne 7. februara držao je prof. Einstein jedno predavanje o teoriji relativnosti, na koje su došli osim tiigh Commiisionera najprominentnije ličnosti jeruzalima, medju njima i mnogi državni činovnici i zastupnici kršćanskih operna. Arapski dostojanstvenici nijesu se odazvali pozivu. Prof. Einstein je nakon uvodnih riječi na hebrejskom jeziku nastavio svoje predavanje francuski. Sir Herbert Samuel zahvalio se u svom zaključnom govoru profesoru Einsteinu za njegova velika nastojanja u interesu cjelokupnog čovječanstva i označio je dobrim znakom, da je prvo predavanje na hebrejskom universiletu u Jeruzalimu držao jedan od najvećih fizičara sadašnjosti. Dr. Weizmann upravio je prof. Einsteinu jednu telegrafsku dobrodošlicu, u kojoj medju ostalim kaže: »Srdačno Vas pozdravljam u Palestini, čijem ćete procvatu mnogo doprinijeti. Siguran sam, da će Vas istinski utisci još uže združiti s našim nadama. Vaš posjet znači veliku inspiraciju za jišuv«. Palestinsko židovstvo priredilo je u čast prof. Einsteinu niz svečanosti. Na svečanosti, koju je priredila palestinska cijonistička Egzekutiva skupa sa Vaad Leumi-om izrazili su Usiškin i Vellin nadu, da će se prof. Einstein nastaniti: u Palestini j poraditi tamo u interesu židovskog naroda i židovske znanosti. U svom
odgovoru dao je prof. Eeinslein oduška svom udivljenju nad djelima jevrejskog naroda u Palestini i izjavio je, da po njegovom uvjerenju samo cijonizam može da izliječi jevrejsku dušu od svih njezigih jada i bolesti: »Ja ću to završio je prof. Einstein poslije mog povratka u Evropu objaviti cijelom žKioskom svijetu«. Prigodom boravka u Tel-Avivu pozdravio je prof. Einsleina načelnik Diesengof,koji mu je u ime gradjanstva predao diplomu kao prvom počasnom gradjaninu Tel-Aviva. Prof. Einstein učestvovao je na konferenciji židovskog radništva Palestine, koja se baš u to doba cbdržavala i koja mu je priredila burne ovacije. Einstein je u svom odgovoru na pozdravne govore medju ostalim izjavio, da se za rad konferencije u velike intercsuje i uvjeren je, da budućnost zemlje i naše rase leži u rukama palestinskog radništva. Apel sir Herberta Samuela Arapima. Izbori za Legislativ Council odredjeni su za 20.—28. februara. Arapi i nadalje ostaju pri svome stajalištu t. i otklanjaju sudioništvovanje na izborima i pripravljaju jedan manifest m lom smislu. Sir Tlerbert Samuel pozvao je na to arapsku egzekutivu k sebi i izjavio joj, da dogadjaji u Lozand i Londonu sasvim jasno dokazuju, da je svaka borba protiv palestinskog mandata bezuspješna. Prema tome, nastavio je, preporučio bih, da Arapi sudjeluju u izborima za Legislativ Council, jer inače ne bi došla do izražaja njihova volja kod postavljanja upravnih odredaba. Tvrdnja arapske egzekutive, d su svi Arapi na njihovoj strani nije ispravna. Njihova agitacija protiv sudjelovanja na izborima pokazuje najbolje neispravnostte tvrdnje. High Commisioner izjavio je još na koncu, da će sve one, koji će agitovati protrv sudjelovanja (izbornika pri glasovanju, najstrože kazniti. Arapske vodje odbili su ipak apel liigh Commisionera i izjaviše, da Arapi i nadalje pri' izborima za Legislativ Council ne će sudjelovali. Manifest arapske egzekutive protiv izbora oblast zaplijenila. Konferencija evropejskih mizrahista. Njemački centralni biro mizrahista sazvao Je konferenciju evropskih mizrahista, koja će se održati 4. ožujka pošto su sc saglasile s time sve organizacije. V'jecanje će trajati do 4 dana, a medju ostaiirn bit će na dnevnom redu palestinski referat, pitanje organizacije, duševni problemi mizraIlista, te će se zauzeti stajališta prema problemima XIII. cijonističkog kongresa. Skpuština će se održati u Berlinu. Svjetska konferencija Hehaluca u Berlinu. Na dan 111. obljetnice junačke obrane Tel Ha ja od napadaja Arapa održat će se svjetska konferencija Hehaluca u Berlinu. Konferenciji pribiva! će izaslanici svih zemaljskih organizacija i odaslanici Palestine. Useljivanje u Palestinu u mjesecu januaru. Po zvaničnim podacima uselilo se 1022 emigranata u mjesecu januaru u Palestinu. Znatan popust prevoznih cijena za Palestinu. Palestinski komercijalni buletin izvješćuje, da su parobrodska društva snizila za 40—50% putne karee za Palestinu. Cijena je ovako sniženih karata još uvijek dva puta skuplja, nego što je bila pred ratom. Cijene za robni promet dostigle su predratno stanje. Imigracija Iz Amerike. Tokom zadnjih mjeseci uselilo se u Palestinu 140 Židova iz Amerike, koji su unijeli u zemlju kapital od preko 800.000 dolara.
4
-1 1 D O V«
BROJ S