Жидов

bečkih radnika konstatovao je dr. Fritz Adl er, da veliki dio bečke policije od nekoga vremena koketira sa antisemitizmom i sa reakcijom. Zaposjednuće Rohra I izazivanje Židova. Berlin. (J. C. B.) Organ bavarskih nacijonalista »Der volkische Beobachter' započeo je u zadnje vrijeme sa izazivanjem Židova u vezi sa zaposjednućem Ruhra. U jednom od zadnjih brojeva t\ rdi taj list, da pariški dopisnik »Bcrhner Tagblatta«, Paul Biock, za koga kažu da je Židov, za to smije da potpisuje svoje članke o Francuskoj, jer znade da umiruje javno mnijenje u Njemačkoj. Slično je list okrivio i miinchcnskog dopisnika »Berliner Tagblatta«, za kojeg takodjer veli, da je židovskog porijekla. U odgovoru na ove napadaje veli » Berliner Tagblatt«, da nije njihov pariški niti munchenski dopisnik Židov, da je »Berliner Tagblatt« od zaposjednuća Ruhra zbog svoga držanja definitivno zabranjen u cijelom zaposjednutom području. Časopis za židovsku statistiku u Berlinu. Berlin. (J. C. B.) Upravo je izašao prvi broj časopisa »List za demografiju, statistiku i gospodarstvo Židova«, koji izđavaju profesor B. Brutzkus, O. LeSi n ski i dr. Jakob Sega!. Časopis je osnovan po židovskoj svjetskoj kcnferenci za pripomoć, a izlazi osam puta na godinu.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

STO ĆE WEIZMANN TRAŽITI OD NAREDNOG CUOMSTICROG KONGRESA. 18. februara održana je izvanredna konferencija engleskih cijonista u Londonu, da primi izvještaj VVeizmanriov prije njegovog polaska u Ameriku. W e i z m a nn je opširno izvijestio o stečenim iskustvima u Palestini i o tamošnjem položaju. Naglasio je ponovno, da nakon Balfourove deklaracije Bijela Knjiga znači doduše znatno ograničenje naših nada i nastojanja, ali samo tih. a ne i realiteta. Jer nema ničega, što bi se dalo izvesti, a da bi to Bijela Knjiga onemogućila. VVeizrnann govorio je zatim o budućnosti i razložio je zahtjeve, čiji će prihvat tražiti i od narednog cijonističkog kongresa. Mnogo toga mora da se reorganizira v Cijonističkoj Organizaciji. Svima, koji su voljni da rade za Cijon. mora da se za to da prilike. On nije za ekstremne putove, nije za put onih, koji vele, da cijoniste ne trebaju nikome drugome dati mjesta, ali nije niti za put drugih, koji drže, da cijoniste treba sad da sasvim predaju rad drugima. Ni jedan od tih puteva ne vodi k uspjehu. Cijoniste, moraju i nadalje da Unašaju najveći dio odgovornosti, ali moramo stvoriti mjestai i za druge, koji hoće da rade i doista rade, da i oni preuzmu jedan dio odgovornosti. Naredni kongres treba da omogući da oni, koji rade za Keren Hejesođ, dobiju i pravo suodlučivanja kod upotrebe Keren Hajesodskog novca za konstruktivni rad u Palestini. Položaj je isti kao za herzlova vremena. I on je osjetio, da se mora obratiti na bogate Židove, da oni, koji imaju novac, učestvuju na obnovnom radu u Palestini.

Herzl nije postigao ono, što je tražio i morao se obratiti na »šnorere«, koji su mu pomogli da stvori grandijozni pokret. Sad se mora opet tražiti pomoć bogatih, i kao što se čini, imat ćemo sad bolji uspjeh. Weizmann upućuje na Economic Board. koji još doduše nije ništa veliko stvorio, no moramo imati strpljenja. On je još novajlija ua polju palestinskog rađa. Kad će ii ljudi učiti i steći iskustva, bit će njihov rad za Palestinu mnogo veći. Oiedc Jewish Agency-a tražit će na narednom kongresu, da bude tako sastavljena, da ne zastupa samo cijoniste, već sve židovske grupe, koje hoće da učestvuju na obnovnome radu u Palestini. To će bi l i ujedno i najbolji put za pripravu židovskog svjetskog kongresa. \Veizmann na koncu moli cijoniste, da se bave njegovim prijedlozima i planovima, đu sa već gotovim naziranjem dolaze na kongres. Ako će njegove riječi doprinijeti riješenju toga problema, tad je ispunio svoju dužnost. Nakon debate, istakao je Weizmann u svojoj zaključnoj riječi, da mu se nikako ne radi o nekome kompromisu. već o tome. da oni, koji rade za Keren Hajesođ, dobiju mjesta u njegovoj upravi. Ekonomska kriza u Erec Jisraoiu. Van Vriesland u jednom pismu opisuje položaj Palestine. U pismu soveli: »Činjenica je, da učitelji od početka godine do današnjeg dana nijes« dobili niti za jedan mjesec plaće, a mi nijesmo u stanju da pokrivamo deficit od prošle godine. I u poljoprivredi postaju prilike sve nesnosnije. Premda smo izbjegavali da tražimo daljnje kredite za naseobine, propala bi potpunoma naseobina u Emek Jesreeiu, da nijesmo opet preuzeli obligacija u visini od 1200 funti šterlinga, da damo koloniji najpotrebnije, da si uzmogne kupiti nešta brašna za sebe i nešto hrane za marvu. Premda smo znali, da ovaj novac, koji smo dali poljoprivredi, ide na trošak učitelja i činovnika, koji ne mogu dalje da trpe, činili smo to, jer bi inače doživjeli potpunu propast naseobine u Emek Jesreeiu, da je nijesmo očuvali od smrti. Ali s tom neznatnom svotom nijesmo u stanju, da koloniju u Emek Jesreeiu, koja broji 1000 duša, uzdržimo dulje no 1 do 2 tjedna. Nahalal je vrlo zadužen i prema Arapima, od kojih su kolonisti kupovali sjemenje i druge stvari, koje im trebaju za poljoprivredni rad, a vi ćete shvatiti, kako opasan može postati položaj, ako ne će moći da udovolje svojim obvezama prema Arapima u susjednirr^selima. Ako se ne će promijeniti položaj unutar 2 tjedna, tad doista ne znamo, kako ćemo zaustaviti nesreću sloma našega djela. Kada smo prihvatili nove obveze, primili smo to u svijesti, da stojimo na rubu propasti, ali da ipak ne smijemo gubiti nađe, da će početkom februara doći spas, jer ste nas brzojavima tješili, da će već bolje biti. U decembru doznačili ste nam 11.500 funti, a u januaru do danas 13.111 funti. Ne treba da vam tek razložimo, da s tim malenim iznosima nije ništa postignuto i da su utrošeni neizmjernim teretom neisplaćenih zadužnica i zahtjevima banke. Shvatit ćete, da se prilike ne mogu spasiti, ako u mjesecu februaru ne stiže

dvostruki do trostruki iznos onoga. Sto su nam poslali u deoembr« i januaru. Molimo vas, da sve poduzmete i da židovskome narodu razjasnite, da je židovska narodna domaja na kocki.« Palestinska vlada preuzima tladasu. U Builetinu Cijonističke Egzekutive u Jeruzolimu objelodanjuje se ovaj komunikej: »Na temelju sporazuma izmedju palestinske vlade i amerikanskog Jointa doznačio je potonji izvjesnu svotu budžetu za zdravstvo palestinske vlade, koji je odredjen u svrhu poboljšanja sanitarnih prilika, a naročito pobijanja malarije. Taj je rad vršila zadnjih godina »Hadasa«. U priznanju činjenice, da se borba protiv malarije i drugih zaraznih - bolesti kao i poboljšanje sanitarnih prilika naj olje može provesti kao funkcija vlade, privoljela ja Hadasa, da svoju malariju i sanitarnu organizaciju predaje zdravstvenom odsjeku, a Joint stavit će tom departementu na raspolaganje nužna sredstva. Hadasi je obećano, da će njezini interesi ostati očuvani«. Svakako je preuzimanjem sanitarnog djela »Hsđase« u djelokrug palestinske vlade stvoren važan precedens. Komunikej vlade Obećao je, da će se čuvati interesi, koji su Hadasi najsvetiji, a to znači, da će se osobito aparat Hadase upotrijcbiti u interesu židovskih naseobina. Asncrlkanskl Židovi u Palestini o krizi. Udruga Židova iz Amerike koji žive u Palestini primila je na svojoj sjednici ove rezolucije: nestašica novca nastala je u prvome redu radi eksporta kapitala za importiranu robu. Ako se ne će pravodobno protiv toga nešto uraditi, tad će se kriza sve više zaoštriti. Uvoz jeftine "Aostrane robe onemogućuje stvaranje domaće industrije i otešćava već pravljene pokušaje. Udruženje zaključuje cnrgičnu agitaciju medju palestinskim Židovima u prilog domaće produkcije, te osnutak posebne udruge, čiji će se članovi obvezati, da će upotrijebiti samo domaće proizvode i zamolit će Vaad Hahinuh, da pozivlje učitelje, da u tom smislu ratzviju živu propagandu na židovskim školama. Istraživanje starina u Palestini. »Maachester Guardian« objelodanjuje o novim iskopinama u Palestini ove potankosti: Sad se sprema medjunarodna znanstvena ekspedicija, koja će po svojim ciljevima i nastojanjima natkriliti sve dosadanje ekspedicije. Ekspedicija istražit će brežuljak »Ofel« u Jeruzalimu. Jeruzalim bio je s početka sagradjen na 2 brda, od kojih se istočno zvalo Ofel. Na strani Jordana leži dolina Kidrona s vrelom, koje se u starom zavjetu naziva Oihon. Iz biblije se ne da tačno ustanoviti, što zapravo topografski ima da znači »Ofel«, da li je to samo južni dio obronka, na tom mjestu namjeravaju se praviti sad iskapanja ili, na što bi se dalo zaključiti po nekim mjestima teksta, tvrdjava na vrhu brijega. Sigurno je to bilo vrlo dobro utvrdjeno mjesto, možda citadela Jebuska, od kojih se u bibliji veli: »David osvojio je tvrdju Cijoi), to je Davidov grad«. Mnogi drže, da su na Ofelu bile sagradjone dvije gradjevine, o kojima se mnogo prepiru. Jedna se zvala »Milo« i postojala još za vrijeme Davida, a obnovljena je po Salamonu, no ne znamo tačno, da li jc to bila tvrdjava ili samo kula pred tvrdjom. Biblijsko ime druge gradjevine bilo jc

BRQi 9.

»Ž I Đ P V.

5