Жидов

Kuratorij Keren Hajesoda za Bukovinu. Koncem februara osnovan je u Cernovicarna kuratorij Keren Hajesoda za cijelu Bukovinu, koji se sastoji iz zastupnika sviju stranaka Na čelu je .kuratorija senator dr. S. W e iselb er g e r, koji uživa najveće poštovanje kod rumunjskih Židova, Keren Hajesod u Bukovini postigao je već lijepih uspjeha. Na zadnjoj zemaljskoj konferenciji izvjestio je prof. dr. R e i f e r, da je potpisano obveznica u iznosu od 2 milijuna leja. Od konferencije potpisano je dalje 1 milijun i sto leja. Ove obveznice potiču iz manjih provincijalnih mjesta, a sada će se doskora započeti sa akcijom i u Černovicama. Pred velikom akcijom Keren Hajesoda u New-Yorku Članovi Keren Hajesod delegacije koncentriraju sad svoje sile na rad u državi New-York. 16. aprila započet će veliki »Drive«. Vladimir Jabotin.Siky osigurao si je neumornim radom cijelu legiju dragovoljnih saradnika. U samom Bostonu javilo mu se 300 mladih Židova, koji su voljni prevesti rad za Keren Hajesod u tom gradu. U Ne\v Yorku javio se vrlo veliki broj pomagača. Nakon govora, koji je Jabotinsky držao u hotel Pensilvanija, javile su se vrlo mnoge žene za suradnju. Sudac Dannenbaum.. pod čijom upravom stoji sav rad u New-Yorku. apelirao je naročito na osjećaj židovske žene, te je medju ostalim rekao; »Tko je mogao, da stvori židovski dom, moći ćc stvoriti i židovsku domaju. Tko je mogao da se brine za svoju djecu, moći će da se brine i za djecu židovske zajednice«. Dok se u New-Yorku intenzivno radi na pripravama, nastoji Keren Hajesod komitej u gradovima, koje je posjetila komisija, da übere iznose za potpisane obveznice. U državi Connecticut započet će 16. aprila Keren Hajesod tjedan, a učestvbvat ee ovi gradovi: Hartford, New Haven. Bridgeport. Waterbry, Willimantic, Oreemvich, Danbury, Ansonia, Colchersterm, Miđdletovvn. Stamford, New London, Norvvich. South, Nor wlk, Meriden, Wallingfordm F.llington, New Britain, Sputh Mancherster, Torrington, Winsted i Putnam.

Iz cijonističkog svijeta SJEDNICA AKCIJONOG ODBORA U BERLINU.

U četvrtak, dne 16. marta, nastavljena je u popodnevnoj sjednici generalna debata i debata o pojedinim izvještajima. Nakon što su gotovo svi članovi učestvovali u debati, razložio jeWeizmannu svojoj zaključnoj riječi ponovno osebujnost situacije i bavio se iznešenim argumentima. Weizmann ističe, da se svijetski položaj od 1917. znatno promijenio i da i svi drugi narodi trpe pod poteškoćama, koje usporavaju i naš rad. Naročito su neke grupe i ličnosti u Engleskoj danas drukčije orijentirane, te istupaju protiv nas. Ali ove poteškoće ne smijemo precijeniti. Odlučujući engleski faktori ustraju kod dosadašnje politike. Moramo iskoristiti svaku šansu, pa je stoga nesnosno, ako upravo u tim ieškim časovima i cijonističke grupe rade protiv nas. Konačno govorio je Weizmann o mogućnostima dalekosežne arapske politike. Slijedeći dan debatiralo se o predlozima. koji su izradjeni po pojedinim komisijama. Akcijom Odbor izrazio je razne želje gledom

na držanje Egzekutive kod rasprave o palestinskom ustavu, a naročito o položaju ]c-, \vish Agency, te pitanje imigracije. Stvoren je cijeli niz zaključaka, od kojih ove objclo-> danjujemo: Politika. Akcijoni Odbor odobrava politiku Egzekutive Cijonističke Organizacije i odobrava politiku, koju je Egzekutiva predložila za naredno vrijeme. Šekel-akcija. Akcijoni Odbor pozjjva sve cijonističke saveze, da u narednim mjesecima provedu šckelsku akciju i da u isto vrijeme skupe i zasebne doprinose za Egzekutivu. Budžet. I. Akcijoni Odbor nakon saslušanja izvješća gospodarskog vijeća o financijalnom položaju i radu Keren Hajesoda ustanovljuje, da pored uspješnog rada cijonističke delegacije u Americi i sad još nije pokriven redoviti palestinski budžet, jer se u nekim evropejskim zemljama još uvijek nije provela s uspjehom akcija za Keren Hajesod.'Akcijoni Odbor obraća se na židovsku i cijonističku javnost Evrope, da sve svoje sile upotrijebi i da namakne potrebita sredstva za pokrivanje palestinskog budžeta, te poziva sve cijonističke federacije i frakcije, da Keren Hajesodu dadu najbolje svoje organizatorne i agitatorne sile. 11. Obzirom na to, da bi redukcija poljoprivrednog budžeta bila opasnost za kolonizatorne početke poziva Akcijoni Odbor Egzekutivu, da sve poduzme, da se poljoprivredni i javni radovi mogu nesmetano provesti u zaključenom opsegu. 111. Akcijoni Odbor izradjuje delegaciji u Americi za njezin neumorni i uspješni rad svoju zahvalnost. Kampanja opozicije. Akcijoni Odbor najoštrije osudjuje kampanju, koju su u zadnje vrijeme vodili neki cijoniste, a u kojoj su bili protiv vodstva Cijonističke Organizacije podignuta stvarno neopravdana, a formalna teška uvredljiva okrivljenja Akcijoni Odbor se nada, da će i nadalje najbolji i najodgovorniji muževi Cijonističke Organizacije, nesmetani napadajima zadnje kompanje, staviti svu svoju radnu snagu u službu Cijonističke Organizacije. Komisija za prištednje. U saglasju sa prijedlogom Egzekutive izabire Akcijoni Odbor komisiju, *da ustanovi u svim uredima Cijonističke Organizacije u Palestini i u galutu, da li su moguće prištednje i na kojim mjestima. Komisija ima narednoj sjednici Akcijonog Odbora da podnese izvještaj. Poslovni red. Za izradbu poslovnog reda Akcijonog Odbora imenuje se Odbor, koji sastoji iz prezidiuma i članova Akcijonoga Odbora, koji stanuju u Beču. koji ima da izradi poslovni red do naredne sjednice Akcijonog Odbora, te isti predložiti Akcijonom Odboru. Istomu odboru upućuje se i prijedlog radi uredjenja stalnog ureda kod prezidija Akcijonoga Odbora. Članak R»nisay Macdonalda o Pale stini. Kako je poznato boravio je vodja engleskih radnika Ramsay Mac d ona Id dulje vremena u Palestini, da bi proučio stanje zemlje. U protimbi prema lord Northcliffeu. koji je u Palestini boravio svega 4S sati i na temelju toga »informirao« englesku javnost, britski radnički vodja nastojao je oduljim studijem

da upozna zemlju i pučanstvo i tim ic mjerodavniji njegov sud. U opširnom članku, koji je objelodanio u »Westmin ster Gazette-- bavi se Ramsay Macdonald sa židovsko-arapskim odnošajima, te je mišljenja, da se s obje strane nastoji oko izmirenja. Nakon opširnog opisa teškog židovskog kolonizatorncg rada izvješćuje Macdonald o nutarnjoj vezi Židova sa Palestinom. »U toj zemlji l , veli, je nešto, što nadilazi naše predodžbe svojom veličinom. Putovao sam od Da na do Beršebe i danomice je ovo uvjere nje u meni raslo . . . Nijedna sila svijeta nemože toj zemlji oduzeti magičnu privlačivu snagu, koju ona ima na taj narod. Vidio sam tamo preostatke naroda, koji čita svoje molitve kod Kotel Ma&ravi, cjeliva razoreno, kamenje i pali svoje plarnsajuće svijeće nade i vjere. Vidio sam bezbrojne grobove u dolini Josafat, u kojoj počivaju praoci izabranoga naroda, koji je onamo pošao da dočeka pravolijek suca i da ga izvrši. Vidio sam životf omladinu, vjernike, koji kultiviraju puste krajeve i obožavaju zemlju, kao što zaručnik obožava svojim darovima svoju zaručnicu. Sve to jasno pokazuje; da u srcima židovstva postoji ljubav, ida u duhu svakog Židova djeluje traženje, koje će se uzdržati i pored sviju zapreka i u nepreglednom nizu generacija, dok su ne ispune proročanstva njegovih starih učitelja i njegova vlastita srca. Pregovori izmedju Cijonista i Arap i. Predsjednik svjetske cijonističke organizacije dr Ha i m Weiz m a nn povratit će se valjda sa sjednice Akcijonog Komiteja direktno u London, kako bi ponovno stupio u pregovore sa arapskom delegacijom. Na tom će ga putu pratiti sudac Rosenblatt, kako bi sudjelovao u ovim pregovorima u ime amerikanskih cijonista. Amerikansk! Židovi za Palestinu. L januaru ove godine registrirali su palestinske imigracijone oblasti znatan porast amerikanskih useljenika. Većina useljenika su židovski stručnjaci, koji su napustili svoja dobra mjesta u Udruženim Državama, da u Palestini vrše pijonirski rad.

Iz Palestine

Sud o židovskim radnicima u Palestini. Sir Wyndhari Deedes, civilni tajnik palestinske vlade, posjetio je ponovno židovsku radničku zadrugu u Dilieu. Nakon pregleda radova, koji su izvedeni po zadruzi, izjavio je Deedes, da je prošle godine još sumnjao, da li će se moći uspješno obraditi kamenito tlo od Dillea. Danas mora reći. da je besprimjerna energija židovskih pijonira svladala sve poteškoće. Osnutak semitske kulturne lige. Prof. orijentalne akademije, poznati židovski učenjak, Adolf S t r a u s s. koji se nedavno vratio iz Palestine, objelodanjuje u »Neue Freie Presse« njegove utiske iz Palestine o arapsko-židovskim odnošajima, te tom zgodom saopćnje, da mu je uspjelo predobiti za njegovu ideju osnutka semitske kulturne lige. kojoj će pripadati Židovi i Arapi, velik broj uglednih arapskih vodja. U svrhu unapredjenja ove ideje uspio mu je osnutak općeg semitskog mjesečnika, u kojem će sarađjivati ugledni muhamedanski i hrišćanski Ara-

4

»Ž I D O V«

BROJ 15