Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Sporazum između Engleske i Amerike glede palestinskog mandata

Židovski dopisni ured javlja iz Ncw-Yorka, da je senator Lodge u razgovoru s uglednom ličnosti amerikanske cijonističke organizacije izjavio, da su se Sjedinjene Države i Engleska složile u pitanju otvorenih vratiju u Palestini. Balfourova deklaracija ući će u državni ugovor izmedju Sjedinjenih država i Engleske. Državni tajnik Hughes izjavio se sporazumnim s ovom osnovom. Ženeva. Kako doznajemo, započeti će dne 11. maja slijedeća sesija Lige Naroda. Vrlo je vjerojatno, da će se u toj sjednici raspravljati palestinski mandat. Taj nazor je tim opravdaniji, jer je došlo do sporazuma izmedju britske i amerikanske vlade u pitanju mandata.

Godišnja cijonistička konferencija

Egzekutiva Cijonisličke Organizacije upravila je na Savez Cijonista Jugoslavije slijedeći donis: London, 23. apri'a 1922. Cijonističko Centralno Vijeće (godišnja konferencija) sastat će se predvidivo 1. septembra o. g. Mjesto zasjedanja odredit će se za koje vrijeme; vjerojatno će se radi umanjenja troškova odabrati opet jedno mjesto na kontinentu sa ni skom valutom. Centralno Vijeće nadomještava kongres u onim godinama, u kojima ne zasjeda kongres. Prema § 36. novog organizacionog statuta podudaraju se zadaci Centralnog Vijeća sa onima kongresa, ono samo ne smije da mijenja statut ‘. nije ovlašteno, da bira Akcijoni komite i Egzekutivu. Ipak pristoji Centralnom Vijeću pravo, da sa većinom cd dvije trećine prisutnih članova opozove Egzekutivu, koja može da protiv toga u roku od dva mjeseca apelira na jedan izvanredni kongres. U oči političkog položaja, prije svega u oči mogućnosti, da će slijedećih mjeseci biti Mandat nad Palestinom prihvaćen po Savezu naroda može se predmnijevati, da će ovogodišnje zasjedanje Centralnog Vijeća biti stavljeno pred vrlo važne zaključke. Radit će se o tome, da se ustanove smjernice politick koju će Cijonistička Organizacija imati da provodi iza podijeljenja Mandata. Centralno Vijeće tvore slijedeće osobe: 1. Članovi Akcijonog komitea. 2. Predsjednik prošlog kongresa. 3. Po jedan zastupnik Direktorija Jewish Colonial Trusta, Židovskog narodnog fonda i Weren liaiesođa. 4. Predsjedatelj kongresnog suda, časnog suda i kongresni odvjetnik. 5. Delegati zemaljskih i zasebnih saveza. Umoljavamo ze»~ Mske i zasebne saveze, da priopće ft ’a svojih zastupnika za godišnju konfere : ji»

§ 38. statuta, koji ustanovljuje izbor ovih delegata glasi: Svakom zemaljskom savezu i svakom zasebnom savezu pristoji pravo da za svakih 10.000 šekalim i za višak od 5000 šekalim, koji premašuje 10.000, 20.000 i 1. đ. iZašalje po jednoga delegata u Centralno Vijeće. Zemaljski savezi, koji prikupe najmanje 1500 šekalim, ovlašteni su da izašalju jednoga delegata ma da nijesu postigli broj od 10.000 šekalim. Zemaljski savezi sa manje od 1500 šekalim mogu se sa zemaljskim savezima, koji su u sličnom položaju, združiti u svrhu izaslanja jednoga zajedničkoga delegata. Kod toga broje se samo oni šekalim, koji su u minuloj god. uplaćeni kod zemaljskog saveza i po ovom potpuno doznačeni kutivi. (Izraz »u minuloj godini« ne znao možda prošlu kalendarsku godinu, već i štatutu Cijonističke Organizacije u §-u 57} Ustanovljenu poslovnu godinu, koja obuj hvata vrijeme od 1. jula jedne godine do 30. juna sljedeće godine.) Način izbori prepušta se zemaljskim i zasebnim savezima. Ovi moraju ustanove o tom uvrstjh u svoj statut. Sa izborom delegata ima je podjedno preduzeti i izbor zamjenika. I Iz ovih ustanova proizlazi, da prato zemaljskih i zasebnih saveza na izaslaije delegata u Centralno Vijeće zavisi: o broju pod njima prikupljenih šekalim. Egzekutiva naročito upozorava, se kod priznanja mandata uvažiti smo broj potpuno i pravodobno predozna&nih šekalim. Uvažit će se satno broj onih šeklim. koji su u minuloj poslovnoj godini, tj. do 30. juna 1922, unišli kod saveza i rjedoznačeni Egzekutivi. i Umoljavamo stoga Savez CiMista Jugoslavije, da se ovih odredaba točno drži, da akciju za übiranje šekalinlsvotn energijom provede i blagovremeo dovrši, da o sadanjem stanju akcije /vijesti Egzekutivu, i da najkasnije do 5. jula o. g. saopći imena delegata za Cntralno Vijeće (godišnju konferenciju). Organizacijoni depalement; Lichtheim v. ■■

Pred potvrdom mandata

U teškom času, kad je židovski narod oplakivao žrtve jafanskih izgreda i s boli sjetio se pionira, koji krvlju svojom naWpiše tlo Palestine, stigao mu je glas o zaključku u San Remu, koji je pretvorio žalobnu pomen u svečan dan. Za čas zatomili smo svoju bol, zaboravili na bijedni položaj svoga naroda i predali smo se veselju, da je židovski narod priznat kao politički faktor po velikim silama svijeta. Zaključkom u San'Remu podijeljen je mandat nad Palestinom najvećem prijatelju židovskog naroda u sadašnjosti. Engleskoj, a ujedno odredjeno je, da se Balfourova deklaracija, kojom se Pale stina priznaje židovskome narodu kao narodna domaja, primi u mirovni ugovor s Turskom. Ovim zaključkom autoritativno je priznato po velikim silama ono, što je Herzl tražio, da židovsko pitanje postane svjetskim pitanjem i da nadje medjuna rodno riješenje. Od zaključka u San Remu prošle su već dvije godine, a da još uvijek nije uslijedila potvrda mandata. I ako u ove dvije godine uslijed toga, što mandat nije bio potvrdjen, nijesmo mogli izvršiti sve ono, što je židovski narod iščekivao, ipak nije vodstvo organizacije propustilo, da uradi, što joj je bilo, uz dane uslove, moguće. Naš rad morao je biti trojak. U Palestini valjalo je uzdržavati već postojeće tekovine i naprezanjem krajnjih sila nastojati da stvaramo nešto novo. U galutu morali smo da radimo na proširenju naše organizacije i na pripravi sredstava za čas, kad će nam biti moguće da razvijemo obnovni rad u potpunom opsegu. Kraj toga nijesmo smjeli da zanemarimo politički rad. Valjalo je svladati mnogo zapreka, raspršiti gdjekoji nesporazumak i budnim okom pratiti kolebanja svjetskog političkog položaja, da uhvatimo psihološki momenat za istup pred mjerodavne faktore u cilju nja već držanih pozicija, jer snaJeprotusile bile su i još su uvijek na djelu, da ometu stečene političke uspjehe. Ne samo nesklone nam vodje arapskog pučanstva u Palestini i druge političke grupe protivne su političkim zagovornicima national home-a, već i jedna fanatizmom zadojena grupa unutar židovstva nastoji iz svih sila da ishodi opoziv Balfourove deklaracije. K tomu se još pridružio sukob gospodarskih interesa pojedinih sila, napose interesa nekih američkih trustova. Nu sve te prepreke i poteškoće svladavaju se korak po korak i osnutak židovske narodne domaje nije niti za jedan čas bio stavljen u pitanje, jer se radilo samo o formi zaštite gospodarskih interesa.

Poštarina plaćena u gotovom.

GOD. V .

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 5. maja 1922. 7. ijara 5682.

PRETPLATA : GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, CETVRTGOĐ K 30, POJEDINI SROJ K 4.- IZLAZI SVAKOG PETKA

BROI 20.