Жидов

Trgovina i industrija Erec Jisraela

Hoću u kratko da komentarišem prvo izvješće komercijalnog i i ndusirijskog departcmenta u Jeruzalimu za financijsku godinu 1920./21. (koja je završila koncem marta 1921.). Izvješće počinje s nabrajanjem izvjesnih, činjenica o pučanstvu i površini Erec Jisraeia, koje se ne mogu smatrati najpouzdanijima. Tako se primjerice tvrdi : Palestina obuhvaća unutar sadašnjih granica površinu od nekih 9.000 kvadratnih milja i prehranjuje pučanstvo od 700.000 duša, od kojih jedna trećina stanuje u 22 manja grada i veća sela«. Ta je tvrdnja podesna da nas zavede. Možemo doći do sasvim drugih rezultata gleđom na površinu Palestine; zavisi o tome, kako je zemlja mjerena, da li su se računale uže ili daljnje tradicijonalne granice. Brojka od 9.000 kvadratnih milja, koja se navadja u izvješću, odnosi se vjerojatno i na zapadnu jordansku zemlju s južnim produženjem do Akube. I brojke pučanstva valja podvrgnuti strožijoj reviziji. Umjesto pučanstva od 700.000 za zapadno-jordansku zemlju, kao Sto je to navedeno u izvješću, aktualni broj sigurno ne prelazi 500.000, a najviše iznosi 550.000. Cijela turska Palestina nije nikada imala više od 750.000 duša (ili po najvišoj ocjeni 880.000) u loj brojci sadržano je i pučanstvo istočno-jordanske zemlje i distrikta od Sakle. Za pučanstvo Palestine ne preostaje stoga više no 500 do 550.000 duša. To je sloga vrlo važno, jer se na drugim mjestima izvještaja broj Zidova u zemlji naznačio sa 70.000. U istinu žive u Erec Jisraelu oko 100.000 Zidova. Ako računamo 70.000 Zidova pema pučanstvu od 700.000, tada Zidovi sačinjavaju 10% ukupnog pučanstva, na jednog Zidova dolazi 9 nežidova, ali 100.000 Zidova u ukupnom pučanstvu od 500.000 čini 20% ukupnog pučanstva ili na jednog Zidova dolaze 4 nežidova. Tri petine nežidova su muhameđanci. Taj se rezultat razlikuje za 100% od službenih bro-

jaka, te naskroz promjenjuje političke i ekonomske nazore, koje imamo zbog židovskog pitanja u Erec Jisraelu. Ove varave cifre moramo vjerojatnp pripisati činjenici, da vlada nije ima!a dobar census, te se morala osloniti na informacije Arapa i Židova. Arapi su naravno iz političkih razloga, koji su lako pojmljivi, naznačili veći broj arapskog pučanstva, no što u istini živi u zemlji. Židovi su radi nama sasvim nerazumljivih i nepoliličkih razloga naznači i manji broj Židova, no što u istinu u zemlji živi. Sa znatnom židovskom većinom u Jeruzalimu i u Tiberiasu, i jakim židovskim pučanstvom u ]afi i Safedu, te koncentracijom Zidova u gotovo svim najvažnijim i najviše razvijenim dijelovima zemlje političko i ekonomsko znamenovanje Zidova u Erec Jisraelu mnogo je veće, no što je to vidljivo iz službenih brojki- Stvar je tako važna, da zaslužuje da dodam još neke potankosti. Najvažnije židovske cifre (u martu 1922.) su slijedeće : u Jeruzalimu ima najmanje 40.000 Židova, u Jafi i Hajfi 20.000, u Tiberijasu, Safedu i drugim malim gradovima 50.000, u kolonijama i radničkim grupama 20.000. Ako k tomu još pribrojimo ono nekoliko tisuća novih useljenika, koji još nisu naseljeni, te koji nisu sadržani u gore spomenutim brojkama, dobijemo ukupni broj Židova od 100.000 duša. U uvodu izvješća veli se : »Premda su ekonomske prilike još primitivne, opaža se lijep napredak modernim metodama, te se možemo nadati povoljnom i progresivnom razvitku. Zemlja je nenapučena i neobradjena, polrebuje još kapitala "i inostrane trgovine, no potrebe poljloprivrednih efistrikata (osim onih, koje se namiruju vlastitim produktima) su veoma malene i ima malo siromaštva«. To je prilično ispravno gledom na opći položaj, koji hoćemo, nešto bolje da ilustriramo. Zemlja nema dugova, osim jednog dijela ukupnih dugova stare Turske. Taj dio iznosit će najviše oko 200.000 funti. Izim toga uzet će vlada nakon ratifikacije mandata zajam za najnužnija gospodarska poduzeća u zem-

lji. Izdaci, koji iznose okruglo 2 i četvrt milijuna funti, gotovo su jednaki primicima. Li oba slučaja (izdaci i primici) sačinjava budžet željeznica najveće stavke sa 33 odnosno 35%. Zdravstvo i odgoj traže 143.000 i 103.000 engl. funli. Troškovi ovih dvaju ureda gotovo su jednaki troškovima našeg židovskog Erec Jisrael budžeta, što je jasan dokaz za veliko znamenovanje židovskoga pučanstva u Palestini. S druge strane nema sumnje, da znatan dio prihoda Erec Jisraela mora da se pripiše židovskom udjelu u Palestini, Od banaka spominje izvještaj : Anglo egipatsku banku, Anglo Palestine komisiju. Banka di Roma, Credit Le Anaj, Imperial Otomanbank. U savezu s time je interesantno, da je legalni tečaj za kamate ustanovljen sa 9%, dok se u istinu može računati sa 12 do 15%. Vlada je dala gospodarske zajmove u visini od 350.000 funti, a nije računala više od pol posto. Inostrana trgovina ograničuje se poglavito na Veliku Britaniju, Egipat, istočni Jordan i Siriju, no jamačno će se doskora obnoviti trgovački odnošaji s Njemačkom i Austrijom. Uvozi se poglavito vuna (680.000 funti) šećera (403.000 funti), ugljen (290.000 funti), brašno (256.000 funti) i riže (24.000 funti). U izvozu stoje na prvom mjestu naranče (200.000 funti), sapun (132.000 funti), zatim Ijubenice (63.000 funti), vino (60.000 funti) i leće (36.000 funti). Ako sve to sumiramo dobijemo ovu sliku : import 1919.-20. 1920.-21. 4,191.060 5,216.633 773.443 771.70! 3,417.617 4,444 932 U izvješću se navadja, da se na oko nepovoljna trgovačka bilanca pokriva na slijedeći način : 1. tran sitna trgovina sa Sirijom i francuskom zonom. 2. Izdacima cijonističkc komisije, te vjerskih i drugih pomoćnih komisija. 3. Okupacijonom armijom. 4. Doprinosima iz inozemstva. 5. Prometom turista. Trgovina izmedju Erec Jisraela i Transjordanije iznosi od prilike 300.000 funti. O metodama, te poslovnom prometu vc§ se u izvješću ovo:

O socijalnoj izgradnji Palestine

Ne će biti Jevreja, koji se ozbiljnije zanima za mladojevrejski pokret u Palestini, a da nije proučio Ruppinovu knjigu o izgradnji Erec Jisraela. Ta se knjiga u veoma jasnoj i konkretnoj formi bavi sa cijelim kompleksom onih problema, koji jesu i koji će biti odlučni kod obnove naše narodne domaje. Mislim, da nc će ni najkritičniji čitalac naći problema, na koji se R u p p i n u toj knjizi nije osvrnuo. Ali razumije se samo po sebi, da svi problemi nijesu jednako opšinu obradjeni. no knjiga daje u obilnoj mjeri ono, što sam autor u predgovoru obećaje: >Ja ni iz daleka ne mislim, da sam već našao konačno riješenje za sve probleme; biti ću zadovoljan, ako mi bude uspjelo, da ovom knjigom stvorim valjani temelj za diskusiju.* ♦ Bez sumnje je jedno od najvažnijih pitanja, kako će se razvijati privredni i socijalni život u obnovljenoj jevrejskoj Palestini O tome se mnogo diskutiralo i pisalo, ali do sada nijesmo IroaH o tome

nijednu iscrpivu studiju, koja hi bila taj vanredno važan problem sa sviju gledišta objasnila. Sve, Što je bilo do sada o tome rečeno ili napisano, bili su ili diletantski prikazi, koji su u najboljem slučaju imali samo literarni značaj, ili su bili produkti jednog partijskog naziranja o privrednom životu i socijalnom poretku, te su imali da služe lih agitacijonim svrhama. Bilo je doduše časnih iznimaka (spominjem samo edicije Židovskoga Narodnoga Fonda, naročito neke brošure Oppenheimera). no ove nijesu nikada Iscrpile sav problem, nego su samo obradjivale pojedina i ako veoma važna pitanja. A ipak ne će nitko o tome sumnjati, da je potreban takav prikaz. Svatko, ko ispravno shvaća cijonlstičke težnje, znade, kako je važno, da od prvog početka regulišemo privredni 1 socijalni život u Palestini, đa ne presadimo nesretne socijalne prilike zapada u novu našu domaju, da si ne stvorimo i opet galutski život u Erec Jisraehk '* Stoga moramo da pozdravimo jednu knjigu, koja taj osjetljivi manjak ispra vIjuje. Mladi nacijoaainl ekonom frank-

furtskog sveučilišta, Oppenhcimerov učenik dr. Fritz Sternberg jest autor ozbiljne studije: >Die Juden als Trager einer neuen W!rtschalt in Palastina« (Wiea 1921, Herausgeber; Plnchas Sorskia, 241 str.).* Knjiga obuhvaća dva odsjeka. U prvom je odsjeku skupljen sav materijal, koji ima da služi kao premisa za konklusije u drugom odsjeku. Radi napred izložene važnosti ove teme, boća da točnije prlkažem sadržaj ovoga djet«, ♦ U prvom odsjeku upoznaje nas autor najprije detaljno sa geografskim I pravnim prilikama predratne i današnje Palestine (prvo poglavlje). Tu odmah razabiremo veliku vrijednost knjige: no nailazimo nigdje na opće floskule, točno i brojčano fundirane izvode, radilo se sada o klimi ili o prirodu, o komunikacionim sredstvima, ili o poreznoj politici. Drugo poglavlje (plrvredno stanje domaćega pučanstva) donaša obiljan slatistiC*)SusretljlvoŠću nakladnika može so dobiti knjiga uz snižene cijene i to tvrdo uvezana za 25 dinara, a broširana za 29 dinara.

»ŽIDOV«

BROJ 19.