Жидов

dostatna ža postignuće izbornog prava, premda su sve svršile najmanje četiri srednje škole. Pored toga pripada im izborno pravo na lemetju materinstva. U petom kotaru pitali su komisije sasvim otvoreno, kakove je vjeroispovijesti izbornik, te nisu ništa propustili, da brišu židovske izbornike iz izborne lste.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Ponovna audijencija dra. Weizmairaa kod državnog sekretara kardinala Gasparia. Držav. uJjjnik kardinal Oaspari pr mio je dne 21. apriia po drugi puta predsjednika cijonističke svjetske organizacije, prof. dra. Hajima \Veizmanna, koji je bio u pratnji vodje talijanskih cijonista, đr. Dantea I.atesa, u odulju audijenciju. Razgovor vrlo se prijateljski vodio, te je kandinal Oaspari izrazio svoje pouzdanje, da će u Palestini biti moguć miroljubiv i prijateljski život izmedju Židova i crkvo. Cijonizam u Americi. Egzekutiva Cijonističke Organizacije u,Americi zaključila je saziv posebne konferencije, da vijeća o momentanom položaju u cijonizmu u vezi s organizovanom propagandom za židovsku stvar. U toj sjednici izvjestio je Lipsk.v o osnutku istočno-evropskih Židova u Palestinu potporom amerikanskih rodjaka. Na jednoj sjednici Palestine Developement Council brandeisove grupe zoključeno je, da se osnuje društvo za štednju i građjevni kredit s kapitalom od 250 hiljada dolara. Prema osnovi, koja je predložena sjednici, imao bi se predujmljeni kapital s kamatima povratiti u roku od deset godina. Rad za Kcren Hajesod neprestano napreduje. Sad se pripravlja velika kampanja u Newyorku i drugim gradovima, koja će vjerojatno imati vanredan uspjeh. Za stupnik amerikanskih cijonista u Cijcnističkoj Organizaciji, Juđge Rosenblatt. koji se sad seli u Palestinu, izjavio je o radu Keren Hajesoda u Americi ovo; >Keren Hajesod postigao je u Americi toliki uspjeh, kako nikad nisam sebi zamišljao. Tek srno na početku sistematskog rada. pa smo i pored svih velikih zapreka, pored internih prepiraka unutar amerikanskog cijonizma i pored ogromnog rada, koji iziskuje urcdjenje velikog organizatornog aparata, skupili 70.000 Prinosa za Keren Hajesod. Od tih prinosa v rlo je malo velikih, jer bogati Židovi do sada'još nisu davali, Većina prinosa dolazi od srednjeg staleža i radnika, koji daju 20 dolara, što znači najamnica jednoga tjedna. Premda smo i mi postavili Princip maasera, jasno nam je, da židovstvo za tu misao tek valja odgojiti. Tjedna najamnica nijesu još 10%, nego istom -% prihoda No naš cilj mora da bude, da ov 'h 70.000 obveznika dovedemo do toga. da doista plaćaju maaser. No time još nije iscrpljen krug ljudi, na koje se valja °bratiti. Ima u Americi jedan milijun Židova, koji na isti način : u tom opsegu mogu dat. Ove, ili barem 500.000, moramo sada dohvatiti, kao što smo dohvatili °vih 70.000. To će nam i uspjeti, ako rad dobro orgariizujemo.. a uspjeh ćemo tek moći do godine vidjeti, jer je on posljedica, odnosno produkat odgojnog rada. Darežljivost amerikanskog židovstva zavisi o dvim stvarima: 1. o općoj politič-

koj situaciji i 2. o stanju imigracije. Imigracija je naj\ažnije, jer je Anveričamn praktičan čovjek, koji hoće da vidi uspjehe izražene u brojkama. Kad će vidjeti, da je toliko i toliko hiljada ljudi došlo u Palestinu i tamo našlo zarade, to je onda najbolja propaganda. Sve će opet zavisiti o tome, što ćemo početi sa sakupljenim novcem u Palestini«. Konferencija Poale Cijona u Varšavi. U Varšavi održana je konferencija desnoga krila Poale Cijona iz Poljske, na je učestvovalo 43 zastupnika. u izvještaja proizlazi, da se Poale Cijon sve više razvije i da u Poljskoj postoje 50 organijacija. Židovski zastupnik na Sejmu, dr. Schipper, predložio je, da se svjetskom savezu Poale Cijona izrazi povjerenje, što je iednogl'asi>o prihvaćeno. Amerikanaka kampanja za židovsku kolomjalnu banku. Cijonistička organizacija u Americi izabrala posebni odbor, ikojemu je na čelu Peter Sctnveizer, koji ima da proda 250.000 dionica Jewish Colonial Trust! Mnogi židovski bankari u Americi ponudili su svoje usluge novo izabranom odboru. a Naseljivanje Emek Jisraela. Pet je mjeseca prošlo, odkad je velika radnička organizacija »Gdud Haavoda« započela da obradi zemljište u «Ejn Harod«, koji je narodni fond kupio. On onda zasadjeno je preko 5.000 voćaka i 33.000 drugih drveta. Sad se prave pokušaji i sa sadjenjem duhana. 900 dunuma zemljišta zasadjeno je pšenicom, 300 dunuma lećom, dok je 70 dunuma upotrijebljeno za sadjenje povrća. Sad je već velik dio površine ove naseobine očišćen od kamena. Naseobina borila se u početku sa vanredno velikim poteškoćama. Jedan dio radnika kraj toga nije bio izobražen u poljo-privredi, a nije bilo niti dovo’jno tegleće marve. Sada su svladane sve veće poteškoće, a rad se normalno razvija. Nastup generala Storsa protiv jevrejskog universiteta. Na inicijativu guvernera od Jeruzalima i predsjednika društva »Pro Jeruzalem«, generala Ronalda Storsa, održala se je u Jeruzalimu skupština, na koju su pozvani najugledniji učenjaci svih triju vjeroispovijesti. Svrha ove skupštine bila je osnutak neke vrsti visokoškolskih tečajeva za orijentalne jezike. Židovski zastupnici David Je 11 in, dr. Klausner i Ben Jehu d a, otklonili su učestvovanje s razloga, jer smatraju ove tečajeve kao konkurenciju jevrejskom univesitetu. »Doar Hajom« kritikuje postupak židovskih zastupnika i pozivlje sveučilišne oblasti, da smjesta otvore akademske fakultete jevrejskog universiteta, koji ne iziskuju odveć velike troškove. Preseljenje Židovskog narodnog fonda u Palestinu. !z Jeruzalima jevljaju: U sporazumu s glavnim tajnikom Keren Kajemeta zaključeno je, da se preseljenje glavnog ureda Židovskog narodnog fonda u Jeruzalimu uslijediti u julu 1922. S raznih strana zahtjevano je već dugo, da se Židovski narodni fond potpunoma preseli u Palestinu, na mjesto svoga djelovanja. To je, kako je poznato, dovelo do zaključka kongresa, čije provedenje uslijed raznih poteškoća još nije moglo da uslijedi. Od preloženja centrale Keren Kajemeta u Palestinu očekuje se življi sabirni. rad i znatan porast ovog paV)opularnijeg cijonističkog fonda, koji sad ima da izvrši prevažne zadaće.

Iz Jugoslavije ŠEKEL-AKCIJA.

Članovi R. 0.-a Saveza Cijonista Jugoslavije dr. Alfred Singer i Rikard Herzer boravili su četiri dana u Beogradu i Zemunu, gdje su sa sumišljenicima potanko utvrdili način organizovanja akcije za übiranje šekela i priloga za zema'jsku organizaciju. Akcija je već započeta, te ima opravdane nade, da će povoljnim uspjehom i übrzo biti dovršena. U Beogradu sastavio se velik broj omladine na raspoložepje da što obsežnije i potpunije provede akciju. Varoš podjeljena je na kvartove, po kojima će pojedine grupe podjelivši si rad u pojedinim ulicama prikupljati šckel. U Zemunu, gdje je akciju već zapo-. čeo tamošnji povjerenik za Keren Kajemet haham Moše B. Aron, nastavlja se i bit će doskora dovršena. Predanost za stvar i agilnost predsjednika zemunske mjesne organizacije g. Morica Sassona jamče za potpuni uspjeh. Predavanja dra, Frltza Sternberga. Na poziv Saveza židovskih omladinskih udruženja došao je u Zagreb privatni docenat na universitetu u Frankfurtu n. M. g. dr. Friz Sternbcrg, koji je u Zagrebu održao niz predavanja o aktuelnim pitanjima obnove Palestine. Li neđeliu, dne 23. o. mj. držao je dr. Sternberg prvo svoje predavanje o obnovi Palestine. U svome gotovo jednosatnome predavanju govornik je u pregnantnoj jasnoći iznio cijeli niz problema o obnovi Palestine. Kao preduvjet izgradnje moderne Pa estine postavlja pitanje promjene zvanja, jer je jasno, da Židovi moraju od posrednika postati producenti. Kao jedan od najprečih zadataka, o kojemu zavisi uspjeh našega rada označuje riješenje financijskog problema. Židovski narod mora bezuvjetno namaknuti budžet primljen na zadnjem kongresu, kako bi time mogli dovesti u zemlju što veći broj useljenika i u toku godina zadobiti majoritet u zemlji. Time u vezi takao se i arapskoga pitanja i upozorio na golemu njegovu važnost tražeći, da se nadje jedno riješenje. koje neće biti diktovano sentimentalnošću. već uvaženjem činjenica i želja arapskog pučanstva, koje se dade dovesti u sklad s pitanjem osnutka Židov, narodne domaje. Konačno nabacio je problem socijalne obno- ve. o kojem je najavio posebno predavanje. U ponedeljak na večer sastao se u židovskoj djačkoj menzi uži krug sumišIjenika na diskusiju o zadrugarstvu. Nakon ' kratkog historijskog prikaza razvitka zadružne misli, te biti zadrugarstva po g. dr. Sternbergu, razvila se žiyahna debata o metodama kolonizacije, u kojoj su stavljena referenta mnoga pitanja. Dr. Sternberg odgovorio je na sva pitanja i naglasio dfc po njegovu mišljenju valja podupirati kolonizaciju pojedinaca na zemljištu sa nasljednim zakupom uz stvaranje produktivnih zadruga. Na koncu prikazao je referent mogućnosti razvitka raznih industrija u Palestini. U utorak, dne 25 o. mj. govorio je dr. Sternberg o arapskom pitanju. Govornik prije svega navadja statistički materijal o podjeli arapskog i židovskog pučanstva

BROJ 19.

»ŽIDOV«

5