Жидов

Londona, Amerike, ne ćeš naći Jevreja, kojemu ne bi bio cilj života, da bude privredno neodvisan. Jevrej, ikoji ne pozna klasnih razlika, ne može se uživiti u misao, da bi sav svoj život sproveo u odvisnosti, a misli li, da ne će dostići ovoga cilja, onda se najozbiljnije trudi i posvećuje tom trudu ostatak svoga života, da svojoj djeci osigura socijalno viši stepen, da ih načini neovisnim. Stoga nalazimo, kod Jevreja veoma velik broj malih obrtnika, a stoga nalazimo takodjer razmjerno veliko raširenje marxizma medju jevrejskim proletarijatom: tko ne može postati samostalan kao pojedinac, taj za time teži kao član one klase, koja će jedamputa preuzeti upravu produkcijonih sredstava. S ovom težnjom za neovisnošću moramo računati kod obnove jevrejske Palestine i stoga moramo naći obliike, koji će biti sinteza izmedju težnje za samostalnošću i izmedju pripadnosti u veliku zajednicu. O stvaranju ovih oblika bude ovisno, hoće li jednoć Palestina posrtati središte Jevreja cijeloga svijeta ili ne.«

Tim izvodima prelazi pisac, na drugi odsjek svoje knjige, koji nosi čedan napis: Misli o socijalnoj izgradnji. U uvodnom (sedmom) poglavlju tumači autor, opet na temelju velikog statističkog materijala, podjelbu zvanja kod Jevreja u galutu, te s toga potanje izvodi svoje misli o socijalnoj izgradnji. Iza toga (u 8. poglavlju) bavi se vanredno opširno (na 70. strani) nacijonalizacijoni zemlje, proučivši sva iskustva, koja su dosada time postignuta; naročitu pažnju, dakako, polaže kod toga na sva pitanja nasljednog zakapa (»Erbpacht«) i nasljednog gradjevnog prava (»Erbbaurecht«). Iza toga slijedi poglavlje (deveto) o socijalizaciji produkcijonih sredstava; baš ondje se može razabrati, kciko se autor ne da zavesti nikakovom partijskom tezom, nego kako na strogo znanstvenoj bazi ispituje sav materijal. Nadalje dolazi (u 10. poglavlju) jedna naročito temeljita studija o pitanjima kooperativa (»Genossenschaftsfragen«), u kojoj proučava ne samo teoriju, nego naročito dosadanje praktične rezultate tih ustanova, naročito u Italiji. Zadnje (10. poglavlje) bavi se sa

ostalim prob'emuna radništva, o čemu se ne da u kratko referirati. ♦ Nijesam u ovom prikazu ni izdaleka mogao prikazati obilje misli i zaključaka, do kojih autor dolazi. Knjiga kao što - ova,dala bi se recenzovati samo po jednom stručnjaku, koji je tako verziran u svim pitanjima kao autor. Ali čitati ju mora svaki, tko se ozbiljno zanima za našu budućnost u Palestini, a čitati jn može svatko, usprkos njenog skroz i skroz znanstvenog značaja, jer je autor razumio, da i najzamršenija pitanja a veoma jasnoj i svakome razumljivoj formi obradi. Ne mogu ovaj referat bolje zaključiti, nego sa zaključnim riječima autorovim: »Jevrejska kolonizacija stoji pred velikim zadaćama; ona će se služiti sa sredstvima sviju zemalja, ali će ići svojim putevima do ostvarenja svoga cilja. I ako bi smjeli jednu nadu izraziti, bila bi to ova: da ne budu naša razmateranja spadala u literaturu o palestinskoj kolonizaciji, nego da će doprinijeti malo materijala kolonizaciji samoj.« o. n.

Iz židovskog svijeta

Dar predsjednika Masaryka za jevrejsku školu. Predsjednik Masaryk dao je iz privatnih svojih sredstava iznos od 10.000 čeških kruna za jevrejsku pučku školu u Mukačevu. Dar predsjednika čeho-slovačke republike nije samo ponovni dokaz za utmeno i humano mišljenje Masaryka, već izražaj njegovog priznanja i njegovih simpatija za židovske zahtjeve i židovsku obnovu. Jevrejska pučka škola u Mukačevu, koja je osnovana prije dvije godine, borka se s mnogim zaprekama, a pogotovo materijalnim poteškoćama. pa se društvo »Hatehija-' obratilo na predsjednika Masarvka s molbom, da mu podijeli subvenciju iz Masa ryk-fonda. Predsjednik Masarv.k darovao je nakon toga jevrejskoj školi u Mukačevu iznos od 10.000 čk. iz svojih privatnih sredstva putem praškog židovskog narodnog vijeća Židovske pritužbe u rumujskom parlamentu. U adresnoj debati uzeli su židovski zastupnici dr. Straucher i dr. Stern, priliku da iznesu pritužbe židovske manjine. Dr. Straucher u oduljem govoru iznosi zahtjeve bukovinskih Židova, naočito na polju školstva i traži njihovo ispunjenje. Rumunjska vlada priznala je Židove, kao narodnu manjinu sa svim pravima, pa je stoga i opravdano, aku Židovi Rumunjske traže svoje pravo na narodni jezik i narodnu štkolu. Dr. Adolf Stern u svome govoru prikazuje patnje Židova u Rumunjskoj, koje bi imao du dokrajči ugovor o miru. No činjenica je, da Židovi još uvijek nemaju potpunu jednakopravnost, te da ta jednakopravnost nije zajamčena ustavom, tako da je židovsko pitanje još uvijek na vrlo bavavom tlu. Govornik predbacuje vladi, da zateže riješbnje- židovskoga pitanja ustavnim putem i da namjerno izbjegava, da se veže izjavama. Samo se tako može protumačiti, da niti u prijestolnoj besjedi, a niti u nacrtu adrese nije niti jednom riječju spomenuto riješenje židovskoga pitanja. Dr. Stern zavišuje zahtjevom neposrednog proveđenja člana 7. pariškog

utanačenja od god. 1919. i inart'kulaciju toga člana u ustav. Nada se. da će vlada u najkraćem roku izvršiti svoju dužnost. U ime vlade odgovorio je ministar inostranih djela Duca na pritužbe manjina, te ustanovljuje, da su svim državama Velike Rumunjske bez razlike narodnosti zajamčena jednaka prava. Glede zahtjeva dra. Stenu podsjeća ga na obećanje da će vlada u ustav primiti jednakopravnost Židova, te i danas može samo da dade ponovno obećanje, da će vlada u najkraćem roku iskupiti svoju riječ. Cijonistička rezolucija u američkom kongresu. Zastupnik Hamilton Fisch iz New-Yorka predložio je u Washingtonskom kongresu rezoluciju, prema kojoj kongres izrazuje želju i nadu, da se Palestina povrati židovskome narodu kao narodna domaja. Iz krugova Bijele Kuće doznajcmo, da postoji velika vjerojatnost, da će rezolucija biti primljena po kongresu. ! senatu podnesena je ista rezolucija po senatoru Lodgeu, a .podupirao ju je državni tajnik Hughes. Rezolucija glasi: Obzirom na to, da židovski narod kroz vijekove čezne dubokom vjerom za obnovom svoje stare domaje i da je uslijed rezultata svjetskoga rata i udjela Židova u istome pružena mogućnost, da pod odredjenima i dovoljnima internacijo nalnim garancijama, a kraj potpunog očuvanja prava pučanstva Palestine i uzdržavanja svetih mjesta, židovski narod sebi opet izgradi narodnu domaju u zemlji njegovih otaca, zaključuje zastupnička kuća u sporazumu sa senatom: Kongres Udruženih Dižava izrazuje ovime svoje potpuno zadovoljstvo s rezultatom rata, .koji omogućuje uspostavu novog života i novog blagostanja u Palestini, te daje izražaja svojoj radosti, da je time izvršen velik historijski akt pravednosti, te u ime ai.*.erikanskog naroda daje svoju privolu pothvatu, koji služi na čast hrišćanstvu. a kojim se kući Israel daje prilika, da u starodrevnoj židovskoj zemlji iznova stvori plodonosan židovski život i kulturu. Nedjeljni počinak i Židovi Pitanje nedjeP nog počinka vrlo je važno i mnogo osporeno pitanje u Poljskoj. Sa židovske strane vodi se bezuspješna borba protiv nedjeljnog počinka, koji ne uzima obzira na interese jake židovske manjine u zem ji. Tim se zakonom naročito oštećuje ukupna židovska trgovina, koju tjeraju velikim dijelom konzervativni Židovi, jer prisiljava židovske trgovce, da svetkuju dva dana u tjednu. Saradniku »Bajni« izjavio je odjelni predstojnik u ministarstvu rada stajalište vlade prema zahtjevu, da se Zidovima daje neko olakšanje gledom na nedjeljni počinak slijedeće ; Vlada kani da izda novelu k zakonu o nedje jnom počinka, prema kojoj će se svim onima, koji drže subotu dopustiti, da u zatvorenim dućanima rade na nedjelju. Ova pogodnost ne može da se proteže na otvorene prodavaonice, jer se zakon u tom pogledu prilagodjuje drugim evropejskim zakonima o nedjeljnom počinku. Ministarstvo kani iznijeti u sejmu kompropisra prijedlog o pitanju trgovačkih radnja. Studij umjetnosti u Ugarskoj. »Egvenldseg« bavi se u oduljem članku sa žrtvama numerus c.aususa, koji gotovo sasvim isključuje židovsku omladinu u Ugarskoj sa svih škola. Isključeni zato nisu popustili u svojim studijama. Tako su se složili 57 mladića, koji kao Židovi nijesu primljeni na visokoj školi za umjetnost, na zajednički rad. Jedno veliko grafičko poduzeće stavilo im je na raspolaganje svoj afelije u večernjim satovima. Ime poduzetnika ne iznosi list, jer dosta je, da neko bude mecen prema Zidovima, da mu organizirane čete »neodgovornih elemenata« razore poduzeće. Nekoliko odličnih umjetnika podijeljuje tim mladićima na najnesebičniji način poduku, te su sa uspjesima mladih umjetnika vrlo zadovoljni. Brisanje Židova iz izbornih listina u Ugarskoj. Bivši ministar financija barun Szteren y, izjavio je saradniku »Az Est« o nekorektnostima pri sastavu izbornih lista u budimpeštanskim kotarevima, u kojima stanuju Židovi ovo: »Skoro u svim kotarevima brisa» je velik broj izbornika iz izborne listine, koje su 1918. imali izborno pravo. Cijeli niz židovskih žena nije primljen u izbornu listinu, jer njihova školska naobrazba navodno nije

»ŽIDOV«

BROJ 19