Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Interview s drom. Weizmannom u Genovi

Prije svoga odlaska iz Genove primio je prof. \V eizm a nn dopisnika židovskog dopisnog ureda te mu je o svome putu u Italiji izjavio slijedeće: Talijansko javno mišljenje i talijanska vlada vrlo su slabo informirane o cijonizmu, o njegovim zahtjevima i o položaju u Palestini. Premalo se dosada radilo u tome pogledu u Italiji. Moramo to tim više žaliti, jer je Italija za nas važna stavka. Ona je zemlja sredozemnoga mora, koja će stajati u uskoj vezi s novom Palestinom: njezin upliv u Orijentu sve više raste, te ima glasa u Ligi Naroda, a pored toga u njezinoj je prijestolnici sjedište Svete Stolice. Morat će se mnogo više posvetiti truda informaciji no dosada, pa će položaj biti bolji. Ako se ljude dobro informira mjenjaju svoje prvotno ne sasvim povoljno mišljenje Doček dr. Weizmanna, njegova javna predavanja u Pimu i Firenci, kvalitet i mnoštvo slušatelja, držanje novinstva, brojni i vrlo toplf članci, sve to nam pokazuje da se mogu zadobiti simpatije Italije. Pregovori, koje je dr. Weizmann imao s vodjama političkih stranaka i s vladom, potpuno su uspjeli. Kako se vidi iz izjave ministra Schanzera ne će se sa strane Italije praviti poteškoća ratifikaciji palestinskog inandata. Isto možemo očekivati i od Amerike, te se nadamo, da će ratifikacija uslijediti u narednoj sjednici Lige Naroda.

Profesor Warburg o Americi

Pred nekoliko dana se povratio gosp. profesor dr. Otto Warburg sa svog putovanja po Americi. Kako je poznato, bio je prof. Warburg članom delegacije, koja je prošle jeseni otputovala u Ameri (u, da provede drugu veliku akciju za Keren Hajesod. Dok drugi članovi ove delegacije gg. Soko 1 o w, Jabo t i nsky, Golđstein kao i pukovnik Patterson ostaju još neko vrijeme u Americi pošao je prof. Warburg početkom travnja u Berlin, odakle će se u najskorije vrijeme uputiti u Palestinu, da preuzme vodstvo poljoprivredne pokusne stanice. Prof. VVarburg se izražava o srdačnosti dočeka delegacije u Americi najpovoljnije. Prijem nije bio namijenjen samo osobama, nego : stvari, koju oni zastupaju. Mase amerikanskog židovstva, osobito srednji stalež goji vrlo jake osjećaje za Palestinu. Ustpjesi akcije Keren Hajesoda padaju većinom u dio ovom staležu židovskog pučanstva. Rad

je delegacije bio vrio naporan, jer su dobar dio vremena zauzele željezničke nje. Mnoga su mjesta posjetili, mnoge su javne i interne sastanke održali. Rezultat ekspedicije prosudjuje proi. Warburg vrlo optimistički. On cijeni čisti prihod iz Amerike do sredine godine 1923. na 7 milijuna dolara. Do sada je skupljeno iVžmilijuna dolara. K tome pridolaze tri milijuna dolara u obveznicama. Prof. VVarburg očekuje od akcije gospodja Vz milijuna te od predstojeće akcije u New-York-u dalnjih pola rmlijuna, a sve u gotovom. Ljeti će se poradi velike vrućine morati akcija sabiranja obustaviti, da se onda u jeseni ponovno nastavi. Mnijenje je prof. Warburga, da bi svake godine trebalo slati ovakove ekspedicije u Ameriku, jer da svako vrlo rado daje, samo što je potrebno, da se poziv obnavlja. Troškovi ove delegacije su u odnosu prema postignutim uspjesima gotovo neznatni. O cijonističkom godišnjem budžetu rekao je ovn: »Moje je mnijenje, da nam bezuvjetno valja naći drugi način, no što je dosadanji.

kako bi pokrili izdatke. Amo pripadaju u prvom redu izdaci za škole i liječničku pomoć. Za vrijeme svog zadnjeg boravka u Palestini, sam Usiškinu izrazio svoje mišljenje, da je neophodno potrebno osnovali jedno udruženje, koje bi se brinulo za školstvo do onog vremena, kada će Palestina sama to moći da čini. Ja sam se u Americi u svom uvjerenju ustalio, jer znam, da će se naći velik broj ljudi, koji će rado godišnje dati nekoliko dolara za udruženje, kojemu je svrha podizanje hebrejskog školstva u Palestini. Slično se može postupati i s medicinsKim izdacima. Sporazum s Hadasom se pokazao neprovedivim. Posljedica je našeg ugovora s Joint-om i Hadasom, da veliki dio medicinskog budžeta sami snosimo Uvjeren sam, da se i tome može naći lijeka. Amerikanske B’ne Brit-lože n. pr. osnivaju svagdje po Sjedinjenim Državama bolnice, pa sigurno ne bi bilo teško postići, da preuzmu i nekoliko palestinskih bolnica, čiji su izdaci re'ativn i mnogo manji, od onih u Americi. Apstrahirajući ove dvije grupe izdataka, osude prije svega kolonizacijoni rad, a za ovaj valja

Amerikanski senat za židovsku narodnu domaju

Komisija za inostrana djela u senatu bavila se s rezolucijom o osnutku židovske domaje u Palestni, koju su podnjeli prijatelji cijonističkog pokreta. Rezolucija, koja pozdravlja ~s velikim zadovoljstvom obnovu Palestine po Židovima 41 , primljena je jednoglasno u komisiji i plenumu senata. Pošto bi se imalo na narednoj sjednici Lige Naroda raspravljati o ratifikaciji palestinskog mandata, ima se ovoj odluci pripisati veliko znamenovanje i to tim više, jer Liga Naroda do sad nije ratificirala mandate obzirom na držanje Sjedinjenih Država. Probudjenje amerikanskih simpatija za židovsku narodnu domaju rezultat je diplomatskih nastojanja Nahuma Sokolova, predsjednika Cijonističke Egzekutive. U židovsko-amerikanskim krugovima očekuje se, da će veliki politički uspjeh, koji je postignut prihvatom rezolucije u senatu, biti podstrekom za sva židovska središta da doprinašaju za kulturnu i gospodarsku obnovu Palestine žrtava, koje će opravdati ponovno iskazano povjerenje naroda prema židovstvu, Washington, 5. maja (|. C. B.) Senat prihvatio je jednoglasno i bez debate rezoluciju, koju je podnio predsjednik odbora za inostrana djela, senator Lodge, a kojom se odobrava osnutak židovske narodne domaje. Rezolucija glasi: ~Vlada Sjedinjenih Država pogoduje osnutak židovske narodne domaje u Palestini i predpostavlja, da se ne će ništa uraditi, što bi moglo da krnji gradjanjka i vjerska prava nežidovskih zajednica, nadalje da se dovoljno zaštite vjerske zgrade i mjesta/' Židovski dopisni ured doznaje, da je ispušten pasus o engleskom mandatu nad Pelestinom, koji je bio predložen u deklaraciji Hamiltona Fisha, jer su neki senatori uopće protivnici sistema mandata. Fish povukao je svoju rezoluciju i pridružio se predlogu Lodgea, koji će ovih dana biti prihvaćen i u zastupničkoj kući.

Italija za ratifikaciju mandata. Izjave Schanzera

Profesor Weirmann, predsjednik svjetske cijonističke organizacije, imao je dogovor s talijanskim mif.istrom za inostrana djela Schanzerom, u kojem je profesor Weizraann dobio izjavu, da Italija ne će praviti nikakovih poteškoća u pitanju palestinskog mandata. zaželio je dru. Weizmannu mnogo uspjeha kod njegovih nastojanja.

Poštarina plaćena u gotovost. <

GOD. VI.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 12 maja 1922. 14. ijara 5682.

PRETPLATA : GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, CETVRTGOĐ. K 30, POJEDINI BROJ K 4- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 21.