Жидов

Gnessin na svojoj židovskoj operi: »Abfaham«, za koju sam piše tekst. Napose moram istaknuti predani rad u glumačkoj umjetnosti, u kojemu zauzima vrlo zaslužno mjesto glumica Mirjama Bernstein-Kohn. Sa primitivnim tehiiiičkim sredstvima postizava vrlo lijepih uspjeha. I umjetnost plesanja gaji se u najplemenitijoj formi pod übravom majstora Baruha Agadatia, apsolventa ruske dvorske baletne škole. Do sada uvježbano je dvadeset vrsti umjetnički dotjeranih hebrejsko-arapskih plesova. Na koncu mojega opisa hoću da spomenem mladoga umjetnika vajara I. D. Oordona, koji je u Americi stekao lijepih uspjeha, a sada ovdje uz malu plaću izradjuje reliefe za kuću Pachtera. Preporučam ga.pozornosti oblasti, da podupru ovog talentiranog umjetnika, koji bi sa duševno srodnim talentima mogao da stvori jedinstveni židovsko-orijentalni stil, koji bi mogao da se primjenjuje kod gradnja u Palestini.

Iz židovskog svijeta

Profesor Dubnov u Rigi. Profesor Dubnov imao je s dopisnikom lista »Jiidische Rundschau« u Rigi dogovor, n kojem je rekao: »Teško je da se nešto kaže o razvitku židovske literature u Rusiji, jer'zadnjih triju godina ne postoji uopće više u Rusiji židovska literatura. Boljševička vlada zabranila je sve židovske listove. Sad izlazi nov list »Židovski vijesnik. Židovski književnici i umjetnici bore se velikim materijalnm poteškoćama. Junačko je djelo, da u Moskvi djeluje »Habima«. Cijonizam u Rusiji još nije mrtav. Zadnja konferencija držala so pred dvije godine u Moski, vodje su aretirani i pušteni kasnije na slobodu pod uvjetom da se kane cijonističke agitacije. O svojim ličnim namjerama izjavio je; »Polazim u Kovno da preuzmem dekanat na židovskom odjelu sveučilišta u Kovnu. Pozvan sam kao redoviti profesor židovske historije na sveučilište. Namjeravam da stvorim potpuni židovski fakultet. Ja sam uvijek želio, da na svim velikim sveučilištima u Fvropi nastanu i židovski fakulteti. Poći ću i u Berlin, jer držim da će Berlin postati kulturni centar evropejskog židovstva. Znam, da cijeli niz ruskih židovskih učenjaka namjerava poći u Berlin. Ja ću svim silama podupirati razvitarc nacij. kultur. židovstva u Berlinu. Ostat ću dulje vremena u Berlinu. Nadam se, da će me u tom radu podupirati židovskonacijonalni akademičari. Što se tiče mojih povjesnik djela, to nosim sobom treću svesku. »Najnovije povjesti židovskog naroda«. Donio sam sobom skroz preradjenu »Opću povijest židovstva«. Namjeravam, da je štampan u Berlinu i da je izdan na ruskom, njemačkom, hebrejskom i- židovskom jeziku. Morat ću se nakon ruških svojih doživljaja odmoriti, a onda bih htio poći u Palestinu, da sa. radjujem na osnutku sveučilišta. Iza toga vratit ću se u Litavsku te započeti radom na sveučilištu. Skupština židovskih vojnika sa fronte u Berlinu. U dvorani bivše pruske velikaške kuće održana je skupština židovsikih vojnika s fronte, u kojoj je potpukovnik pl. Albert govorio o rasnom pro-

blemu u Njemačkoj i dokazao, da je jak upliv židovstva u njemačkom narodu. Cijeli niz njemačkih vojskovodja, a medju njima jedan od najvećih, bez sumnje su židovskog podrijetla. Govornik se zatim bavi antisemitskom propagandom i dokazuje, da su židovski vojnici u ratu ispunili svoju dužnost. Nakon mnogih židovskih i nežidovskih govornika odbio je sanitetski savjetnik dr. Ooldschmidat tvrdnju generala Ludendorffa glede saradnje Bne brit loža sa Allianse Israelite. Jedan od govornika kritikovao je. zašto se nije pripustilo skupštini dra. Maksa Naumanna. Dr. Paul Natan motivirao je Isključenje, dr. Naumanna time, da je jon okrivio njemačko židovstvo s nedostatka patriotizma. Ova činjenica, da dr. Naumann nije pripušten skupštini, koja je sazvana po asimilantskim Židovima, dokazom je da njemački asimilanti imaju ne samo više židovskoga osjećaja, već i muževnoga ponosa, te uskrališe pristup svojini vjećanjima čovjeku, koji blatio čast ukupnoga njemačkoga židovstva. Izborna reforma u Poljskoj i Židovi. U toku specijalne debate o nacrtu izbornog reda za poljski sejm držao je zastupnik Griinbaum odulji govor, u kome je žestoko žigosao namjere većine sejm«. Na temelju činjenica i brojki dokazivao je, da većina sejma hoće ovim nacrtom samo da naškodi interesima narodnih manjina. Na koncu svojih razlaganja izjavio je, da će sadanji nacrt o izbornom radu prisilili narodne manjine, da borbu za svoja prava izvojšte izvan parlamenta i pođu putem konspiracije. Sadašnja seljačka strarfka, koja sačinjava većinu sejma, preuzela je ulogu šlahte. Slično kao i ona žele i seljaci da potkopaju egzistenciju gradova, a time i egzistenciju Židova. Na zadnjoj sjednici sejma podnesena je zakonska osnova o ukidanju pravnih ograničenja za Židove, koja potiču još iz carističkog doba. Zakonska osnova predana je ustavnoj komisiji. (Ovaj zakonski predlog bio je već jednom na dnevnom redu sejma, pa je na ptedlog poznatog antisemitskog vodje patera Lutoslavskoga skinut s dnevnoga reda.) Zahtjevi Židova u Vilni. Predsjednik židovske općine, dr. W i g o d s k y izjavio je u jednom inlerviewu, da Židovi Viine čekaju da vlada zauzme jedno stajalište prema narodnim pravima, koji su glavni princip židovsko-nacijonalne politike. Vlada će kod organizacije židovskih općina da izjasni svoje stajalište. Ako bi htjela stvoriti vjerske općine, izazvala bi negodovanje židovstva u Vilni i dokazala, da Židove smatra vjerskom zajednicom, a ne narodom. Moramo bezuvjetno dobiti svjetovnu narodnu židovsku općinu. Te općine ne bi bile u protimbi s poljskom državnom misli. Židovi Viine smatiaju se članovima židovskoga naroda i traže sv aprava koja su time skopčana, a da time ne povrede svoje dužnosti kao gradjani. U interesu je poljske države, da baš u predjelima kao što je Vilna, gdje su Poljaci u manjini, zadovoljavanjem manjina predobiju iste za poljsku državu. Vremena su prošla, gdje se mogu narodnosti silom asimilirati. Stvaranje židovskih vjerskih općina u Vilni odbilo bi Židove od poljske državne pripadnosti. S'užbeni podaci ruske delegacije o pogromima. Posebni dopisnik židovskog

dopisnog ureda u Genovi doznaje iz pouzdanog izvora interesantna data iz ine moranduma ruske delegacije konferenciji, koji se bavi štetama prouzročenima raznim proturevolucijonarnim intervencijama, a naročito štetama, koje su pretrpili Židovi uslijed pogroma. Izvješće, koje je priklopljeno memorandumu, daje ovu sliku o pogromima u Južnoj Rusiji: »U gouvernementu Kijevu bilo je pogroma u tristotinu gradova i sela. Neposredne žrtve pogroma su 200.000 ljudi, većinom starci, žene i djeca. U ne.kim gradovima bilo je 20 puta pogroma, u nijednom manje od tri. U brojnim mjestima silovane su gotovo sve žene. Na hiljade je Židova živih zakopano, a mnogi su spaljeni. Našlo se iješina, kojima su bile odrezane glave, noge i ruke Mnogih je gradova jednostavno nestalo. 30 do 40.000 djece, izgubilo je uslijed pogroma svoje roditelje. Mnogo je veći broj smrtnih žrtava, koje su posljedica epidemija, što su harale u logorima izbjeglica. Okrutnosti i bestijalnosti pojedinih proturevolucijonarnih armija katalogizirane su po redu, te su izračunate žrtve, koje su prouzrokovali. Najveća krivnja tereti armiju Petljure, koja je strašno pustošila u Volhiniji. Bande Petljure umorili su za prvih pogroma u Proskurovu 15.000 osoba. U gouvernementu Volhiniji übijeno je 500.000 Židova, a 300 do 400.000 bjegunaca podleglo je epidemiji. Danzig kao cenirum izbjeglica. (J. C. B) Pošto je poljska vlada uskratila svoju privolu za boravak ukrajinskih izbjeglica u Rownu i okolici, uputilo se iz zastupnika »Hiasa« i ukrajinskog centralnog pomoćnog komiteja sastavljeno zastupstvo u Danzig na pregovore sa vladom tamošnje slobodne države. Ovi su pregovori završeni potpunim uspjehom. Vlada slobodne države Danzig dala je svoju privolu, da ukrajinske izbjeglice mogu dolaziti u Danzig, te' da se ondje zadrže do postignuća mogućnosti za iseljenje. Izbjeglice će se smjestiti u jednom koncentracionom logoru u blizini Danziga. Pomoćna akcija za židovske duševne radnike u Rusiji. Na poziv berlinskog egzekutivnog ureda židovske svjetske pomoćne konferencije održana je skupština židovskih književnika, umjetnika j drugih javnih radcnika, u kojoj je pretresano pitanje pomoći za bijedne židovske duševne radnike u Rusiji. Zastupnik egzekutive, gosp. L a t z k v. referirao je o već učinjenim koracima, te prikazao, kako se egzekutiva pomoć odlučila takodjer i na trajnu i sistematsku pomoć. Egzekutiva je pripravna, da stavi na raspolaganje potrebna financijalna sredstva. Iza ovog referata izabrana je komisija, kojoj pripadaju : Ch. N. B i a 1 i k, slikar Pasternak, romanopisac B e rg e 1 s o h n, Salman S c h n e u r, Benzion K a t z, Moses K 1 e i n m a nn, Nahum Stief, ]. Leschezinski, M. Hindes i dr. Komisija povjerila je nekolicini članova sastav prve listine književnika u Rusiji i Ukrajini, ; koji trpe, te uspostavu kontakta s njima. Nadalje je zaključeno, da se židovskim učenjacima i književnicima u Rusiji pošalju katalozi o djelima, koja su izašla u inozemstvu. Sad se radi o tome, da se nadje način, kako će im se najbržim putem, redovito moći priposlati životnih namirnica, odjeća i knjiga * Antisemitski skandali u budimpeštanskom magistratu. Na zadnjoj sjednici budimpeštanskog magistrata htio je libe-

4

»ŽIDOV«

BROJ 22.