Жидов

ralni gradski zastupnik H o r v a t da pod nese interpelaciju radi uvrede zastupnika amerikanskog crvenog krsta po antisemitskom vodji Karlu Wolfu. Predsjednik uskratio mu je riječ, našto su liberalni zastupnici odgovorili sa »Živio*-povicima na kapetana Pedlova. Kršćansko-socijalna većina uzvratila je sa »jezik za zube«. Albanija pozivlje isključivo arijske profesore. (J. C. 5.) Albanski konzul u Beču, dr. Pekmezi, primio je od svoje vlade nalog, da ponuka nekolicinu liječnika specijalista, kao bakterijologe, kemičare i sifilidologe bečke liječničke komore, na službu albanskoj vladi. Prema pismenoj zamolbi konzulata dolaze isključivo arijci u obzir.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Izbori za židovski Boarđ of Deputies u Engleskoj. Povodom izbora za židovski Board of Deputies izdala je Egzekutiva engleske cijonističke federacije proglas, u kojem razlaže važnost institucije i učestvovanja u izborima. Vrlo je nužno, da se bira takovo zastupstvo, koje simpatizira sa nastojanjima židovskog naroda oko uspostave njegove narodne domaje u Palestini. Poziviju se izbornici, da pošalju u Board of deputies samo takove kandidate, koji se slažu s pricipima cijonističkoga programa. (Board of Deputies je reprezentacija židovskih pojedinačnih organizacija i bogoštovnih općina). Kanada za židovsku radničku banku. Židovski dopisni ured javlja, da svi slojevi židovskog pučanstva u Kanadi velikom revnošću učestvuju u kampanji u korist židovske radničke banke u Palestini. Prvotna namjera, da se prodaja 1000 akcija banske ovom je kampanjom prestignuta, te se sad radi o plasiranju druge tisuće. Postoji nada, da će se akcija doskora dovršiti. Üblaženje ograničenja za useljivanje u Palestinu. Židovski dopisni ured javlja iz Jeruzalima : Civilni komesar Palestinske vlade, sir Wiliam D e e d s, ispunio je obećanje, što ga je dao deputaciji Vaad Leumia glede ukinuća ograničenja za useljivanje rodjaka onih osoba, koji stanuju u Palestini. Palestinska vlada povukla je glede gore navedene kategorije osoba sva ograničenja za useljivanje. U mjesecu aprilu došlo je u Palestinu 880 osoba. Arapska Liga za Orijent. Mnoge odlične ličnosti osnovale su u Kairu Ligu Orijenta, kojoj je svrha kulturna renesansa Orijenta i probudjenje arapske nacije. Liga stoji na stajalištu, da u općoj renesansi Orijenta židovska kultura predstavlja važan faktor i jer vide u cijoni stičkom pokretu ideal kulturne renesanse, poslala je povodom Pesah-blagdana deputaciju predsjedniku cijonističke federacije u Egiptu, da na taj način započne prijateljske odnošaje. O palestinskom radnom tržištu. Emigracijom departement Cijonističke Egzekutive već je na početku novog useljivanja obratio pažnju nabavi rada. Čim su židovski komiteji primili imigrante i upoznali ih s prilikama u zemlji, započela su nastojanja departementa za brzo produktiviranje novih obnovnih sila. Tako organizirani rad mogao ie pribaviti 9000 novih useljenika radne mogućnosti, a brojna nova osnovana židovska Poduzeća u gradu i na selu olakšala su

znatno rad departemenfa. i kod javnih poduzeća našli su emigranti kraj svoga tjelesnog razvoja i radne volje zarade. Kod državnih gradnja mostova zaposleno je 500, a u lukama Jate i Hajte 400 židovskih radnika. Najviše radnika zaposleno je na cestogradnji, gdje je radilo 2000 Židova. U novije vrijeme uspjelo je zainteresovati poštanske i željezničke oblasli za židovske radnike, ie je i tu našlo 400 radnika posla. Saniranje tla. Iz Jeruzalima javlja židovski dopisni ured : Židovski Narodni Fond zaključio je, da potroši za isušenje močvare u Emek Jesreelu iznos od 20.000 funti šterlinga. Radove izvest će društvo Raabanja u zajednici s radničkom zadrugom. Troškovi zemaljske obrane. Prema izjavi državnog tajnika za financije Milton J o u n g a u donjoj kući iznose troškovi obrane Mezopotamije 7,370.000 funti šterlinga, a za obranu Palestine 1,742.000 funti šterlinga. Troškove civilne uprave namiruje Palestina iz vlastitih prihoda. Muzej za prirodoslovne nauke u Jeruzalemu. Cijonislička Egzekutiva uredila je u Jeruzalemu muzej za prirodoslovne nauke, koji vrlo rado posjećuju turiste. Iz izvještaja uprave muzeja doznajemo, da je u godini 1921. muzej posjetilo 5000 osoba. U prva tri mjeseca ove godine posjetilo je muzej 1500 posjetnika, a za vrijeme Pesalia 3000 osoba. Muzej ima potpunu floru Palestine, te je naišao na priznanje svih stranih učenjaka.

Iz Jugoslavije

»Hrvatski blok« i prava narodnih manjina. U sjednici »Hrvatskog bloka« od 14. V. o. g. u Zagrebu primljena je jednoglasno i rezolucija o pravu narodnih manjina, u kojoj se kaže; »Uslijed važnosti i aktuelnosti pitanja 0 pravu narodnih manjina smatra Hrvatski Blok za osobitu svoju dužnost osuditi postupak beogradskih vlastodržaca prema svim neslavenskim manjinama u medjunarodnim granicama Srba, Hrvata i Slovenaca. Hrvatski Blok tim povodom prema svom obćenitom stanovištu izjavljuje, da smatra absolutnim zahtjevom pravednosti priznati i svim neslavenskim manjinama svu onu narodnu i kulturnu slobodu, koju i po zakonu i po praksi imaju pripadnici drugih naroda u velikoj Sjevero-amcričkoj uniji«. Načela su doista lijepa; to ljepša 1 ćudorednija, što su izražena bez obzira na medjunarođne ugovore o zaštiti nacijskih manjina, dakle bez diktata: to širokogrudnija, što se kao uzor postavlja Sjevero-amerioka Unija, Samo jedno pitanje: Ima li to važiti za sve narodne manjine, ili samo za one, koje »Hrvatski Blok« nabraja za Arnaute, Madžare, Turke i Nijemce? Zavisi li to, ko se smatra narodnom manjinom, o odluci »Hrvatskog Bloka«? Na ta pitanja izaziva praksa Hrvatskog Bloka, koja je u protimbi s načelima izraženim u rezoluciji. Kad se međju Židovima u Vojvodini pokrenulo zasebno partijsko organizovanje, jedan je pokrajinski list »Hrvatskog Bloka« posprdno glosirao ovo nastojanje pitanjem: ne će li se na tkraju i cigani organizovati?

Kad su svijesni zagrebački Židovi odlučili i poveli akciju, da se kod izbora za gradsko zastupstvo afirmiraju zasebnom listinom kandidata, tad je g. Stjepan Radić, vodja Hrvatskog Bloka, čija je riječ opasna, jer je na tisuće ljudi bilo spremno, da je posluša, upravo pogromskim prijetnjama terorizovao Židove. A tu se i nije radilo o izvojštivanju narodnosno-minoritetskih prava, već, uz sopstvenu afirmaciju, o afirmaciji volje, da se uzme učešća u javnome životu, imajući u vidu tek sopstvenu čast i opće dobro. A to gradsko zastupstvo, kad se konstituisalo, nije od one dvojice Židova gradskih zastupnika izabralo nijednoga ni u koji odbor. I, govori se, da postoji zaključak kluba većine gradskog zastupstva zagrebačkog, a on sastoji od samih članova Hrvatskog Bloka da se ne primi nijedan Židov, koji nije partijski pristalica Hrvatskog Bloka. A tu se radi o pravu, garantovanom autonomnim hrvatskim zakonom. Pa kad se i tu, gdje Hrvatski Blok može da očituje svu čovječansku širokogrudnost po uzoru Sjevero-američke Unije, tako postupa, onda mi možemo da konstatujemo dvoje: Ili da je u naziranju Hrvatskog Bloka nastao preokret ili da se riječi ne saglašavaju s djelima. >Demajo-Mevorah-Levi«. Zagrebački dnevnik »Pokret* dne 15. maja iznaša slučaj sa skopskom filijalom »Francesko-srpske banke«, koju je ministar finansija kaznio sa 100.000 dinara zbog nekih trgovačkih transakcija, koje su zabranjene Pravilnikom o prometu s devizama i valutama. »Pokret« se tom prilikom s pravom obara na Francesko-srpsku banku i na lica, koja su akteri tih transakcija. Ali on tom prilikom smatra potrebnim, da naročito naglasi, e se banka tek zove francesko-srp.,a u istinu je drže u rukama Židovi (znači: ne Francezi ni Srbi). »S naše strane dodajemo ponovno, da je ta banka u rukama Židova. Židovi su njezini direktori u Skoplju, Solunu, Bitolju i Beogradu!!!!« (Ova 4 uzvičnika stavio je j'Pokret«). Triumfujte, čitaoci! Ako u ovoj državi ima korupcije i nemorala, oni su monopol Židova! To treba da se »ponovno i ponovno« naglasi. Ili: čini li to možda »Pokret« toga radi. jer u kaljuži nemorala i korupcije u javnome i privrednome životu dosta rijetko ima prilike da naidje na jedno' ime, koje bi bilo tako »opasnojugoslavensko-- kao n. pr. ime Demajo, pa treba priliku iskoristiti? Sto bi »Pokret kazao, kad bismo m i bili toliko infamni, te bismo se kod preobilja slučajeva varanja, pljačke, zloupotreba zvanične vlasti, carinskih i drugih, svih tih vjerojatno gadnijih i štetnijih zuluma, no što je onaj, što ga iznaša »Pokret«, a koji nijesu u vezi sa židovskim imenima, drznuli da generališemo kako to čini »Pokret«? Mi ne znamo, je li »Francesko-srpska banka«, kojoj je sjedište u Parizu u srcu saveznice Franceske u rukama Židova. Ne znamo ni to, je li generalni direktor Naviile. koji sjedi u Beogradu, Židov, bit će da nije. To znamo, da je ta banka u milosti onih, koji ne bi mogli biti na položajima, gdje jesu. kad bi nesrećom bili Židovi

BROJ 22.

»ŽIDOV«

5