Жидов

ŽIDOVSKA KOLONIJALNA BANKA U LONDONU

, Židovska kolonijalna banka (Jewish Colonial Trust) je englesko društvo, koje postoji od godine 1899. u Londonu. Glavne su zadaće banke : Osnivanje, razvijanje i promicanje industrijalnih i drugih poduzeća, ostvarenje kolonizatornih planova u Palestini, Siriji i drugim dijelovima svijeta, a naročito unapredjivanje emigracije Židova u Palestinu, Siriju i druge krajeve Orijenta. Zatim sticanje državnih ili inih javnih koncesija. Ustanovljivanje i iskorišćivanje financijalnih mogućnosti u Palestini, Siriji i drugim dijelovima svijeta te s obzirom na to istraživanje, ispitivanje i razvijanje svega gorskog, zemljišnog i inog imutka kao i odašiljanje ekspedicija, agenata itd. Kapital banke iznosi 2,000.000 funti sterlinga. Od ovog kapitala izdano je prije rata 260.000 dionica po 1 funtu sterl. koje su potpuno uplaćene. U početku njenog razvijanja slabo je napredovala kolonijalna banka, ali se kasnije znatno proširila, te napreduje vrlo povoljno usprkos svih ekonomskih poteškoća, koje je izazvao rat u svim granama trgovine i novčarstva. Broj njenih depozitera znatno je narasao, naročito u Engleskoj. Čisti dobitak banke iznašao je god. 1913. 9072 funti sterlinga, 1919. 25.154 f. st.. 1920. 27.566 f. st. Posljedna redovita glavna skupština društva usvojila je odluku direktorija, da se razdijeli dividenda od 5% slobodna od poreza. God. 1905. uredila je Židovska kolonijalna banka podružnicu u East End London, koja je privukla znatne depozite židovskog pučanstva te broj mušterija neprestano raste. U sporazumu sa željom mnogobrojnih klijenata u inozemstvu, namjerava direktorij Židovske kolonijalne banke, da uredi podružnice i posrednice u velikim židovskim centrima. Nužni koraci u tom pogledu su već poduzeti. Židovska kolonijalna banka ne vodi nikakav direktan posao u Palestini. To čini isključivo Anglo-Palestine Ltd, čiji vrijedi kao vodeća banka Palestine. Njen autorizirani dionički kapital iznosi 1,000.000 funti ster-. linga. Glavno joj je sjedište u Jafi, a podržava podružnice u Jeruzalimu, Hajfi, Safedu, Tiberijasu, Hebronu i Beirutu. Usprkos rata uzdržala se Anglo-Palestine Company pored svih nereda, te je ponovno u stanju, da započne isplaćivanjem dividenda za g. 1921. 1 porastom židovskog useljivanja u Palestinu te sa sveopćim razvitkom industrije i trgovine banka je u stanju da se razvije do vodećeg financijalnog zavoda u Palestini. Pojačano židovsko useljivanje u Palestinu i stvaranje mnoštva poslovnih poduzeća i društava, naročito ona u svrhu razvitka industrije nametnula su potrebu uspostave dobre bankovne veze sa raznim zemljama te Palestinu uvesti u ovu vezu. Mjeseca decembra 1921. osnovan je u Palestini financijski zavod pod imenom General Mortgage Bank of Palestine Limited za vodjenje poslova hipotekarne banke. U pravilima ovoga zavoda predvidjene su sve vrste dugoročnih kredita na gradskom i seoskom zemljištu. Financiranje hipotekarne banke ima uslijediti po sistemu, koji je uobičajen u Evropi. Dionička glavnica banke ostaje pri tome kao

stalna rezerva netaknuta, dok se novac, koji je potreban za zajmove namiče izdavanjem društvenih založnica. Brdski mandal nad Palestinom, koji je pospješio redovito prilike u zemlji i brzi razvitak trgovine i industrije, kao i naseljenje velikog broja Zidova, otvaraju za Židovsku kolonijalnu banku veliko polje djelovanja. Sada pripravlja direktorij banke mnoštvo planova za znatno proširenje svojeg djelovanja, što naravno zahtijeva veliki kapital. Nema boljeg puta da se učvrsti položaj banke i pospješi razvitak Palestine od namaknuća dionica Židovske kolonijalne banke. 25-godišnji jubilej zastupnika dr. Oziasa Thona. Ovih dana slavio je dr. Ozias T h o n jubilej svog 25-godišnjeg rada kao rabin u Krakovu. Zastupnik Thon rodjen je 1870 i dobio je strogi židovski odgoj. Istom sa 18 godina počeo je gimnazijalne studije, a zatim pošao na sveučilište u Berlin, gdje je 1895 promovirao na čast doktora filozofije. Već onda uzeo je živog učešća u židovskom renesansnom pokretu i objelodanio je više radova na polju židovske filozofije. Osobito valja napomenuti njegovu studiju o Hazdaj Kreskasu. God. 1897. imenovan je rabinom u Krakovu. Tu je počeo da razvije živi cijoni'stički rad. S Adolfom Štandom, Schillerom, Ehrenpreisom, dr. Kobakom pridružio se Teodoru Herzlu i osnovao zemaljsku organizaciju u Galiciji. Izim cijonističkog svog rada razvio je i živahno djelovanje kao hebrejski pisac. Spadao je medju mladohebrejce, koji su se grupirali oko Ahad liaama u »Haschiloah«. Njegovi vanredno lijepo pisani eseji brzo su pobudili pozornost jevrejske publike. Zadnjih godina bavio se isključivo politikom i spada kao zastupnik na Sejmu najodlučnijim političkim vodjama galičkoga židovstva. Konferencija amerikanskih cifonista. Priprave za godišnju konferenciju amerikanskih cijonista, koja će se održati 25. juna, u potpunom su tečaju. Na dnevnom redu su pitanja Keren Hajesoda, židovske kolinijalne banke i sastav u palestinskom mandatu predvidjene Jewish Angecy, pošto se s mnogih strana predlaže, da se jewish Agencv izabere na židovskom svijetskom kongresu. Vatikan i cijonizam. U savezu s dolaskom patrijarhe od Jeruzalima, monsignora Barlassina, u London piše >Daily Telegraph«’ Premda se u ovdašnjim oficijelnim krugovima ništa nezna o pravom karakteru ove misije, tvrdi se u Rimu, da je monsignor Barlassino došao u London, da s engleskom vladom pregovara radi odredaba palestinskoga mandata. Patrijarha Barlassina putovao je iz Jeruzalima u Rim u društvu jeruzalimskog guvernera, generala Ronalda Storsa. To nije prečilo patrijarha, da oštro kritikuje britsku upravu, što je u Londonu izazvalo negodovanje. Monsignor Barlassina očiti je protivnik cijonizma, kojim simpatiziraju toliki ugledni engleski katolici. Što se tiče samog Vatikana, to se njegovi prigovori protiv odredaba nacrta mandata odnose na to, da u crkvenoj komisiji, koja je zvana da istraži vjerske probleme i da kontroliše straženje svetih mjesta, budu zastupane sve hrišćanske crkve zajedničkom reprezentancom, a da se ne bi dozvolilo svakoj crkvi posebno zastupstvo.

Iz Palestine

Izgledi za žetvu u Palestini. Upraviielj gospodarstvenog odjeljenja palestinske vlade izjavio se o slanju žetve u Paleshni. Žito, povrće i voće, stoje, bez obzira na naročite uvjete Bersebe i kraja od Gaze, općenito povoljno. Zimica obečaje znatno bolji uspjeh nego prošle godine. Sadi se u rastućoj mjeri zob, a i korun više nego lani. Velik je interes za duhan, koji se sadi na velikom dijelu teritorija. I transport naranči razvio se je jako u ovoj godini. Cijene, postignute na engleskim tržištima, bile su zadovoljavajuće. Pošumljivanje dobro napreduje. Iz Kaira su donešene u zemlju plodno drveće i ono za ukras te su zasadjena u krajevima Gaze i Aka. Na Karmelu je osnovana nova šumarska škola. Društvo za židovsko pravo. U Jeruzalimu osnovano je društvo pod imenom : »Hamišpat haivri«, koje sačinjavaju rabini i židovski pravnici, a čija je tendenca, da združe poznavaoce staroga židovskog prava i moderne pravnike, e da na ovaj način doprinese za razvitak modernog židovskog prava. Društvo želi, da obavi istorička istraživanja, da potpomogne hebrejsku literaturu razviti i to originalnim radovima kao i prevodima i predavanjima o židovskom pravu. Društvo namjerava, da pokrene hebrejski pravnički časopis. Jevrejski universitel u Jeruzalimu. Kako židovski dopisni ured javlja, sad se nastoji svom snagom, da se još tokom ovoga ljeta otvori u Jeruzalimu barem jedan fakultet jevrejskog univerziteta. Novac, koji je zato potreban u cjelosti već je namaknut. Komitej židovskih liječnika u Americi skupio je dosad 275 hiljada dolara i nada se, da će do jeseni nadopuniti taj iznos na 400 hiljada dolara, pošto dnevno stižu novi iznosi. Koncem juna poći će iz New-Vorka liječnička komisija u Palestinu, kojoj će pored mnogih drugih Iječničkih autoriteta pripadati i dr. G o 1 d w a t e r od Rockfeller instituta, da tamo u zajednici s profesorom Weizmannom, koji će stići mjeseca jula u Palestinu, završi sve predradnje. Ortodoksni borac za Palestinu. U Jeruzalimu umro je nedavno 85-godišnji rabin Josef Schlesinger, učenik znamenitog talmudiste Ksam Sofera. Već u svojoj mladosti pokazao je svoj veliki interes za Erec Jisrael, te je i sam pošao u Palestinu, da ondje kupi zemljišta za naseljivanje Židova. Kao mlad rabin izdao je odredbu, kojom dozvoljava Židovima, čije žene ne bi htjele poći u Palestinu, da mogu vjenčati drugu ženu. Stog razloga udarili su jeruzalimski rabini Schlesingera heremom i započeli da ga gone, tako, da je neko vrijeme silno oskudijevao i gladovao. Pored svih progona ostao je vjeran svome stajalištu kroz cijeli život. Htio je, da u Palestini opet uvede neke stare zakone, koji su ukinuti od propasti kraljevstva. Schlesinger je jedna od najoriginalnijih ličnosti ortodoksnog židovstva u Erec Jisraelu i misao obnove Palestine bila mu je najsvetija. Kad je Herzl posjetio Jeruzalim upoznao se s njim i s oduševljenjem mu se priključio. Njegova radost nad zaključkom od San Rema bila je neopisiva. Tek kratko vrijeme prije njegove smrti došlo je do izmirenja izmedju njega i ostalih rabina. Povišenje kapitala Palestine Lanđ Developement Companv. Židovski dopisni ured javlja iz Jeruzalima: Palestine Land Developement Company namjerava da povisi

BROJ 24—25

»ŽIDOV*

7