Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

KRALJEVO VJENČANJE

Osmoga juna vjenčao se naš kralj s kćeri rumunjskoga kralja. Sa srdačnim svojim željama pribivat će slavi srca svoga vladara i buduće vladarice svi Jevreji naše kraljevine. Ispred njih njihovi će zvanični predstavnici imati prilike, da dadu izražaja njihovoj privrženosti mladome kralju i njegovoj vjerenici. Jevrejski simbol svjetlosti, sedmokraka velika srebrna menora, bit će naš vjenčani dar. U simbol, što ga je rimski cezar ponio iz razorenog Jeruzalima, kao pobjedničku trofeju, što stoji odtad uklesana u slavoluku u Rimu, zataknut će se svijeće svečano i njihovo će svjetlo da rasvjetljuje jevrejsku posvetu ljubavi svome vladaru, što je urezana jevrejskim pismenima na stalku podno simbola, riječima i čuvstvima za uzvrat pravde i jednakosti, kojima je u jednome svečanome času dao izražaja Aleksandar Karađorđevič. Sedmokraka menora po liku one, koja je stajala u svetištu naroda jevrejskoga, bit će svjedokom triumfa srca i simbol vjernosti naroda, koji, ostajući vjeran sebi, zna čuvati punu mjeru vjere onome, koji mu navješta punu mjeru pravde i jednakosti, a čija ljubav ne će poznavati razlike između građana ni po narodnosti ni po vjeri. Kralju i kraljici i mi želimo obilje sreće. Neka ih obasjava ~ad mea šana“ istom vedrinom kao u času, kad povezaše nerazdružnu vezu svojih srdaca!

„Bar-Giori“

40-tom semestru ! Jedno malo djačko društvance oživoivorilo je pred dva decenija ideju, da se osnuje u obliku zakonom priznatog društva sabireliste istomišljenika iz zemalja, koje su tek pred četiri godine ujedinjenje u našoj današnjoj domovini. Nacijonalno osvješteni stupili smo u ono vrijeme kao čvrsta falanga u prve redove, da zborom i tvorom poradimo oko razvitka i napretka tada baš najživljega nacijonalnoga pokreta. »Bar-Giora« je bio stjecište samosvjesnih sveučilištaraca, zadojenih najplemenitijim idealima. Ne kadeći nikomu, ne bojeći se nikoga, poštivajući tudje, ali pazeći svoje 1 Za buduću domaju židovskoga naroda radio je »Bar-Giora« šireći medju svojim vršnjacima ideju cijonizma, pripravljajući mladje za budući rad. Od nas starija generacija imala je povoda i prilike, da se ponosi svojim sinovima, vicleči ih, u živom nastojanju, neustrašive, vedra lica, uzdignute glave, a i sama se time sokolila ! Za kratko je vrijeme u našim krajevima poput bujice nacijonalni pokret zahvatio i staro i mlado. Začelo je zanimanje za sve, što je židovsko i na vidiku su bili novi putevi! 1 naši su dobili tedanegđa novih ideala, koji su ih ispunjavali, za koje je bilo vrijedno i zaslužno zabaciti uvriježene i zastarjele, nesavremene, nelogične i protuprirodne smjernice ! Omladina se za nama povela, zahvalna za nove pobude, znajući, da će dočekati čas, kad no će da stupi pa naše mjesto! Plodonosan je rdd »Bar-Giore« i stariji sa zadovoljstvom prate daljnji rad u uvjerenju, da će se mladi'i povesti za pređjima i nastojati, da nadmaše primjere 1

»Bar-Giora« neka bude i nadalje toplo i familijarno gnijezdo, škola mladih, u kojoj se gaji narodni duh ! % Sadašnjost Vas stavlja pred nove, velike zadatke. Nastojte, da ih savladate požrtvovnošću, samosvjesni i spremni poput naših slavnih Makabejaca ! Težak je posao i trnovit put, ali naredna stvar je sveta i vrijedna, da joj služite, a u toj službi neka Vas vodi : »Poštuj tudje, a svojim se diči«. U tom Vas duhu srdačno pozdravljamo : Vivat, floreat, crescai »B ar-Gi c r a« ! Zagreb, mjeseca juna 1922. Lederer.

Balfour o palestinskom mandatu

Kao što smo već javili, držao je lord Balfour na sjednici vijeća Lige Naroda velik govor o brdskom palestinskom mandalu u kome je dokazao, da interesi Palestine traže što bržu ratifikaciju mandata., Donašamo danas doslovni tekst ovoga govora : Nadao sam se, da će biti moguće tokom debata sadašnjega zasijedanja, poduzeti korak, koji će vijeće približiti riješenju mandatskih pitanja na prednjem Orijentu. Priznajem, da sam bio iznenadjen, kad sam ustanovio, da se taj novi korak ne će moći učiniti Valja Ii ovo moje iznenadjenje tumačiti kao posljedicu brige, da je možda ugrožena opća politika, koju su prihvatili aliirane i asociirane sile i koju podupire Liga Naroda? Ili potiče li moja briga odatle, da će se odgoditi juristično riješenje pitanja? Bez sumnje ne može se to pitanje riješiti, dok nije ratificiran ugovor od Sevresa, no ne smije se kraj toga zaboraviti, da ta stvar ima jednu. čistu tehničku stranu, i da ugovor od Sevresa nije ni u kakovoj vezi s mandatskom politikom na srednjem Istoku ili drugdje. Gledom na izvjesne točke ugovora od Sevresa diskuti-

rana su bez sumnje već mnoga važna pitanja po interesovanim vlastima, kao što se još diskutira o nekim drugim ; no sve, što je u vezi s temeljnom politikom a l iiranih i asociiranih vlasti, ne samo da nije ugroženo, već se o tom nije ni diskut o v a 1 o. Ako sad kažem, da ni jedna rezolucija vijeća u ovom času ne će unaprediti pravno riješenje problema, tad mislim time sasvim druge motive, jer je opća politika aliiranih i asociiranih sila tačno odredjena i nema sumnje, da se ne će promjeniti zaključci sila, kao što se toga boje neki ljudi, a drugi se teme nadaju. Moje iznenadjenje bazira na posmatranju čisto administrativnog karaktera. Mandatsko pitanje za Palestinu je u istinu delikatno pitanje, ono spada onim pitanjima, kod kojih su od najveće važnosti novčana sredstva, jer se Palestina samo po njima može ekonomski da razvije i da dodje na onaj stepen, da će biti u stanju primiti pučanstvo, koje, brojem daleko nadilazi njezino sadanje pu • čanslvo. Da se zemlja razvije treba novaca, a svi, koji znadu, kako je teško namaknuti velike svote, moći će posvjedočiti, da je sve, što izgleda, da će zategnuti konačno riješenje, podesno, do zastraši eventualne zajmodavce. Pri posmatranju naročitog položaja Velike Britanije valja se sjetiti, da svaki novi korak konačnom riješenju toga pitanja znači za Englesku dobitak, a svako odloženje smetnju. Javno mnijenje nije badava iznenadjeno, jer ovo iznenadjenje vrlo je naravno. lako je položaj vrlo težak, to ipak nije tako lahko, da se shvati sva njegova težina. Pita se, da li je ovo odloženje posljedica neodlučnosti aliinemih i asociiranih vlasti ili neodlučnost vijeća ili mandatame vlasti. Velika je zabluda, vjerovati u to, no ta je zabluda naravna. Nastojat ću stoga, da je odstranim time, što ću razložiti poteškoće pitanja.

GOD; VI.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 10. juna 1922. ~ 14. šivana 5682.

PRETPLATA : GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, CETVRTGOD. K 30, POJEDINI BROJ K 4.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 26.