Жидов

Već sam upozorio na činjenicu, da još nije došlo do konačnog uredjenja, jer su s problemom mandata skopčana i druga pitanja, kojima se bave vlasti, koje su pođpisali ugovor od Sevresa. Ali opetujem gledom na opće smjernice politike ovih država nije se ništa promjenik). Ima jošte jedna tačka, kojoj bih htio da posvetim nekoliko riječi. Cijeli svijet se nadao, da će Sjedinjene Države ratificirati ugovor od Versaillesa i preuzeti jedan dio odgovornosti i zadaća, koje su zapale ahirane sile. Sjedinjene Države nisu ratificirale Versaillski ugovor. Pored toga držale su, da taj propust ni za jotu ne umanjuje njihova prava i dužnosti, koje one kao aliirana država imaju na onim teritorijama, koje su zajedničkom pobjedom iza rata došli na raspolaganje aliiranim i asociiranim vlastima. Amerika htjela je dakle da kaže svoju riječ u pitanju mandata isto tako, kao da bi bila član Lige Naroda i zapremila mjesto, koje joj je rezervirano na tom stolu i koje će, nadamo se, i zauzeti. tzmedju Sjedinjenih Država i Velike Britanije vodile su se u najsrdačnijem tonu pregovori radi mandata. Došli smo do potpunog sporazuma, i amerikanski senat potpunoma je potvrdio politiku, koju su prihvatili aliirane sile gledom na Palestinu. I ako je sve to principijelno prihvaćeno, moraju se u ugovoru ustanoviti odgovarajući zaključci. Engleska je istom neposredno prije zasjedanja vijeća Lige Naroda doznala za principijelno odobrenje Sjedinjenih Država. Sporazum došao je prekasno, a da bi još omogućio zastupniku Velike Britanije, da 0 tom izvjesti svoje drugove u vijeću. 1 zato nije to pitanje došlo na dnevni red, i stoga sam na početku sesije morao predložiti, da se to pitanje stavi na dnevni red. No pored svega što je vijeće uvidjelo, da se zapravo ništa ne može prigovoriti ovome predlogu, bilo je ili barem jedan dio vijeća nazora, da nije dosta rano obavješteno i da neki zastupnici nisu u stanju, da informiraju svoje vlade. Osim toga nastalo je pitanje, da li će biti prilike, da se vijeće bavi posebno sa svakim mandatom. Uslijed svega toga, traženo je odloženje. Engleska vlada nije htjela da požuruje riješenje pritiskom, iako svako odloženje stvara neugodnosti administrativnoga karaktera. }oš jednom : Sadašnji teški položaj nema nikakve veze s općim pitanjima, kojima se Pavi javno mišljenje. U ostalom ta se javnost često vara o granicama i o biću moći Lige Naroda i vijeća Lige Naroda u pitanju mandata. Mandati nisu stvoreni po Ligi Naroda, nisu po njoj redigovani i ne mogu se promjenili po vijeću. Uloga Lige Naroda je isključivo ta, da vidi, da li su odredbe mandata u skladu sa zaključcima aliiranih sila 1 da li je primjena mandata u skladu s principima mandata. Mandat je zapravo ograničenje, koje su sebi radi opće dobrobiti čovječanstva postavili pobjednici, a uloga je Lige Naroda tek ta, da pomogne aliiranim silama kod primjene zasnovanih sredstava. Iz toga se jasno vidi, da se varaju oni, koji se boje, isto tako kao oni, što se nadaju, da će se promjeniti odredbe izjave poznate pod imenom Balfour deklaracija. Bez sumnje zahvatio je neki osjećaj straha javno mišljenje. Postajala je bojazan, da će se utjecati na regijozni svijet. To me nadasve iznenadjuje. Kako se može vjerovati, da će se

ugroziti vjerski interesi, jer moć prelazi sa moslimske sile na hrišćansku, pogotovo onda kad je Velika Britanija ta hrišćanska sila? Mogu s ponosom reći, da nijedna vlast nije bita tolerantnija prema zastupnicima raznih religija, da nije nijedna država bolje znala, da očuva svima jednaka prava i da izbjegava, da ikako vrijedja zastupnike raznih javnih mišljenja. Velika Britanija ima mnogo iskustva u raznim pitanjima. Cijeli svijet će priznati, da je već dokazala, da postupa jednako i veledušno sa zastupnicima raznih vjera. Velika Britanja je proteStanska đrža\a, no držim, da mogu punim pravom reći, da ni u kojoj zemlji ne žive slobodnije protestanti i katolici no u Velikoj Britaniji. Pod tim okolnostima sva je bojazan glede zaštite svetih mjesta bez temelja, jer ova zaštita sad prelazi od muslimanske na hrišćansku državu. Nemoguće je, da se nešto učini, što ne bi javno mnijenje moglo jasno da spozna«.

Schocken o Palestini

»Udarce* objelodanjuje inlerwiev sa Satmanom Schocken jua ravnateljem Židovskog Narodnog Fonda i članom Cijonističkog financijskog i gospodarstvenog vijeća. Schocken pošao je prije nekoliko mjeseci u Palestinu, da prouči zemlju i da pripravi preseljenje 2. N. F. u Erec Jisrael. Iz spomenutoga inferwieva uglednog trgovca, koji i u njemačkom gospodarskom svijetu zauzima odlično mjesto, donosimo slijedeće izjave ; (Ziko) »Došao sam prvi put u Palestinu i sad, iza dva mjeseca, vidim, da su gospodarske mogućnosti u Palestini znatno nadmašile moja iščekivanja. Za moga boravka sreo sam ljude, koji su izvanredno sposobni za kolonizacijono djelo. Što se tiče trgovine, to sam ustanovio, da se iza primirja na normalan način razvijala. I u tome pogledu su moje predodžbe daleko premašene. U Palestini ima danas mjesta mladim ljudima, koji su stekli trgovačko-ekonornsko znanje te su pripravni, da se iz malih početaka povoljne razviju. Radi se o tome da se mladi ljudi, koji ispunjavaju ove preduvjete, ponajprije prilagode prilikama u zemlji, da malo po malo osnuju radnje. Uvjeren sam, da ovakovim elementima pripada ekonomska budućnost zemlje. Mali začeci u Jafi, liajfi i Jeruzalimu doskora će se razviti u razne jake trgovačke centre i svojom sveukupnosti stvoriti gospodar, središte unutar starih granica Sirije. Ja sam odlučio, da iza mog povratka u Njemačku poradim oko useljivanja gospodarskih halučim. Provedenje ovoga plana prirodna iziskuje naučavanje u raznim obrtima i industrijama. Stanje palestinske industrije jednako je onome trgovine. Industrijski pokušaji, na koje sam ondje naišao, čine dobar utisak i mogu samo da kažem, da je i ovdje poželjno, te bi u zemlju došli ljudi, koji imajući dovoljne stručne spreme, žele da se vlastitom snagom razviju. Halucim, na koje kod toga mislim, bit će takodjer sposobni da nastave ili začnu kooperativni način rada po ekonomskim pravilima, i to u pogledu produkcije, kao što i u pogledu potrošnje. Naročito vrijednim čini mi se već poduzeti pokušaj radničkih organizacija za preduzeća razne vrsti. Premda ne mogu da stvorim već konačni sud o pojedinim fazama ovoga pokušaja, ipak sam već danas uvjeren, da će uspjeh

biti veoma velik razvitak, jer ova metoda pruža radnicima izobrazbene mogućnosti i upoznavanje ekonomskih metoda. Otale nastat će velika korist i za kolonizaciju, kod koje se, kako je poznato, ne zapažaju tako brzo poslovni uspjesi, a zato jamče pož.rtvovnost i ozbiljnost naših radnika u svim njihovim nastojanjima. Stanje poljoprivredne uprave ispitao sam u vezi sa radom Židovskog Narodnog Fonda. 1 ako se o tim stvarima može da sudi tek onda. ako se promotre u stanovitim razmacima vremena, to su mi ipak židovski naselci, koji se pričinjaju oazama, pokazali, što je židovski rad već stvorio, i što još može da stvori. Naročito su mi se svidjele nove radničke kvucot kod njihovog prvog rada, što ga obavljaju pod osobito teškim uvjetima, ali veoma radosno. Naša nastojanja bit će sad na to uperena, da se gospodarstvenost pojedinih pogona tako racijonalno udesi, da se produktivnost svake kvuce, a s time i Stanje njezinih članova pridigne. Ova pregnuća vodit će u svojim konsekvencijama k jačanju kupovne snage egipatskog funta i k pojeftinjenju života. A bude li novac u zemlji opet stekao svoju staru kupovnu snagu, moći će se konkurirati i sa inostranstvom. Uselji\ arije novih, izobraženih radničkih elemenata povoljno će uplivisati na upravu u svim njezinim granama i jačati osnovke obnovnog djela. Izobražem radnici, kojih još nedostaje na mnogim radnim područjima. moraju prirodno u galutu biti u pripravi. Naša omladina mora kod useljenja biti tako opremljena, da u Erec Jisraelu uzmogne odmah prednzeti plodonosni rad. Za mog boravka bavio sam se najviše sa stanjem radnika Narodnog Fonda i položio naročitu vrijednost na proučavanje našeg novog zemljišnog posjeda u Erec Hsraelu. Vrijednost ove zemlje pada svakomu jasno u oči. Nadamo se. da će nam uspjeti, da poljoprivredne radne metode povoljno razvijemo, a da kraj toga ne ćemo naići na velike pekunijarne zaprijeke. Veliku radost priredila mi je obIjubijenost Ž. N. F-a u Erec Jisraelu, jer me ispunja nadom, da će skorašnje preseljenje uprave Ž. N. F-a u Palestinu biti početak nove jedne ere. Za proučavanje radova u dolini Jesreet došlo mi do svijesti, od kolike j c važnosti materijalno jačanje sviju narodnih institucija. U svim zemljama bile su poratne godine godine gospodarske nesredjenosti; sad mora nastojanje ići za tim. da se postigne ravnotežje zdravoga gospodarstva. Palestina nalazi se sada na prvom stepenu razvitka iza rata. U posijednim smo godinama prikupili mnogo iskustava, koja će nam biti kod izgradnje od koristi. Svagdje u zemlji vidim nastojanje jačanja židovskoga rada i pospješivanje obnove. Uvjeren sam, da će židovski rad u Erec Jisraelu. koji se oslanja na jaki osjećaj, malo po malo svladati sve zapreke. Tijekom dviju mjeseci, što sam ih ovdje proboravio, prikazala mi se zemlja u svojoj ljepoti sve više i više, i ako sad ostavljam Palestinu, nadam se stalno, da će moj rad i moj život od sada biti još uže skopčani sa obnovom Erec Jisraela.

2

»ŽIDOV*

BROJ 26.