Жидов

Amerikanski predsjednici i cijonizam

Kako je poznaio izrazio je nedavno sjevero-amerikanski predsjednik Harding u dopisu, šio ga je upravio na cijonisličku organizaciju sjeverne Amerike, svoje simpatije sa nastojanjima židovskog naroda za uspostavu njegove stare domaje. U memorandumu na senatora L o d g e-a dao je tajnik židovskog kongresa Bernhard R i c h a r d s kratak historijski pregled o stajalištu amerikanskih predsjednika prema nacijonalnim nastojanjima židovskog naroda od početka devetnaestoga vijeka. Već u prvoj polovici devetnaestoga vijeka znatno je podupirao amerikanski predsjednik A d a m s nastojanja Zidova za uspostavom njihove države u dopisu, što ga je upravio na preteču židovske državne misli Mordehaj Immanuel Noaha. Immanuel Noah kupio je god. 1825. u blizini New-Yorka otok New-lsland za svotu od više tisuća dolara, koju mu je neki prijatelj krišćanin stavio na raspolaganje, da tamo osnuje malu židovsku državu. Istodobno upravio je Noah poziv na vaskoliko židovstvo svijeta, u kojem mu nalaže, da ga potpomogne u osnivanju židovske države u Americi. Naredio je svim židovskim općinama, da überu porez u visini triju šekalim, e da se financijatno podupre po njemu osnovana država u New-lslandu, kojoj je nadjenuo prema bibliji ime Ararat. Nadalje izdao je nalog na sve rabine, da sastave točne listine Zidova u hramovima, te da one Zidove, koji nemaju u svojim zemljama mogućnosti egzistencije, odašalju u Ararat. U pozivu stavio je Noah, kao poglavar po njemu osnovane židovske države više, duboko u židovsku tradiciju zasjecajuće odredbe, kao na primjer na polju ženidbenog zakonodavstva. Ovi su pozivi odaslani na sve židovske općine, pa i na najudaljenije u istočnoj Rusiji. U ono vrijeme prešla je židovska štampa sa šutnjom preko tog poziva, jedino je organ maskihn u Beču »Bikurej Hajtim« iznio Noahov poziv u židovskom prevodu, ali sa iro*ičkom primjetbom. Noahov poziv nije učinio na (ondašnje židovstvo skoro nikakov utisak, naprotiv tadanji nadrabin u Parizu de Cotogna objelodanio je u »Journal de Debats« izjavu, u kojoj je označio Noahov poziv nepatrijotskim i bogohuljenjem. Sličnu izjavu objelodanio je takodjer i londonski nadrabin Herschel. Ne obazirući se na to stupao je Noah na osnutak svoje židovske države, a mjeseca septembra 1826. održano je svečano polaganje temeljnog kamena u glavnom gradu Ararata u Buffalu. U prisustvu mnogobrojnih dostojanstvenika američke države i pod asistencijom vojničkog odjeljenja pojavi se Noah u hramu buffalskom odjeven u crvenu mantiju, pomoli se i preduze polaganje temeljnog kamena. Kamen sa natpisom »Čuj Jisraelu, nas Bog je jedan jedini!« leži još i danas u židovskom muzeju u NewVorku. Ali njegov pokušaj skršio se nakon kratkoig vremena, a Noah nestao je na više godina sa pozornice. Tek godine 1844. držao je u dvorani Tabernakla u New-Yorku dva velika metinga, na koje je pozvao hrisćanske amerikance. Ovdje je izrekao u dva predavanja temeljne principe njegove misli o židovskoj državi. Noah zastupao je stajalište, da se Zidovi moraju dali na ponovnu uspostavu svoje države u Palestini te drži ondašnje vladajuće prilike na Orijentu povoljnima za provedenje uspostave židovske države. Dakle dok se Noah 1825. zalagao za osnutak

židovske države u Americi, god. 1844. već je osvjedočeni palestinac. Ipak drži osnivanje židovske države bez pripomoći hrišćanskih amerikanaca nemogućim, i on u oba ova predavanja zahtjeva od hrišćanskih amerikanaca, da potpomognu ostvarenje ove države. Oba su predavanja izišla u obliku knjige nekoliko mjeseci kasnije pod naslovom ; »Discours on the Restaura tion of th e Je w s«, koji sačinjavaju danas bibliografsku rijetkost. U stvari obnove židovske države u Palestini stajao je Noah u ono vrijeme u uskom dopisivanju sa svojim drugom iz mladosti, ondašnjim državnim predsjednikom Adamsom. U odgovoru na jedan dopis izjavio je Adams svoju simpatiju za židovsku državnu misao. Kasniji predsjednik sjeverne Amerike, koji se postavio simpatično naprama obnovi židovske države u Palestini bio je Willian Harrison. Neki hrišćanski učenjak Wi!liam B 1 a ck s 1 o n e upravio je spomenspis, potpisan od stotina istaknutih amerikanaca na državni departement, u kojem se zahtjeva pripomoć Amerike pri obnovi židovske domaje u Palestini. Predsjednik Harrison izjavio se u nekom pismu sporazumnim sa ovim nastojanjima, te je obećao svoju potporu. Godine 1917. upravio je Theodor Roosev e 11 na ondašnjeg tajnika amerikanske cijonističke organizacije de H a a s-a podulji dopis, u kojem daje izražaja svojim simpatijama za cijonistička nastojanja. I predsjednik Wilson objelodanio je u dopisu upravljenom mjeseca augusta na Stephana Wise, kratko pred završetkom rata svoje odobrenje naprama cijonizmu. 6. juna 1921. upravio je sadašnji predsjednik Hard i n g prigodom boravka Weitzmanna u Americi na Aleksandra W o I f a podulji dopis, u kojem se izjavljuje sporazumnim sa nastojanjima Zidova za obnovu narodne domaje. Uz »Wiener Morgenzeitung«).

Iz židovskog svijeta

Saziv židovske zemaljske konferencije u Rumunjskoj. Na pred nekoliko dana održanoj sjednici zemaljskog saveza rumunjskih Židova zaključeno je, da se sazove zemaljska konferencija svih židovskih stranaka i smjerova u svrhu stvaranja jedinstvene političke organizacije za Židove stare Rumunjske i priključenih pokrajina. Za pripravu ove organizacije izabrana je miješana komisija, koja se sastoji iz članova židovskog zemaljskog udruženja i narodnog udruženja Židova Cseđmogradske. Židovska anketa kod ministra za bogoštovlje. Anketi za uredjenje pitanja židovske općine, sazvanoj po rumunjskom ministru za bogoštovlje Banu. prisustvovalo je 80 zastupnika židovskih bogoštovnih općina kao i političara i stručnjaka. Nakon saslušanja mnijenja različitih grupa i vladinih zastupnika odlučena je izradba jedinstvenih pravila. Ministar za bogoštovlje obvezao se, da će nakon dogotovljenja podvrći pravila sporazumnom vijećanju uz pomoć židovskih eksperta. Nakon toga imat će se pravila predati rumunjskoj komori na odobrenje. Na primjedbe sa ortodoksne strane protiv jedinstvenih pravila za svekolike židovske općine i ritualije izjavio je ministar, da će pravila bez oštećenja svog jedinstvenog karaktera uvažiti pojedine posebne želje ortodoksa. Židovska autonomija u Litavskoj. Iz Kovna javljaju: Jedan od najviđjenijih

rabina Litavske, A. E. Friedmann, objelodanjuje u »Jiidische Stimme« izjavu, kojom ustaje protiv odbijanja jezičnog paragrafa u narodnoj autonomiji po Sejmu. Rabin Friedmann ustanovljuje, da bez osiguranja jezičnih prava i bez stvaranja židovskog ministarstva nema židovska narodna autonomija nikakove vrijednosti. Jezična prava i židovsko ministarstvo sačinjavaju glavne podloge narodne autonomije, te samo oni mogu potpuno zadovoljiti Židove Litavske i dovršiti djelo ujedinjenja sa litavskim narodom za dobro države. Stajalište rabina Friedmanna. koji uživa u Litavskoj naročiti autoritet, pokazuje, da i ortodoksija podupire zahtjeve za narodnom autonomijom. Pogromi protiv Židova u sovjetskoj Rusiji. Maše nedavne vijesti o postojanju tajnog udruženja u Ukrajini, kome je jedina svrha da masakrira Židove, potvrdjuje se sada po izvjestitelju »Morning Post«-a. o kojima sovjetska statistika tvrdi, da je broj pogroma pod boljševičkim režimom daleko premašio one u carističkoj Rusiji. Sovjetska štampa žali novi vai židovskih pogroma, koji se slijeva u Rusiju, a naročito u Ukrajinu. Prema poluzvaničnorn boljševičkom dnevniku »Nakamune« održani su veliki protužidovski izgredi u gradovima Biaiazerkiev, Vinice i Uman. Svekoliko židovsko pučanstva ovih i drugih gradova je masakriran) skupa sa djecom. Izgleda, da su pogromi organizirani po nekom tajnom društvu, koje pod lozinkom »Smrt svim Židovima, spasite Rusiju i kršćanstvo«, izvadja ove masakre. Naslućuje se, da se glavni stanovi ovog tajnog društva nalaze u gubernijama Černigov, Kijev i Podolij. Gdmbos prijeti Židovima. U razgovoru s nekim novinarom izjavio se je diktator izbora Gombos o prvom dijelu izbora, ie si je dozvolio šalu, da tvrdi, da je izborni teror sa strane opozicije bio nečuven. Velikom srdžbom ustanovljuje napredovanje socijalne demokracije, te predbacuje gradjanskim krugovima, da su ovo napredovanje pospješili svojim podupiranjem. Zatim je izjavio ovo : »Moram ipak ustanoviti, da ni 2 i do vi nijesu povukli odgovarajuću nauku iz revolucije. Uspjesi dosadanjih izbora, mislim, dokazuju dovoljno, da je velika većina madžarskog naroda za sadašnji poredak i politiku. Ne shvaćam dakle, zašto trijezno misleće židovstvo stoji protiv ovog smjera u opoziciji, kad se više ne može srušiti. Gdmbos očekuje, da će se Židovi kod ovih izbora drugi dio povoditi nazorima, koji će biti za njih korisniji. Prema dosadanjim vijestima iz Budimpešte i većih gradova bit će, da se Gombdsova nada ne će ispuniti.

Iz cijonističkog svijeta

SIR ALFRED MOND I HERBERT SAMUEL O ŽIDOVSKOM DJELU U PALESTINI. Cijonistička federacija u Engleskoj priredila je u počast vrhovnog komesara Palestine i njegove supruge svečan doček u hotel »Roval Palais«, kome je predsjedao dr. Weizmann. Ministar za kolonije Winston C h u r c h i 11 i vrhovni rabin dr. li e r t z ispričali su svoje izbivanje. Churchill izrazio je u svome dopisu nadu, da će posjet sir Herberta Samuela doprinjeti sporazumu u nekim još neriješenim palestinskim pitanjima. Brdski ministar zdravstva sir Alfred M o n d pozdravio je goste te medju inim u

BROJ 26,

»ŽIDOV«

3