Жидов

svome pozdravu rekao : »Jesmo li potišteni? Ne ! Cijonisie nisu ni u kojem pogledu potišteni i vide s veseljem, da ni sir Herbert Samuel nije potišten. U Palestini su postignuti veliki uspjesi i možemo vrhovnom komesaru da česlitamo vanrednom uspjehu u preuzetoj i provedenoj teškoj zadaći. Bez obzira na to, što novine pišu o Palestini, bila je ta zemlja najmirnija tačka na svjetskoj karti u ovo doba. Ako Zidovi u Palestini ništa ne rade, napada ih novinstvo radi nerada. Ako pak rade u zemlji, tad ih novine objedjuju da stvaraju monopole. Palestina je zemlja sa 700.000 duša, a mogla bi da prehranjuje 5—6 milijuna. Zemlja ne može drugačije da napreduje, no uvedenjem novih radnih sila«. Sir Herbert Sam ue 1 odgovorio je na pozdrave, te je medju inim ovo rekao ; Smatra se sretnim i privilegovanim, da može pomoći kod obnove Palestine. Cijelo dosadašnje djelo izvedeno je bez ikakvoga doprinosa engleskog ministarstva financije. Civilna uprava Palestine plaća sve iz vlastitoga, pošto su izdaci za uzdržavanje garnizona u zadnjoj godini sniženi na polovicu, te se pouzdano nada, da će biti moguće u slijedećoj i narednoj godini znatno sniziti broj vojske. Lako je kugle biljarda baciti u rupu, no svaki ne može tkati sukno. Sir Herbert Samuel govorio je zatim o podupiranju palestinskog mandata u amerikanskom senatu i rekao, da opetovano odloženje ratifikacije palestinskog mandata priječi razvoj Palestine. Ovo odloženje onemogućuje sklapanje zajmova, koje je bezuvjetno nužno za razvoj zemlje. Čim ćemo dobiti mandat i čim ćemo moći dati signal »punom parom naprijed«, tad će se istom pokazati novi napreci, koji su postignuti zadnjih dviju godina. Vrhovni komesar izrazuje zatim veliko priznanje cijonističkoj organizaciji za njezin rad, koji je vršila kraj poteškoća, koje su mnogo veće no one administracije Palestine, a da se kraj toga cijonistička organizacija morala brinuti za useljenike. Pod sadašnjim uvjetima u zemlji neizbježivo je, da u zemlji ima izvjesni broj nezaposlenih. Palestinska uprava do sad nije ni jednog pijastera dala za uzdržavanje ma i samo jednog imigranta. Broj useljenika (oko 25.000 cd brdske okupacije] nije bio velik. Useljenici su u glavnome dobar tip, a on može da posvjedoči, da je to najbolji tip, koji jedna zemlja može da saželi. To su sami mladi ljudi i žene, ambicijozni i radini, od kojih mnogi imaju vanrednu naobrazbu i sveučilišne studije. 1 ako su njihovi nazori orijentirani prema lijevo, mogu se tek nekolicina označiti kao boljševici. Za vrijeme izgreda u Palestini poduzete su osobito pomne pretrage da bi se našli oni, koji su sumnjivi radi boljševizma. U svemu nadjeno je 15 lakih ljudi, koji su deportirani, a od tad ništa se ne čuje o kakovoj boljševičkoj agitaciji u Palestini. Cijonistička organizacija zaslužuje, da joj se čestita njezinom djelu, tim više, što je sva istočna Evropa odsječena od mogućnosti financijalne pomoći za obnovu Palestine. Nije istina, da je ovo cijelo djelo, koje je provedeno po administraciji Palestine i cionističkoj organizaciji, na štetu arapskog pučanstva Palestine. Ne na štetu toga pučanstva, već u njegovom interesu sve je uradjeno. Prava slava britskoga naroda nisu njegova osvajanja, već njegove usluge za pučanstvo istoka. Nije želja Židova da potisnu ili degradiraju Arape, već da rade za napredak i da omoguće bolje stanje stvari. Zar bi Palestina bila bogatija, kad ondje uopće ne bi bilo Židova? Ne! Razvoj daleko bi zaostao. Rad u Palestini nije na štetu ostalog

pučanstva. U tom duhu radi administracija Palestine. Neka Židovi ne gaje prevelika očekivanja o onome, sto će se moći provesti u ovoj ili u narednoj godini. Isto tako neka Arapi nemaju prenapetih bojazni za budućnost. Uvjeren je, da će obnova Palestine donijeti velikih stvari za budućnost, bik) u umjetnosti, filozofiji, religiji i u socijalnom životu. Možda u svemu tome. Svakako doći će opet velika i spasonosna vijest iz Palestine. Vatikan i palestinski mandat. Kako se čuje, uručio je Vatikan Savezu Naroda oficijelni [protest protivu nekojih odredaba palestinskog mandata. 0 tom nam pišu iz Rima: Kako je već javljeno, uputio se rimokatolički patrijarha iz Jeruzalima, monsignore Barlassina po nalogu Vatikana u London, kako bi poveo sa engleskom vladom pregovore u pogledu palestinske stvari. Napadno je, što je Vatikan izabrao za ovaku misiju ratobornog svećenika. koji ne samo da je protiv židovskog rada u Palestini, nego i protiv tamošnje engleske uprave digao tendencijozne i vrijedjajuče podvale. Ove su podvale uostalom u engleskoj donjoj kući po državnom podtajniku za kolonije označene kao »posve krive i neosnovane«. O misiji Bariassine piše dobro upućeni katolički »Temps«: U zvaničnim vatikanddm krugovima opaža se stroga šutnja glede misije, koju je Sveta Stolica povjerila latinskom patrijarh} iz Jeruzalima, monsignoru Barlassina. Ovaj je nakon mnogobrojnih i dugih pregovara sa Vatikanom o cijonističkom palestinskom problemu otputovao u London, odakle će se povratiti u Rim, da obavijesti papu o rezultatu pregovora sa članovima vlade. Kako se uvjerava, zaključena je misija Bariassine nakon zahtjeva lord Balfoura u Vijeću naroda, da se übrza diskusija o engleskom mandatarnom projektu uslijed postignutog sporazuma izmedju Engleske i Washingtona i izluči od zajedničkog problema glede ostalih mandata«. Isti list dodaje: »Misija monsignora Bariassine dokazuje, da su brige Svete Stolice, koje su se pokazale već u govoru Benedikta XIV. pod pontifikatom Pia XI. takodjer i uslijed zadnjih izjava profesora Hajima Weitzmanna porasle«. Ova zadnja primjedba .katoličkoga lista je tim neshvatljivija, što je Weizmann izjavio, da se Vatikan nema bojati ni pred židovskom državom, a kamo li pred privilegijama. Izričito je označio svojim programom rehgijoznu i gradjans'ku slobodu za sve razrede pučanstva u slobodnoj Palestini, gdje može svako da štiti svoje postignuto mjesto. To je nazor, kojim se, kako je izgledalo, zadovoljio i kardinal, državni tajnik. Nenadanim uplitanjem Bariassine, koji je po vijestima rimskih listova pozvan u Rim uslijed uzbudjenja u Vatikanu radi cijonističkog pi-, tanja, izgleda, da je intransigentni smjer u Vatikanu pobjedio. O sadržaju konkretnih zahtjeva, koje je crkva postavila Engleskoj, ne spominje ništa, ali bit će, da se ovdje radi o izvjesnim privilegijama za rimokatoličke organizacije, koje osjećaju uvodjenje jednakih prava za sve vjersike zajednice, kako to dolazi do izražaja u vjerskim sudovima, kao oštečivanje rimske crkve. Valja sačekati, na kakav će prijem naići monsignore Barlassina u Londonu.

Iz Palestine

Djelovanje Vaad Letunl-a. Vaad Leumi (Židovsko narodno viječe) razvio je u zadnje vrijeme vrlo agilno i plodonosno djelovanje; on počinje igrati ulogu u židovskom životu, za koju je zapravo i pozvan: biti čuvarom općih narodnih interesa naprama interesima zasebnih grupa. Tako je nedavno uredovao u preporima za najamnicu, koji su izbili medin radnicima i poslodavcima u Ja f i (tvornica silikata itđ.). Za sad doveo ie do provizornog uredjenja ovog sipora, te namjerava, da to djelo vrši principijelno i trajno. Zastupnici Vaad Leumi, David Yellin i Ben Cvi u društvu gospodina Černovica propmovaše u zadnje vrijeme niz kolonija, u kojima su održani pregovori sa njihovim vijećima ili inim reprezentanlima različitih slojeva pučanstva. Zastupnici Vaad Leumi pozvaše se na znamenovanje židovskog rada za djelo obnove, što su i kolonisti priznali. Posvuda je priznata potreba židovskog rada. a na prijedlog Černovica složiše se u Petah Tikvi u tome, da vlastita komisija, sastojeća se iz tri zastupnika mjesnog vijeća i tri radničke organizacije te iz predstavnika Vaaa Leumi ima da nadje modus, kako bi židovski radnici mogli dobiti zaposlenje kod židovskih kolonista, pri čemu bi oba dijela morala pridonašati žrtve u interesu narodne stvari. Tako je pretresano i pitanje opskrbe židovske siročadi Ukrajine i Rusije kod kolonista. U radničkom naseljenju Kirjat Anavim izjaviše naseljenici sami, da žele primati siročad kao djecu kvuce u koloniju te ih odgajati na vlastiti račun. Na konferenciji Vaad Leumi sa zastupnicima Tel-Aviva pretresan je problem, kako se ima obrazovati odnošaj izmedju židovskog gradskog vijeća Jafe i vlastite općine Tel-Aviv, da li naime uz posve židovski grad Tel-Aviv ima još postojati vlastito gradsko vijeće u Jafi. Pitanje nije još potpuno riješeno. (»Morgenzeitung«.) Vlasnici »Morning Post« u židovskim kolonijama. »Morning Post«, najpripravnija trublja za arapsku delegaciju u Londonu, hoće da se uvjeri o stanju Palestine iz vlastitog naziranja. Lord Apsley, izdavač lista, posjetio je u tu svrhu u pratnji dra. Edera radničko naseljenje »Kirjat Anavim«. Odavle se uputiše u Ben Šemen, gdje se. kako je poznato, nalazi židovska pokusna stanica, a zatim Rišon le Ciion. Nakon govora koloniste Majerovica, koji je naglasio, da će lord Apsley sad biti u stanju, da dade svojem listu točan izvještaj o djelovanju cijonizma, odgovorio mu je lord, da njegov organ nije antisemitski. On razlikuje cijoniste od radikalnih cijonista te da je posvuda promatrao dobar rad. koji je izvršen. Nemoguće je, reče, činiti opozicije protiv židovskog useljivanja i protiv njihovog uzajamnog rada sa Arapima na obnovi zemlje Izjave lord Apsleya ponovni su dokaz, da je jedino uspješno oružje protiv svih vrsti neprijateljstva pozitivni židovski obnovni rad. Gospodarski položaj Palestine. Prema izvještajima trgovačkog departementa palestinske vlade variirale su cijene za živežne namirnice i goriva u proljetnim mjesecima. To vrijedi naročito za Jeruzalim, gdje su sad cijene za 10% veće, nego u februaru. LI trgovini na malo znatno je oživio posao uslijed

4

»ŽIDOV«

BROJ 26