Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Iznimne naredbe protiv Jevreja u Vojvodini

Piše

Dr, Julius Dohany.

Odjeljenje AVinistarstva Unutrašnjih Djela za Vojvodinu (ods&i B. B. B.) otposlalo je ovih dana jedno naredjenje na bačkog župana, kojim se propisuje popis i stalni policijski nadzor Jevreja u Vojvodini, te propisuju posebne mjere n pogledu stanovanja i nastanjenja Jevreja. Državnim ustavom zagarantovana gradjanska prava i sloboda su po ovom uredjenju u pogledu Jevreja ukinuta. Jevreji se po tom naredjenju sile, da nabave i podnesu svjedočanstva nadležnosti, inače moraju otići sa državnog područja. Kod preseljenja Jevreja iz jednog mjesta u drugo imaju vlasti da »osobito ispitaju* »političku pouzdanost Jevreja* i »da se olakša policijski nadzor k o n s k r i 1ranih Jevreja*, »imaju se sakupiti potrebna data'. Itd. Ttđ. 1 to se uogadja u isto vrijeme, ikad se u Poljskoj ukidaju iznimni' zakon* carističkog režima. To se dogadja u isto vrijeme, kad zastupnici kraljevine SHS u Oenovi, u Pragu i pred općom evropskom javnosti istupaju kao zastupnici dcmokratfje i na sav glas izjavljuju, da je država SHS svojim ustavom osigurala potpunu slobodu narodnim i vjerskim manjinama. Nakon što su u nasljednim državama ruskoga carstva ukinuti protujevrejski.zakoni, evo preuzima ovo naredjenje ulogu protujevrejskog dželata. Državni ustav, kraljevskom prisegom potvrdjen, osigurava svim gradjanima bez razlike vjere i narodnosti sva gradjansika prava, slobodno kretanje, jednakost pred zakonima i vlastima. Jevreji Vojvodine moraju svijesno i odlučno ustati protiv tog službenog oduzimanja prava Jevrejima, protiv svake namjere i tendence, koja iz Ođseka B. B. B. Ministarstva Unutr. Deia bodri vlasti u Vojvodini, da krše ustav. Jevreji, koji grade fabrike, osnivaju poduzeća, gaje industriju i trgovinu, koji sačinjavaju u gospodarskom životu Vojvodine živahni i korisni elemenat, Jevreji. koji u nerazmjernoj mjeri doprinašaju za uzdržavanje te države, koji u tom razrovanom, od narodne kavge, mržnje i partijskih borbi natrulom javnom životu sačinjavaju elemenat reda I mira, ti Jevreji ne će bez daljnjega dozvoliti, da ih se ponizi na stupanj parija. Ako vlada hoće, da sebi ovije oko glave lovore poljske i carističke vlade, 5 ako će ona pokraj ruskog, poljskog i letskog ievrejskog pitanja, da učini sad i srpsko ievrejsko pitanje rak-ranom evropske po

lilike, onda imamo mi Jevreji proti tome ’mo jedno oružje: Mi ne ćemo tim pitanjem pred javnosti mirovati, mi ćemo svijetu doviknuti: Ustav države SHS predvidja stroge Važne za sve državne organe, koji krnje gradjanska i prava slobode gradjana. Mi smo u slobodi odgojeni Jevreji! Mi imamo pravo, te zahtijevamo, da se uništi i za na vijeke onemogući taj duh, koji proizvire iz tame slijepih strasti mržnje, a importiran iz stranih, rasnom mržnjom ras trovanih nesretnih zemalja u srce nekoć demokratske i tolerantne Srbije! (Iz »Jud'sches Volksblatt«, Novisad). Zagreb, 20. jula 1922. Na uvodnom mjestu donosimo članak dra. Dohnanya, koji se bavi s iznimnim mjerama protiv Jevreja u Vojvodini, a u kojem se oštro prosvjeduje protiv ovog nezakonitog čina ministarstva. I ovom prilikom mi se pridružujemo protestu naše braće vojvodjanskih Jevreja. Radi se 0 stvari, koja ne dira tek u vitalne interese vojvodjanskih Jevreja, već se tiče cjelokupnog jevrejstva naše kraljevine. ’Jogadjaji u Vojvodini samo su opetovanje onoga, što je ranije učinjeno s Jevrejima u Hrvatskoj i Bosni, a što može sutra zadesiti Jevreje u kojem drugom đ‘ jelu naše države. Kadno su iza prevrata započeli da učestaju progoni Jevreja mi smo se tješili, da su to tek posljedice ratne psihoze 1 da će sredjivanjem prihkar nestati sve ove nemile pojave. No u tome smo sc prevarili. Četiri su godine već prošle od prevrata, izglasan je ustav, prema kome su svi gradjaui u državi jednakopravni, a mi smo još uvijek samo tolerirani i uživamo zaštitu zakona do opoziv a. Držali smo, da živ mo u pravnoj državi, u kojoj bi se morale respektovati obveze, što ih je država preuzela, preuzela i u pogledu Jevreja u našoj državi, a koje ima da izvršuje i onda, ako je za to ne potiče spoznaja savjesti, da je dužna icspektovati čovječja prava. Vjerovali smo. da će oni, štono imaju u svojim rukama kormilo državne vlast! ipak spoznati, da država smije da pozna samo gradjane. a ne smije da svoj postupak prema gradjanima čuli zavisnim o vjerskim, plemenskim i rasnim razlikama. Ustručavali smo se dejako, da dignemo javno svoj glas protiv očitih povreda naših prava kao gradjana, jer nismo htjeli da pobudimo pažnju inostranog svijeta. No moramo jednom za uvijek naglasiti, da se ne ćemo snaći u ulozi bespravnih subjekata, s kojima svaki 1 podžupan nekažnjeno smije da postupa po svo-

joj gospodskoj voljici, kako su to nekad činila zemaljska gospoda prema »toleriranim« Židovima. Na kraju mi smo danas u vezi civilizovanih naroda i nijedna država ne će bez uštrba za svoj moralni ugled smjeti da plovi mutnim vodama reakcije. Oni, u čijim je rukama vlast, treba da spoznaju, da granice države nijesu kineski zidovi preko kojih ne može da dopre glas o gaženju temeljnih čovjekovih prava. Antisemitizam u našoj državi sve više preotimlje maha. 1 dok je prije bilo na službenim mjestima antisemitizma, |pak nije se nije banio tako bez stida, kao sad. Mi smo na svojem tijelu osjećali antisemitizam i onda, kad sc naredbe nisu izričito ticale Jevreja. No ovaj put naredba nije zaodjenula svoju namjeru plaštem općenitosti, već ju izričito uperila protiv Jevreja, gazeći time zakon i svoja vlastita ranija naredjenja. Ovakove pojave opasan su preccndcns ne samo za Jevreje nego i za sve gradjane naše države, jer su podesne da potkapaju vjeru u autoritet zakona. Za bolju ilustraciju postupka ministra unutrašnjih djela, kojim medju inim naredjuje i progon Jevreja u Vojvodini, koji još nijesu stekli državljanstvo u našoj državi ili su ga stekli tek iza 1910. citirat ćemo naredbu ministra vojnog i mornarice pov. Pj. br. 19778 od JI. oktobra 1921. u kojoj se veli: »Oni nesloveni. koji se budu izjasnili da pristaju služiti u našoj vojsci, samim tim smatrat će se, da su optirali za naše državljanstvo, postaju naši državljani i bit će rasporedjen? u pozivu (rezervi) prema godinama starosti. Koliko je nama poznato, javili su se gotovo svi vojno -obvezatn- Jevreji u Vojvodini za vojnu službu. Pa ipak nigdje u toj naredbi ministra unutrašnjih cijela, nema ni spomena o tome. da se ovi Jevreji Izuzimlju od te naredbe, premda su već samom prijavom na vojnu službu stekli naše državljanstvo! Možda su već mnogi od njih prebačeni na madžarsku granicu, gdje će im Hortijevi trabanti kao madžarskim veleizdajnicima sigurno prirediti 11’epu dobrodošlicu. I dok se s jedne strane tjeraju mirni jevrejski gradjani, koji imadu i po zakonu pravo boravka u zemlji, dotle s druge strane država prima madžarske i ruske izbjeglice. Mi nemarne ništa protiv toga, da se progonjenima dade utočišta, ali si vlada ne smije arogirati pravo da osobe, koje su po zakonu državljani ove države, liši najprimitivnijih prava čovjeka. Nadamo se, da će za to pozvane jevrejske korporacije, a naročito savez jevrejski.h vjeroispovjednih dpćina, protiv ovoga nezakonitog postupka prema Jevrcjljna najodlučnije istupiti, te ishoditi da se odnosna naredba povuče.

GOD. VI.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

juU »922 - 25. »amusa 5682

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD K 60, POJEDINI BROJ K 6 - IZLAZI SVAKOG PETKA. ■ - ---- - ■ -- • - . .

BROJ 32.