Жидов

Sjednica u Londonu

Za vrijeme od 18. do 26. juna održan je u Londonu niz sjednica, koje sn poglavito služile razbistrenju pitanja, o kojima bi se imalo raspravljati prigodom cijonističke godišnje konferencije. Ujedno je bio predmetom diskusije organizatorni i propagandistički rad naredne radne perijode. Sjednicama pribivahu: od Egzekutive gg.: dr. VVeizmann. Cowen, .!abotinsky, Lichtheim, Motzkin, Soloveičik; nadalje dr. Šmarja Levin; od predsjedništva A'kcijonog komiteja gg.: dr. Efantke i Stricker; od direktorija: Kercn Hajesođa gg.: dr. Feiwel. dr. Halpern, Najdić: od financijskog i gospodarstvenog vijeća gg.: dr. Barth, Kaplanskv i Schokken; od berlinskog ureda Egzekutive i odjeljenja za centralnu Evropu Kcren Hajesođa gg.: Berger, Blumenfeld, dr. Jacobson; i tajnici različitih odjeljenja obih londonskih ureda. Sjednice su započele potankim razlaganjem o političkom položaju. U središtu ovih vijećanja stajala jc predstojeća, izjava hritske vlade o njenoj palestinskoj politici, te izjava Cijonističke Organizacije. (Obc srno ove izjave iznijeli u cijelosti u prošlom broju našega lista.) O pitanjima, koja sn u savezu sa predstojećim uredjenjem mandata, se potanje raspravljalo. Egzekutiva je nadalje iscrpivo prikazala svoje držanje u obradbi emigracionog pitanja, iz kojeg je proizašlo. da se može računati na novouredjenje imigracije, koje će značiti poboljšanje naprama sadanjem stanju, ako i ne može svim našim željama udovoljiti. Sjednice su se nadalje bavile sa organizacijonim i administrativnim pitanjima Cijonističke Organizacije i Keren Hajesoda. Oduošaj Keren Hajesođa i Cijonističke Organizacije bio je u zadnje vrijeme predmetom mnogih diskusija. U neutralni karakter Keren Hajesođa sumnjalo se sa necijonistieke strane, a s druge strane vidjeli su cioniste u necijonisUčkom karakteru Keren Hajesođa opasnost za organizaciju. U potanjem vije-

ćanjtt postignut je sveopći sporazum u tome, da nije poželjno, da se što promjeni na konstrukturi Keren Hajesoda. Naprotiv uvidjela se potreba, da se neutralni karakter Keren Hajesoda i u izgradnji svojih organa dovede nedvolično do izražaja. Kako se predvidja, moći će sc već godišnjoj konferenciji u ovom pravcu podastrijeti predloži personalnog značaja. Odnošaj K. H. k C. O. postat će u rastućoj mjeri nalik jednoj radnoj zadruzi, te su pretresani različiti predloži, kojima je svrha sistematska izradba ovoga odnošaja. Ovdje treba spomenuti predlog podnešen po berlinskom uredu za jedinstvenost ukupnog financijskog poslovanja za Palestinu s jedne strane, te za svrhe C. O. s druge strane. Slike, koje stoje na raspolaganju za financijske akcije različitih palestinskih institucija, K. H-a, N. F-a, Mortgage banke, različitih cijonističkih resora, nadalje J. T. C-a. kao i posebnih palestinskih projekata, primjerice Ruthenbergovog plana, potiču privremeno gotovo bez izuzetka iz krugova C. 0., služe se sredstvima C. O. u najvećoj mjeri, te se obraćaju bar dosada skoro isključivo na cijonističke krugove. Od toga nije samo nastala u mnogom pogledu brka pojmova i nered medjusobnih odnošaja, već su se i različite akcije opetovano križale i na njihov uspjeh štetno utjecale. Paralelnim obrazovanjem tako različitih institucija polučeno je dapače i potkapanje C. 0., uslijed čcsa je stavljena u pogibelj i egzistencija cijonističkog pokreta, te bi konačno moglo i da uzdrma podloge, na kojima će se jedino moći da izgrade financijske akcije za Palestinu, U dugom i potankom vijećanju formuliran je niz predloga kao izraz jednoglasnog mnijenja učesnika konferencije, a od kojih se izvedenja može očekivati, da će ukloniti ovdje opisane .nedostatke. Preporučeno je instancijama, koje dolaze ovdje u obzir, da osnuju ured. koji bi imao da preispita i uredi, po jedinstvenim principima namaknuće sveukupnih fijnancijalnih potreba za izgradnju Palestine s jedne strane, te različitih cijonističkih svrha s druge strane, te da nadzire izvedenje mjera, koje hi odatle rezultirale.

Rad ovog finansijskog ureda ima se preduzeti u najužem sporazumu sa pojedinim finansijskim zavodima, koji dolaze u obzir, a u čiju se samostalnost ne će time smjeti da dira. U savezu s time govorilo se je o financijalnom položaju C. O. Ovaj se je uslijed toga, što su sile C. O. u sve većoj mjeri upotrebljcne za pojedine finajncijske akcije, naročito za K. H. nepovoljno razvio. K tomu pridonaša još činjenica, da se šekelska akcija ne provađja svuda po savezima sa agilnošću, koja bi se morala zahtijevati. Da, očevidno je, da si pojedini savezi, naročito oni posve veliki nijesu više svijesni zadaće finansiranja C. O. Tomu naprotiv išlo je jednoglasno mišljenje skupštine onamo, da sabiranje šekela mora kao i> dosele stvarati financijalni oslon. Egzekutiva je pozvana, da ne trpi nikakove prekršaje protiv odredaba organizacionih pravila, koje su vezane sa plaćanjem šekela, te da nipošto ne dozvoli odašiljanje delegata na godišnju konferenciju ili na kongresima nijednom savezu, ako nije Egzekutivi priposlan odgovarajući broj šekalim. U svrhu daljnjeg jačanja finansijalnog stanja organizacije odlučeno je. da sc predloži godišnjoj konferenciji osnivanje novog finansijskog zavoda, koji ima da nosi ime »Zlatni Šekel«. Ovaj se zavod osniva na temelju mnijenja, da veliki broj cijonista želi ili ćuti potrebu, da nastnogne C. O-ji za njene političke i organizacione svrhe neki prilog, koji je veći od šekela. »Zlatni Sekel« ima se prema tome jednom za uvijek u svim zemljama, bilo u kojoj valuti i vrijednosti u iznosu od 1 hm. odu. dnevna protivuvrijednost u zemaljskoj vrijednosti bez odbitka priposlati Egzekutivi. Uplaćivanje bi odgovarajući posebnoj zadaći šekela, za koju je ovaj šekel odredjen uslijedilo direktno po Egzekutivi, koja bi na taj način stupila n uži kontakt sa sva kim sumišljenikom. koji se smatra dužnim da bar donekle potpomaže Egzekutivu u njenom radu. Imena ovih sumišljenika imala bi se objelodaniti u godišnjim izvještajima organizacije. Sa uplaćivanjem »Zlatnog šekela nijesu skopčana nikakova po litička prava. Ovaj će se plan predložiti

Feuilieton KNJIGA O NOVOM CIJONU.

Nekom magičnom silom privlači Erec Israel već od pamtivijeka nesarno svoju razasutu djecu, nego i sinove mnogih naroda. U želji, da dade izražaja svojem poštovanju i oduševljenju za zemlju psalma i proroka, mnogi je hodočasnik povjerio svoja čuvstva i opažanja peru i tako je nastala opsežna putopisna literatura*) 1 premda je posljednjih vijekova izgled zemlje bio tužan i očajan, ipak svi opisi govore o njoj s ljubavlju i udivljenjem, pa bio putnik vjerski zanesenjak ili pripadnik znanosti, sljedbenik nacionalnih ili socijalnih pokreta ma kojeg plemena i vjeroispovijedanja. Imade lijepih i čuvstvenih . zanimljivih i poučnih prikaza

*) Medin, Ebers-Guthe, Soden. Trietsch. Kann. Homlich, Paquet, Calvary, Friedemann. Holscher. Baedecker, Press itd. o svetoj zemlji, toj kolijevci brojnih uzvišenih nauka i ideala.

ove jedinstvene zemlje, koja je kako veli jedan pisac uvenula i usahnula pod žarom besprimjerne ljubavi i čežnje svoje djece i svojih obožavatelja. Ali osobito vjeran i dramatski opis zemlje dao je nedavno Arthur Holits c h e r, čiji je putopis danas najsuvremeniji. Autor promatra sve pojave 1 prilike kritički ali objektivno, a jer sam zastupa lijepe misli i umije svoja razmatranja ukrasiti cvijećem poezije, to djeluje na čitaoca silnom sugestionom snagom ostavlja najdublji dojam. K; d čovjek pročita njegovu knjigu: »Reise durch das jiid. Palastina« (S. Fischer. Berlin 1922.)'*), onda može tek da si stvori približno ispravni pojam o životu jedne osebujne zajednice, gdje jc idealni socijalizam na djelu. Jer Holitscherov prikaz obuhvaća svestrano cijeli život u novom Cijonu: svijetlo i sjenu, rad i borbu, boli i nade.

**) Dobiva se u Novoj njižari, Zagreb. Ilica 92. Cijena K 120.

No najljepše, što cijelu knjigu resi, to je vanredno živi i snažni prikaz života halucim. tili pionira obnove židovstva i čovječanstva. Putujući kroz übavu daliJcjn, pustu Judeju i bujne primorske krajeve: boraveći u ozbiljnom Jerusalemu i živahnim lukama, u kolonijama i medju pionirima, Holitscher je upro svoj pogled na najcrnije i najranjivije točke, ali i na najntješljivije i najljepše pojave. Kinematografskom se brzinom redaju prikazi krajeva, naseobina, uredaba i prilika i sve je nabačeno tako vještaoki. te se čitaocu čini kao da proživljuie cijeli današnji Erec Israel. Knj'ga je Holitscherova isprepletena primjedbama o svim pitanjima, štono danas lebde nad čovječanstvom i židovstvom. Na pitanja: što goni halucim u zemlju otaca? što je zapravo cionizam? što je židovstvo? odgovara Holitscher vežućl duhovito ta pitanja s mesianizmom i socijalizmom, a sve svoje misli zaodijeva u sjajno stilističko ruho. Svu tragtku f romantiku mladjanih use-

»ŽIDOV«

BROJ 32.