Жидов

Ahad Haam o mandatu. Ahad Haam objelodanjuje pismo o ratifikaciji palestinskog mandata, u Kojemu izjavljuje; Glavno je prizna ja istorijske veze židovskoga naroda s Palestinom po narodima svijeta. Sto smo dosad postigli tek je vanjska mogućnost, da možemo u Palestini raditi. Naša je pozicija vrto teška. Cijeli svijet gleda na nas, hoće da vidi, da li smo pripravni sve žrtvovati, da opet dobijemo naš narodni život. židovsko pitanje u Poljskoj. U političkom razgovoru, što ga je imao novi poljski ministar predsjednik sveučilišni profesor dr. Novak sa zastupnicima židovskoga kluba, Griinbaumom i Hirschhornom, izjavio je ministar predsjednik ovo: »Smatram nužnim, da izjavim, da stojim na stajalištu potpune tolerancije bez razlike vjere i rase. Moja je najveća želja, da se svaki poljski gradjanin u Poljskoj osjeća kao kod kuće. Pokušaj, da se jedan dio sila, iz kojih je sastavljena poljska država, isključi od javnih radova, držim štetnim po državu. Ovo stajalište naglasi! ću u svome radnome programu«. • Židovski zastupnici odvratili su, da su po krakovskom zastupniku dru. T h o n u informirani o mišljenju ministra predsjednika, pa je to bio i razlog, da su u glavnome odboru glasovali za profesora Novaka. Njihova je želja, da se definitivno provede pitanje priznanja državljanstva, da bi tako stotinehiljada Židova, kojima se sad pravi poteškoća poradi državljanstva, dobili mogućnost, da vrše svoje izborno pravo. Ministar predsjednik obećao je brzo riješenje. Nakon toga izjavio je gosp. ministar predsjednik, da će se Sejm vjerojatno prije novembarskih izbora sastati na kratku sesiju. Za taj slučaj izrazili su židovski zastupnici želju, da se u toj sesiji riješi zakonska osnova o ukidanju svih pravnih ograničenja protiv Židova iz carističkih vremena, da ne bi Zidovi ponijeli u drugi Sejm žutu krpu gradjanina drugoga razreda. Nakon oficijelnih izjava iznijeli su židovski zastupnici svoje pritužbe protiv ministra rata, s kojima nijesu htjeli oficijelno da izadju, jer ne će da otešćaju situaciju novoga ministra predsjednika. Palestinski ustav. Kako doznajemo objelodanit će se palestinski ustav još mjeseca augusta. Statut Palestine postat će za kratko vrijeme pravovaljan, te će iza toga započeti radovi za obnovu zemlje.

Iz Jugoslavije

IZBORI ZA GODIŠNJU CIJONISTIČKU KONFERENCIJU U KARLOVIM VARYMA. Prema broju raspačanih šekalim ima Savez cijonista Jugoslavije pravo da izašalje na godišnju cijonističku konferenciju j e d n o ga delegata. Prema tomu upozorujemo sve odbore mjesnih cijonističkih organizacija, da se ima izabrati jedan delegat i jedan zamjenik delegata. Produljenje roka za obavu izbora. Upučujuć na pravilnik o načinu provedonja izbora, otštampan u »Židovu« br. 30., pozivamo sve mjesne odbore, da izbore provedu bez odlaganja tako. da ce Glavni izborni odbor u Zagrebu biti najkasnije do 18. o. mj. u posjedu izbornih zapisnika, jer se kasnije stigli ne će moći uvažiti. . Glasovati se može i posredno (poštom, dostavom). U tom slu-

čaju treba zatvoreni omot sa glasevnicom staviti u drugi omot i ovom priložiti ceduljicu sa napisanim imenom, prezimenom : stanom glasača. Prijavljeni kandidati. Do danas javili su se kandidatima za delegate gg. dr. Hugo S p i t z e r. dr. Julije Doha ny i, dr. Beno Ste in, Lav S t e r n. RADNI ODBOR SAVEZA CIJOMSTA . JUGOSLAVIJE. Izbori u mjesnoj cijonističkoj organizaciji u Zagrebu. Izbor delegata i zamjenika delegata za godišnju cijonističku konferenciju u Karlovim Varyma, koja će zasjedati 25. augusta o. g. provest će se u Zagrebu dne 1.7. augusta u prostorijama Saveza Cijonista Jugoslavije, Ilica 31, od 8 do 12 sati prije podne. O tomu se obavješćuju svi) platioci šekela u Zagrebu time, da se izbori provadjaju tajnim glasovanjem glasovnicama, na kojima je upisano samo jedno od imena i prezimena kandidata, koji su se takovima prijavili i čija su imena u »Židovu«' i suglasno po drugim židovskim novinama objelodanjena. Olasovnice imaju se predati u zatvorenim kuvertama. Tko je zaipriječen da osobno preda glas, može i posredno odglasati, kfiko to Radni odbor SOJ odredjuje u gornjem obaviještenim Mjesna cijonistička organizacija u Zagrebu. ISELJENICIMA U PALESTINU. (Saopćenje Palestinskog ureda za Jugoslaviju.) Palestinska je vlada dogovorno sa Cijonističkom Egzekutivom dozvolila useljenje od 425 zanatlija. Ovaj broj podijeljen je po Egzekutivi na pojedine zemlje. Od toga otpadaju na Jugoslaviju 10 iseljenika, i tc 5 zidara ili tesara i 5 gradjevnth bravara ili gradjevnih kovača. Ovi iseljenici moraju se iskazati dokazima o stručnoj izobrazbi. Svaki iseljenik može sa sobom povesti svoju ženu kao i djecu ispod 18. godine, dok je za djecu preko 18 godina potrebna posebna dozvola. Viza za ove Iseljenike podjeljivat će se samo do konca septembra. Stoga treba da se svi interesenti jave najdulje do 5. septembra Palestinskom uredu, koji će njima posredovati pribavu viza kod engleskog konzulata na temelju posebnih instrukcija. U tu svrhu treba osim putnice bez = uvjetno priposlati dokaz o stručnoj izobrazbi u jednom od gore navedenih zanata. Primjećujemo da za ovo iseljivanje dolaze u obzir samo osobe, koje povrh gore naznačenih uvjeta raspolažu sa troškovima za put, za viza kao 5 za prve dane boravka u Palestini. Odlazak može uslijediti i iza konca septembra PALESTINSKI URED, ZAGREB, KONFERENCIJA PALESTINSKIH UREDA U BEČU. Po imigracijonom uredu u Jeruzalemu sazvana konferencija Palestinskih ureda održat će se u Beču dne lb. augusta o. g. Sa strane Palestinskog ureda za Jugoslaviju pribivat će konferenciji tajnik SCJ Rikard H e r z e r. ŽIDOVIMA GRADA ZAGREBA. U danima 13. do 16. augusta sastat će se u Zagrebu židovski omladinci i omladinke i?, svib krajeva naše zemlje na Ili. omladinski kongres. lako držimo suviš-

nira da naročito apelujemo na židovsko gradjanstvo, da učesnicima kongresa učini boravak što ugodnijim, ipak se na nj obraćamo poglavito u pogledu ukonaćivanja mnogobrojnih učesnika, kojima se kraj sveg nastojanja radi poznatih teških stanbenih prilika nije moglo nabaviti konačišta. Uvjereni, da će Židovi grada Zagreba priredjivačkom odoboru izaći u susret, te u svoje domove primiti našu omladinu, kako bi ponijela lijep i trajan dojam o svom boravku u našoj sredini. U tu svrhu je poželjno, da svatko, tko je voljan primiti kojeg omladinca ili omladinku, to prijavi kongresnom odboru (Židovska djačka menza. Palmotićeva I6j. Kongres židovske omladine jest smotra njezinog jednogodišnjeg djelovanja, koji će nam prikazati u nizu gimnastičkih, športskih i umjetničkih priredaba (koncerat, umjetnička i umjetno-obrtna izložba), pa ovime pozivljemo židovsko gradjanstvo, da sve ove ‘priredbe posjeti i time uz interes za rad naše omladine i materijalno doprinese k obezbijedjenju troškova priredbe kongresa. Zagrebačka Mjesna cijonistička organizacija. Veliki meethig u Zagrebu. Povodom potvrde mandata Velike Britanije nad Palestinom po Vijeću Saveza Naroda, priredio je Radni odbor Saveza cijonista Jugoslavije u nedjelju, 6. augusta, u velikoj dvorani Music Halla meeting, koji je vanredno uspio. Premda su i ovaj puta manjkali oni. što inače vele. da im nije tudje ništa općenito židovsko, ipak je dvorana bila puna židovskog općinstva, ikoje se Okupilo, da dade oduška svojim osjećajima u velikom trenutku. Odlični govornici umjeli su unijeti n skupštinu neku svečanu notu, neko osobito ganuće, pa se može reći, da je velik đogadjaj i u nas odlično proslavljen. Prvi govornik, predsjednik žid. općine g. dr. Hugo K o n, pozdravio je sakupljene i zatim dao izražaja naše velike za h v alfi o s t i svim crnim muževima, a naročito starini Lordu B a 1 f o u r u, štono zapisaše svoja imena zlatnim pismenima ii knjigu naše historije. Zanimljivim pregledom dogadjaja od najstarijih vremena do sadašnjosti, dr. Kon nam je živo predočio svu težinu riješenja židovskog pitanja, ali i neslomivu snagu cionističkih težnja, koje su konačno ipak stekle priznanje te se sada približavaju ostvarenju na korist židovstva i čovječanstva, čije je čedo i židovski narod. Zatim je govorio g. Lav S t e i n, koji je prvi dio svog govora izrekao u lijepom jeziku proroka. Time je izazvao neobičnu pažnju, jer je ova vatrena besjeda podjedno'bila sjajna manifestacija preporodjenog našeg jezika. Nastavivši hrvatski g. je Stern osobitom govorničkom vještinom, živim bojama i krasnom legendom prikazao svu ozbiljnost položaja. Jezgra cijelog govora bijaše opomena krzmaocima, da učine svoju dužnost i svima, koji su dobre volje, poziv na saradnju, jer »dvanajsti čas počeo je da otk u c a v a ! * Posljednji govornik bijaše g. dr. Aleksandar L i c h t. On je nazu svojih govora dodao opet novi biser. Cijeii govor bijaše velebna pjesma, jedinstvena u svojoj ljepoti, mislima i snazi izražaja. Finom analizom zahvatio je dr. L i c h t korijen ob •

BROJ 35,

»M D O V.

5