Жидов

Predsjednik Radnoga odbora gosp. dr. Ale&sandar Li c h t prikazao je u krupnim crtama djelovanje R. O-a iza prošlog Saveznog Vijeća. Uspjesi ovog djelovanja daleko su zaostali za ciljem, koji je zaključcima S. V-a bio jasno opredijeljen. Nije uza sve nastojanje uspjelo, da se poluči reorganizacija mjesnih cijonističkih odbora i po ovoj iščekivano učvršćenje, proširenje i intenzivno aktiviranje cjelokupne naše zemaljske organizacije. Gotovo posve pasivne stavke naše organizacije su područja Vojvodine i Stare Srbije. Višekratni pokušaji da se nadju metoda i podesne ličnosti, po kojoj i s kojima bi se mogao da udari čvrst korjen cijomstičkom radu u Vojvodini, nijesu doveli do vidna uspjeha. Nu to ne smije da priječi dalnje pokušavanje u tome cilju. Žali, što nije prisutan g. dr. Julije Đohanyi, kojega drži najpodesnijom ličnosti i po njegovoj spremi, po predanosti za stvar i po ugledu, što ga uživa u vojvodjanskih Židova, te bi mogao da tamo makne cijonistički rad s mrtve toč.ve. Moli g. Bezalela Fiirsta, da u tome pravcu povede razgovor s njime i nastoji da ga sklone na inicijativni cijonistički rad. U Staroj Srbiji može organizatorno-propaitandistički rad da vrše jedino ličnosti, koje govore španjolski. U tom pogledu ima nade, da će se ovom zadatku u jeseni kroz neko vrijeme posvetiti g. Vita Kajon, koji sada boravi u Beču. Govoreći o akciji za prikupljanje šekalim konstatuje umjesto napredka nazadak prema prošloj godini. Od većih su mjesta jedino Sarajevo, a donekle i Beograd opsežno proveli šckelakciju prikupivši najviši broj šekalim, što se prikupiti dao. Uz neke iznimke ostali su mjesni odbori nedostatno poveli ovu akciju. Na organizacionim prilozima Je unišlo toliko, da se prošlogodišnji deficit mogao tek djelomično pokriti. Na temelju broja raspačanih šekalim ima naš zemaljski savez pravo da izašaije jednog delegata na godišnju cionističku konferenciju, čije će zasjedanje početi dne 25. augusta u Karlovim Varima. Radni je odbor raspisao izbore, imena prijavljenih kandidata objelodanjena su u '»Židovu*, nu dosad još nije stigla ni iz jednog mjesta obavijest o provedenim izborima. Zagrebačka mjesna cijonistička organizacija izabrala je delegatom g. dra. H. Spitzera, a zamjenikom g. l.ava Stema. Govoreći o djelovanju Pal. ureda ističe, da pomanjkanje sredstava onemogućuje gotovo svaki rad. Izobrazba poljodjelskih halucim u nas ukazala se nepodesnom, pa treba pozornost svratiti na njihovu zanatlijsku izobrazbu. Glede naših halucim. koji su u Palestini, obrazlaže projekat. što ga je predložio haluc ing. agr. Hugo Zaloscer. a koji smjera onamo, da se ovim halucim omogući stalno naseIjenje na zemljištu, koje bi se nabavilo djelomično vlastitim sredstvima halucim, djelomično sredstvima, što bi ih imala nabaviti zemaljska cijonistiđka organizacija i uz hipotekarni kredit ICA-a u polovici potrebnog iznosa za nabavu zemljišta, -; dočim bi naša organizacija imala da nabavi i sredstva za inventar, ili inventar, ii koliko je to moguće, u naravi, hnaila bi se obrazovati zaklada sa ustanovoiji, da se odnosno zemljište daje halucinr na uživanje uz obročnu otplatu izdane za nj kupovni ne, a nakon isplate da se

r. zemljište preda upravi Keren Kajemeta - uz priuzdržaj prava, da ga halucim užig vaju pod istim uvjetima kao i drugi užit- nici Keren Kajemetovog zemljišta. Ovaj e će projekat biti po Pal. uredu detaljno iz- radjen ipo našem delegatu na godišnjoj i cijonitičkoj konferenciji u Karlovim Vari- ma predložen dru. Ruppinu i ing. Ettin- geru, a u modificiranom obliku i članovi- ma direktorija Keren liajesoda u cilju, da - ovaj projekat eventualno djelomično bude ipo njemu finansiran. U pitanju likvidacije farme »Geula- u • Mostaru, Pal. ured usprkos višekratnih ' zamolbi nije dobio tačnog obračuna, pa - je stoga nemoguće u toj stvari potanje iz- vijestiti. Pal. komisija u Mostaru pozvat ■ će se ponovno, da sačini točan obračun, J obložen svim dokumentima, kako bi se ; već jednoć dobila jasna slika o poslova■ nju na toj farmi. ‘ U pogledu Keren Hajesoda je prikupljanje priloga gotovo posve prestalo. U > Zagrebu je rad oko prikupljanja po nekolicini članova R. 0.-a opet pop r i mije u ' i postignut lijep uspjeh. Naročito ističe, da 1 je uspjelo za Keren Majesod predobiti i necijoniste, od kojih se neki obvezaše na znatne iznose za K. H. Ovaj rad će se o jeseni intenzivnije nastaviti uz nastojanje, 1 da se za prilaganje K. H.-u predobi što širi krug Židova bez obzira kojoj struji unutar židovstva pripadali. Dr. Licln se zatim dotiče pitanja iznimnih mjera, koje su u posljednje vrijeme zaredale proti Židovima u Vojvodini i ističe potrebu da se odgovorne upravne oblasti upozore na protuustavnost i protuzakonitost odnosnih naredjenja i da se od njih zatraži njihove ukinuće. Dr. Hugo Spit z e r, osvrćući se na izvode predsjednika R. 0.-a ističe izmeti ju ostaloga, da se mora uznastjuati oko organizovanja jedne opsežne akcije za Keren Hajesod. Od ureda K. H. za centralnu Evropu u Berlinu treba zatražiti izaslanje ličnosti, koje su prema našim prilikama podesne, da ovu akciju uspješno podupru. Glede likvidacije farme »Geula* u Mostaru drži nužnim, da se R. O. sporazumno sa pal. komisijom u Mostaru što prije privede kraju. Riješenje pitanja projekta haluca Zaloscera neka se prepusti Radnom Odboru. Dr. Beno S t e i n izvješćuje potanje o projektu haluca Zaloscera, te se u tom pitanju saglasava sa mnijenjem dra. A Lichta. U pogledu halucim, koji su ovdje spremni, da se isele u Palestinu teško je naći riješenje. Novaca nema, a medju njima i nema onakovih kvalifikovanih zanatlija (osim haluca Sorgera) na koje bi se moglo primijeniti najnovije naredjenje palestinslke vlade, prema kojemu se dozvoljava useljenje u Palestinu desetorici halucim (njihovim ženama i djeci) iz Jugoslavije, koji su kvalifikovani zidari, odnosno gradjevni bravari, odnosno gradjevni kovači. O tome je objelodanjen jmziv interesentima u »Židovu«. Albert A 1 k a 1a j izvješćuje o radu u Sarajevu, te naročito ističe dobro uspjelu šekelsku akciju. Uz agilni rad velikog broja sumišljenlka i sumišljenica ovaj se uspjeh ima da zahvali u glavnome nadasve požrtvovnom radu našega neumornoga ;i enćrgičnog ’ radenika Mihajla Lev i a. Sad će se svratiti veća pažnja radit za Keren Hajesod i Keren Kajemet.

Dr. Eridrich Pops (Beograd) sa žaljenjem konstatuje da cionistički rad nc napreduje, a to je u ovome času jednako nazatku. Aktivni se radenici iz raznih uzroka povlače. Centrala bi morala da posveti veću pažnju mjesnim organizacijama. Nije pesimista, ali mora da iznese svoje nezadovoljstvo sa radom i u Beogradu i u Srbiji, a krivnju za to nose svi, koji su zvani da ovaj rad provadjaju. Potvrdom palestinskog mandata treba svaki Jevre j i n da bude saradnik na palestinskom djelu. Akcija za Keren Hajesod, koja bi morala sada da bude u punom jeku, miruje. Svi smo mi tomu krivi, pa stoga treba da se unese nov život i duh aktivnosti u vaskoliki cijonistički rad. Protivan je podržavanju haluckog pokreta u našoj zemlji, dok ima zemalja, n kojih se silom prilika mora da iseli toliki broj jevrejskih radnika, koliki sada Palestina ne može ni da primi. Nije stoga ni za projekat haluca Zaloscera, a protivi se dosljedno i tome da se izdejstvuje delomično finansiranje ovoga projekta po Keren Hajesodu. Treba preduzeti istrajnu kampanju za Keren liajesod u cijeloj zemlji. Radni odbor ne može sam da ovaj posao svrši, pa stoga treba da se privuku jake jevrejske ličnosti iz inostranstva. Kuratorij Keren Hajesoda u Beogradu ne radi. nužno je da bude češće potstreknut na rad i da barem već postojeće rezul tate eksploatiše. To se sada ne čini, centrala nije dovoljno aktivna. Govoreći o vojvodjanskim Jevrejima veli da su u teškom položaju. Upravni ih organi izrabljuju u svoju ličnu korist. Njihova orijentacija prirodno mora da je jevrejska. U tome trebalo bi akciju povesti iz Zagreba i Beograda. Polazi u Vršac u svojstvu potpredsjednika Saveza jevr. verojsp. opština. te će tu priliku iskoristiti za Keren Hajesođ. Izviješćuje o izuzetnim mjerama proti Jevrejima u Vojvodini, o poduzetim koracima za njihovo ukinuće i o razvitku pitanja prava opcije. Sime Spit z e r izviješćuje o upravi Keren Hajesoda i dosadanjim brojčanim rezultatima. David Spit z e r podaje blagajnički izvještaj. Iza toga zaključuje predsjednik konferenciju. Izbor delegata za godišnju cijou. konferenciju u Karlovim Varyma obavljen je u Zagrebu dne 13. o. mj. Delegatom izabran je dr. Hugo Sp i t z e r. a zamjenikom Lav S t e r n. Konferencija Palestinskih ureda, koja se imala održati 16. o. mj. u Beču, odgodjena je na 18. o. mj., a zasjedat će u Karlovim Varyma. S obzirom na visoki tečaj čehoslovačke valute, ne će delegat našega Pal. ureda ovoj konferenciji pribivati. Glavni izborni odbor za izbor delegata godišnjoj konferenciji sastao se pod predsjedanjem g. Širne Spitzera dne 18. o. mj. u 6 sati poslije podne u svrhu Jtti-. načnog skrutinija provedeih izbora delegata za godišnju cijonističku konferenciju u Karlovim Varyma. Izvijestitelj g. dr. ' Alfred S i ng e r izviješćuje, da su izbori u smislu izbornog reda odredjenoga; po . ; Egzekutivi'Cionističke Organizacije bla- . govrcrneno raspisani objelodanjenjemo u

BROJ 36—37.

»Ž I D O V.

15