Жидов

D nj uložiti, a ja ne sumnjam, da će pučanstvo to najpripravnije učiniti. U debati nastojali su muslimanski zastupnici da bezuvjetno odgode raspravu o zajmu, dok se ne stvori zakonodavno

tijelo, koje bi bilo zvano, da vijeća o potrebi toga zajma. Jeliin upozoruje, da naredba, o kojoj se raspravlja, formalno tek uredjuje pitanje zajma, a o svakom zajmu raspravljat će se u zakonodavnoj skuo-

štini. Konačno izabran je odbor za pre ispitanje proračuna i konkretnih projekti ovog zajma. U odbor izabrani su Ismail Bey, Tukan Bey, Sulejman Bcy. Nasif. lellin i Eisenberg.

III. omladinski slet u Zagrebu.

Ako usporedimo zagrebački Slet sa dosadašnjim omladinskim Sletovima, možemo sa zadovoljstvom konstatirati napredak omladinskoga rada. Od zanosnih riječi i programatskih rasprava prevalila je omladina lijep put u svome radu. Omladinski pokret uspio je iako još ima štošta da se prigovori, premda se još mnogo toga nalazi u rudimentarnom stanju. No za svakoga jasna je evolucija naše omladine. Od nejasnog, često maglovitog shvaćanja omladinstva i njegovih zadataka unutar židovskoga naroda evolucijonirala se naša omladina do čistog cionističkog shvaćanja, pojmila je, da joj danas ne može ništa drugo biti programom no obnovni rad. Ta volja za obnovnim radom pokazala se i u predlozima. u kojima se omladina obvezuje na praktičan sitni dnevni rad a od kojeg su mnogi dosad zazirali i na što užu saradnja s gradjanstvom. Činilo nam se, kao da je lozinka ovoga sleta: dosta je bilo riječi spremajmo se na djelo, a rad naredne godine pokazat će, u koliko je omladina udovoljila ovome zovu. Praktičnim radom, Široko polje za djelovanje, postat će vidniji uspjesi omladinskoga nastojanja, a oni će postignutim rezultatima biti i sa mi podstreknuti na intenziviranje toga rada. Tako će se i sigurno naći najbolje metode i put, koji omladina valja da prosljedi u svome radu. Na taj će se način riješiti i toliko tretirano pitanje rada s masom, jer će aktiviranjem i intenzivnošću rada omladina povući sobom mase, a ujedno djelovati će i na gradjanstvo, te će i u njihove redove svojim poletom i zanosom unijeti svježi dah i probuditi mnoge zadrijemale energije. Ali i vanjskim manifestacijama nadilazi ovaj slet sve druge. Velike sportske priredbe, koncerat i izložba pokazale su, da se ozbiljno radi i da možemo u svim tim granama zabilježiti daljnji napredak. Sve priredbe naišle su ne samo u omladini već i u gradjanstvu na velik: interes, pa sigurno nijedna omladinska manifestacija nije mogla da zabilježi ovakav uspjeh, koji će sigurno biti poticajem svim društvima, da neumorno što življe porade na svome napredku, a potpora građjanstva biti će im osigurana. PRVI DAN. Nedjelja 13, augusta 1922. Dr. Beno Stein otvara konferenciju jevrejskim jezikom te veli: Nakon roka od godinu dana opet smo se sastali. Treći slet našega saveza nas opet sakuplja, da damo obračuna jedan drugome; vodstvo članovima Saveza, a članovi Saveza vodstvu, što smo uradila u prošloj godini i što treba da učinimo u narednoj, da udovoljimo našoj zadaći. Kad sam bio prošle godine izabran predsjednikom Saveza, nijesam bio u mogućnosti niti da utječem na program, što je bio na prošlom sletu stvoren, niti da reflektiram na zahtjeve, koji su bili

onda postavljeni. 1 moram priznati, da sam i imao te prilike, ja bih bio došao u nepriliku, da sam istinito i bez fraza trebao odgovoriti na ova pitanja: što treba da učinimo, e da postignemo naš cilj, a prije svega; na koji cilj smjeramo? Ja hoću danas, pošto smo se obogatili iskustvima od godine dana, da nastojim dati odgovora na nabačena pitanja. Pustimo po strani štampana pravila i programe! Pozabavimo se samo sa živini realnostima. Mi smo, evo, savez židovskih omladinaca! Naši su centralni zahtjevi prema tome bez sumnje i omladinstvo i židovstvo. Ova dva zahtjeva treba da reahzujemo. Nastavljajući hrvatski, veli: Prema ovome što sam do sada ukratko rekao, centralne tendencije našega pokreta jesu: omladinstvo i jevrejstvo. No ću ovdje, da o tome govorim programatski, nego hoću da kažem nekoliko kratkih misli, koje bi vrijedile za život našega pokreta. Omladinstvo je u nama, treba samo da ga sačuvamo, treba da ga izgradjujemo, a to će nam uspjeli, ako mladenačka volja bude u nama dosta ja ka, da se opre onim oportunističkim tendencijama, u koje nas mami život oko nas, taj život, koji nam nalaže, da se borimo za naše omladinstvo. U toj borbi mnogi će podleći. Tu ne će biti od koristi niti teorija niti statut. Najljepše riječi sa naše strane ne će biti od koristi. Ali drugi će ustrajati u borbi i njih ne će moči zamamiti život, udoban život, koji ih mami. Drukčije je s našim jevrejstvom. Mi imamo veliku volju k jevrejstvu, ali samo volju, a jedva što više jevrejskoga ima u nama. Ta naša volja je duboka, ona ima dubok korijen u našoj ievrejskoj duši ali ta volja ne može da urodi pozitivnim posljedicama u ovoj sredini, u kojoj nema nikakvih židovskih vrednota. Dubok jaz nas dijeli od tradicije našega naroda, od njegove prošlosti. Jednako dubok jaz nas dijeli od ikulturnoga i ekonomskoga života našega naroda u sadašnjosti. Najveća sila, najjača volja ne će moći da sagrade mostove preko ovih jazova. Ali jedan put nam je otvoren: put k budućnosti našega naroda. Ta budućnost je ovisna o volji, o velikoj, jakoj volji. Jevrejski narod ima volju da stvori bolju svoju budućnost sa našim narodom hoćemo da sudjelujemo i mi kod stvaranja te budućnosti. -- Hoćemo li da podjemo i mi tim putem k budućnosti našega naroda, hoćemo ii da i ini stvorimo u nama jevrejstvo, da stvorimo jevrejske vrednote, onda treba da prigrlimo cijonističku ideju. Cijon treba da bude naša lozinka! Omladinstvo ćc nam biti dobar vodja na tom putu. To je naš cilj i u tom leži naš program, a to znači, da treba da preuzmemo sve dužnosti, koje nam nalaže cijonska ideja i da te dužnosti provadjamo onako, kao što

ih može provesti jedino omladina u svome poletu, u svojoj čvrstoj volji. Budemo li pošli ovim putem utrt ćemo ujedno i put onim najboljim medju nama. koji su pošli i koji polaze u Palestinu da iz nje stvore Erec .lisrael, utrt ćemo im put u tu našu novu zemlju, da stvore tamo novi život, prema onim idejama koje su u nama probudile omladinsku svijest i volju ka jevrejstvu. Moći ćemo, da stvorimo prilike da tamo počne nov život osnovan na temeljima socijalne pravednosti i jevrejske kulturne snage. Prošlogodišnji omladinski slet sastao se nekolfko dana prije XII. cijonističkog kongresa u Karlovim Varima Na obzorja jevrejskog svijeta ležali su onda tamni i teški oblaci. Sve, što je bilo staro i što ie bilo trulo u jevrejskim redovima, proricalo je tmurnu budućnost. Ali sve, što j« bilo mlado, u ikome je tuklo mladenačko srce, vjerovalo je i dalje u to. da će se prebroditi najteži časovi. Evo sad. kad se nakon godinu dana sastajemo opet nekoliko dana prije kongresa, malog doduše po vanjskom obliku, ali tim važnijeg, prije kongresa u Karlovom Varima u ovoj godini dana postigla je cijonistička orga nizacija, postigao je jevrejski narod ono, na što smo nestrpljivo nekoliko godina čekali, polvrdjen je mandat engleske vlade nad Palestinom i tim dana je mogućnost za naše nastojanje oko Erec Izraela. U ovoj godini dana smo i mi u našem omladinskom pokretu, pratili taj najvažniji razvoj cijonističke ideje, pratili snv> ga ne samo. da ga gledamo da se njime oduševljavamo, nego da upoznamo što treba, da učinimo mi najmladji Jevreji za tu veliku, za tu svetu stvar. Nadajmo se. da će pod utjecajem tow: velikog dogodjaja teći i ovaj slet, te da ćemo do slijedećeg sleta moči da postignemo mnogo lijepih i ako moguće na prvt pogled sitnih, ali u sklopu sa ostalim radom vaskolikog jevrejskoga naroda veoma važnih uspjeha. Time otvaram treći slet jevrejske omladine Jugoslavije. Pozdravljam sve delegate i goste. Pozdravljam izaslanike S. C. J. gg. dr. L i c h t a i dr. S i n g e r a, g. dr. K o na, predsjednika zagrebačke židovske općine, gg. Lava S t ern a i Davida S p i t z e r a predstavnike mjesne cijonističke organizacije zagrebačke, Simu Spitz e r a, predsjednika židovskog gombalačkog i sportskog društva Makabi Zagreb. Od pozdrava, štosu stigli, pročitan je dopis zagrebačke židovske opčine, a zatim i list našega prijatelja dra. Bena u a. Dr. B er n f e I d nije mogao doći da progovori svečano slovo, pa pozdravlja brzojavno slet. Naročito pozdravlja još jedan putg. dr. Lichta, koji je bio ljubazan i preuzeo na se, da progovori svečano slovo. Dr. Singer, zastupnik Saveza Cijonisla Jugoslavije, pozdravlja omladince te veli ; Po treći se put sastajete, da sami sebi dadete računa o svom dosadašnjerp radu, da utvrdite puteve, koje ćete unapredak proslijediti, kako bi izvršili zadatak, što ste ga sami sebi postavili. 1 ako sa zadovoljstvom i s ponosom možete gledati na vaše dosadanje zborove, koji su vam pokazali, koliki

BROJ 36.

»ŽIDOV«

3