Жидов
i s nova uvećane države poprimio u svoj Savez zašto smo mi morali da podnesemo ovo dugotrajno zatezanje? Savez Naroda motivirao je uskraćenje ratifikacije s činjenicom, da vlada Sjedinjenih Država oficijelno još nije zauzela stav .’< pitanju mandata. To moramo mi cijoniste da shvatimo, jer je to od važnih posljedica za razvoj stvari. Savez Naroda htio je biti siguran u pogledu stava Saveznih Država. Ova poteškoća, u kojoj ima dovoljno razloga za nezadovoljstvo čak i za pritužbu, imala je nešto za posljedicu, za što moramo da srno veoma zahvalni. Jer smo uslijed ove, protivno od drugih faktora, koji su dosada imali posla sa Savezom Naroda, morali pribaviti potvrdu Amerike i s ovom još jednoć osvanuti pred Savezom Naroda. Radilo se ovdje o jednom formalnom političkom problemu. Amerika nije ustupila u Savez Naroda i nije za to spremna, pa se drži po strani od sviju stvari, koje se tiču Saveza Naroda. Njezin prirodni i logički odgovor na našu zamolbu morao je da bude. da ona nema nikakova posla sa Savezom Naroda, da ne će na nj uplivisati i promicati ga. jer bi time mogao nastati dojam, kao da ona sankcijoniše Savez Naroda. Daljnju jednu poteškoću tvorila je okoi nost, da mandat pripada jednom čitavom sistemu, koji ima logički da se zajedno riješava, jer se mandati imadu podijeliti istim vladama. Bilo je teško sklonuti američku vladu, da bi se palestinski mandat odijeljen i od ostalih mandata izoliran riješavao. Da se postigne izolovanje palestinskog mandata od drugih, bilo je potrebno, da se u Americi probudi razumijevanje i simpatija za ovaj mandat, da se američko javno mnijenje, a po tom i vlada izjavi spremnom, da će se zauzeti u korist mandata i to bez obzira na Savez Naroda i bez saveza sa ostalim mandalima. Put, što ga je ovaj zadatafk iziskivao, bio je taj, da se američka vlast skloni,, da sklopi s engleskom vladom jedno utanačenje u pogledu mandata. Ali i ovdje nastala je jedna velika poteškoća, koja Je sastojala u tome, da je mandat dio Sev reskoga ugovora, koji još nije bio ratifikovan i o kojemu će se još dugo raspravljati. Trebalo je dakle djelovati onamo, da američka vlada stupi u izmjenu misli s Engleskom. Ako su ovi zapletaji našli sretno riješenje u ratifikaciji, to će ipak još dugo vremena uplivisati na provedenje mandata. Paralelno s ovom oficijelnom linijom ide druga, parlamentarna. Valjalo je dobiti potvrdu zakonodavnih tijela Amerike, senata i .kongresa, i ta stvar znači apsolutni novmn u redu naših uspjeha, naših projekata. Nijesmo još nikad stupili pred oficijelnu korporaciju. Zaključci mirovna konferencije iz San Renta nijesu prošli nikakovom legislativom i naš sastanak engleskim parlamentom zbivao se uvijek samo u interpelacijama o svršenim čini?na. Činjenice, koje se imaju izvršiti, a tiču se nas, nijesu još nikada bile ispitane po kojem zakonodavnom tijelu. Znamenovanje te stvari siže daleko preko diplomatskog uspjeha. Tu već imamo fakat suda reprezentativnog zastupstva jednog naroda, koje je imalo prilike da prihvati Ili otkloni stvar kojeg li rizika za nas! i prihvatilo ju je.
Uspjeh biva tek silan sub specie aeteruitatls. Možemo sc pozvati na to, da su
dva zakonodavna tijela ne na temelju prolaznog raspoloženja ili konstelacije, već na temelju prosudjivanja jednoga problema kao takovoga, židovskog narodnog problema, potpuno slobodno od upliva su strane tudjih elemenata našla nužnim odluku i to baš ovu. To je ta velika moralna pobjeda, koju smo izvojštili. Stoga ne mogu, a da ne istaknem rad naših arnerikanskih drugova, nije to tek izmjena komplimenata od kojih nažalost imamo ovdje samo dvojicu najagilnijih. U vezi s time ne smijemo zaboraviti ni židovskoga novinstva, koje je saradjivalo obaviještajuć amerikansku javnost ne samo sa čisto profesionalnog stajališta, već i n službi stvari. Uzvišeni smo ovdje nad polemikom. No za pravo shvaćanje situacije valja istaknuti, da su u odlučnom momentu došli ljudi, koji su se žirirali kao zastupnici židovstva, ljudi o kojima se nije nikada ni čulo. koji su išli vladi, šuljali se do senata i nastojali da ometu rad. Sa zadovoljstvom možemo konstatirati, da sada znamo gdje su klice bolesti. Ne počinjam nikakovu indiskreciju, ako saopćim, da je predsjednik Harding rekao, da je on bezuvjetno za našu ideju, no mi inedjusobom nijesmo složni. Taj dojam nije samo imao predsjednik, već i mnogi nežidovi. To je moralo jednom doći na javu. Bio je to opasan eksperimenat, koji je pokazao, da da su se kao u svakoga naroda, i u nas neki članovi odijelili od nareda, pa sn ne samo indiferentno, već i neprijateljski prema nama postupali. Ali židovski narod u Americi stajao je iza nas i lako je bilo moguće, da se predsjednik odbora za inlernacijonalnu politiku. Lo d ge, za nas zauzeo. Htio bih. da njegovo ime budu spojeno s onima, koje sam danas prije p. spomenuo. Predlažem, da nm se šalje brzojavni pozdrav Senat prihvatio je jednoglasno prijedlog, koji je kvintesenca našega cijonizma. U Americi suzdržali su se svake interpelacije i akceptiralo se ono. što odgovara našim ciljevima. Onda smo stajali pred velikom zadaćom da stupimo pred kongres. Nijesam bio vrlo optimističan i držao sam to vrlo riskantnim. Kongres je konglomerat partaja Maksimum. što smo mogli očekivati, bilo je zaključak većine. Činjenice su nadmašile naše najdalekosežnije nade, jer je stvoren jednoglasni zaključak. Ne mogu se kao istoričar cijonizma. što sam konačno, sjetiti slične pobjede. Prva je to potpuna pobjeda cijonizma. Sklopljen je ugovor izmeđju amerikapske i engleske vlade o mandatu, i u tom ugovoru sadržana je Balfourova deklaracija. Amerikanska vlada je prvi put nešto ratificirala, što spada u okvir Lige Naroda. Imamo dakle dvostruku ratifikaciju mandata i naša Palestina odnosno Palestina, koja se ima izgraditi, ima moralnu i političku sankciju Amerike. To je i garancija za budućnost. Sad se radi o izvadjanju stvari. I zato ćemo dobiti potporu Amerike. Engleska vlada zna, da Amerika nije odobrila mandat, da dade komad papira, već da omogući njegovu realizaciju. Možda će Vam zvučiit romantično, kad kažem: Ne samo amerikanska vlada, senat i kongres, vec i cijelo hrišćansko pučanstvo Amerike stoji na stajalištu našeg starog ideala, ideala Herzla. U Americi počitnlji: se i nežidovi oduševljavati za cijonizam. kao što se svojedobno engleski narod oduševio
za uspostavu Grčke, ne u filantropskom smislu, već u formi realne pripomoći. To je tek početak, a kad će se pokret dalje razviti, približit će nam se mnogi milijuni nežidova, i izgradit će se most ne samo medju židovskim partajama, već i izmedju Židova i nežidova i obistinit će se ,riječ o dolasku mnogih naroda u Cijon. Preporučio bih za daljnju debatu: Povucite crtu izmedju periode prije mandata i periode poslije mandata. Prije mandata morali smo uvažiti razne struje. To je možda bilo nužno kod sastava izvjesnih dokumenata. Sada poslije mandata nam je odlanulo. Slobodni smo. Situacija se razbistrila i pošto smo stupili u Ligu Naroda i ako za sad ne kao subjekat, već kao objekat i pošto je mandat jednoglasno prihvaćen, stvoren je izmedju nas i faktora, koji su imali upliva na realiziranje mandata, sasvim drugi odnošaj. Držim svojom dužnošću ovlašten sam na to, da kažem godišnjoj konferenciji da možemo računati na moralnu potporu svih velikih sila. Ovlašten sam su strane Francuske republike, da čestitam godišnjoj konferenciji potvrdi mandata. (Odobravanje). Ako se tvrdi da neki franceski elementi prijekim bitom gledaju mandat ili domaju u Palestini, to ne možemo ove tvrdnje kontrolirati. Nas interesna stajalište oficijelnih franceskih krugova i vlade, a ovi su podupirali našu stvar u Ligi Naroda i izjavili nakon potvrde mandata, da će i nadalje svim silama unaprediti našu stvar. Potužio sam se radi nekih vijesti i nesporazumaka pa ini je odgovoreno, da će se sve poduzeti* da se rasprše nesporazume! i svijetu jasno dokaže, da izmedju članova Lige Naroda uključivo FranceSke vlada jednođušnost. Naša je zadaća, da očuvamo i razvijemo simpatije, koje su našle svoj izražaj u jednoglasnom prihvatu mandata. Politička situacija je sad nakon potvrde mandata najpovoljnija. Jasna je dužnost i zadaća naše organizacije, da dobije materijalni odgovor židovskoga naroda. Ako hoćete imati političku diskusiju to Vam preporučam: Ne bavite se pitanjima od jučer, već pitanjima od danas, budite aktuelni i svratite k ašu pozornost na politiku, koja je sad na dnevnom redu, na politiku sa židovskim narodom. (Burno odobravanje). POLITIČKA DEBATA. Jean Fischer (Belgija); Spočitava se nama političkim cijonistima, da smo teoretičari. a ja nalazim mnogo teorije i u onome, što su rekli naši vođje; praksa izgleda nažalost drukčije. Ratifikacija mandata je doduše golem korak napred, ne za cijonizam, već za židovsku stvar uopće. Ali kritika ne smije zato šutiti. Naša se kritika odnosi na zamjenu riječi u tekstu mandata »pravo« sa »vezom«, da se govorilo o »jednoj« narodnoj domaji, umjesto o narodnoj domaji. Vodstvo je naglasilo, da to nije od važnosti, no mi vidimo, da je Engleska mnogo povukla od prvih obećanja. Ako našu politiku udesimo prema našem djelovanju u Palestini to znači, da smo napustili Hcrzlovu misao, da židovsko pilanje učinimo svjetskim pitanjem. Nijesmo ništa dobili do nesigurnog principijelnog priznanja. Po mome mišljenju nije vodstvo bik) ovlašteno, da potpise statement, a nije bilo na to ni prisiljeno. Tri tačke ne možemo da prihvatimo; Odbijanje zahtjeva, da Palsestina bude tako židovska kao što je Engleska engleski da nemamo nikakovog Upliva na upravu Palesline, i odredbe glede imigracije. NAr imademo i obaveza prema generacijama, koje će iza nas doći i ne siru-
6
»2 1 D O V«
BROJ TS —39.