Жидов

- jemo nastojali, da se Uklonimo momentanim polrtičkim poteškoćama. RČv. ootdb I o o m (Engleska); U ime engleskih cijonista izjavljujem, da smo mi svi a možda i svi Zidovi Engleske zadovoljni s političkim uspjesima i da imamo najveće povjerenje prema Weizmanu i Sokolovu. Cijorushćka misao prodrla je u sve slojeve židovskog pučanstva Engleske, pa je i uspjelo, da predobijemo soard of deputies i Anglo )ewish Association na saradnju za Keren liajesod. Dr. G o 111 ie b (Poljska); Židovsko pučanstvo Poljske je s osobitom srdačnošću pozdravilo uspjeh Sokolova u Americi. Želimo, da se diskusija o politici brzo završi, pa da se raspravljaju pitanja faktičkoga rada. Dr. Ruppin: Na trim stupovima počiva cijonizam: Na simpatijama velikoga svijeta, na prijateljstvu s Arapima i sporazumu s njima i konačno na požrtvovnosti i narodnoj volji Zidova. Simpatija svijeta našlo je svoj izražaj u mandatu. O pitanju požrtvovnosti Zidova govorit ćemo opširnije narednih dana. Htio bih sad da govorim o drugom stupu, o pitanju zbliženja izmedju Zidova i Arapa. Nijesmo dosad potpuno shvatili važnost i znamenovanje približenja obih naroda. Dr. Weizmann je naglasio, da mi ne ćemo protiv, već sa Arapima raditi na izgradnji Palestine. Htio bih ići dalje od dr. Weizmanna i reći, da ne možemo i nesmijemo Palestinu izgraditi protiv Arapa. Ne možemo to radi odnošaja sila, jer mi smo slabiji i ostat ćemo slabiji. Možemo u Palestini da radimo samo onda, ako u Arapima probudimo uvjerenje, da naš rad njima ni najmanje ne škodi, da mi dolazeći u Palestinu ne ćemo njih da potisnemo, da svaki židovski radnik, koji dolari nema samo usta za jesti, već i dvije ruke i nužni kapital, da tamo radi i da stvara dobra. Ali mi ne ćemo, pa da i možemo, da protiv Arapa radimo. Cijonistički program je ustanovljen. Svrha mu je narodna domaja za židovski narod u Palestini. Ali po mojem osjećaju i ta domaja nije u nekom višem smislu posljednje što hoćemo, jer mi hoćemo ovom našom narodnom domajom da konzerviramo našu osebrtost kao nacija i rasa, jer držimo, da uslijed naše jedinstvene povjesti i osebine naše rase inkorporiramo jedan tip, koji je usljed svoga intelektualnog odgoja podesan, da u općoj ljudskoj kulturi daje svoju sopstvenu i važnu notu, čiji nedostatak bi osiromašio svjetsku kulturu. Ljudska kultura nije nešta jednovitoga, ona ide kroz medij narodnosti. Čini mi se, da u tome leži najdublja opravdanost naše narodne domaje. Pred najvišim forumom, pred čovječanstvom, dokazat ćemo. da nam je moguće stvoriti znatne kulturne vrednote, ako ćemo se moći nesmetano razviti u Palestini. Jer to je prednost Palestine, da ne ćemo tamo naći samo naše naravno stajalište, rodno mjesto naše rase, već da su i Arapi s nama srodni po plemenu, i ako su od na\ odjeljeni svojom vanjskom povješću. Vidim u palestinskom Arapu od danas po rasi u bitnome Zidova od prije 2 hiljade godina. Instinktivno osjećao sam za krasni tip arapskog felaha, kad ide za plugom, najdublju simpatiju. Istina je, da Arapi pod turskim gospodstvom nijesu već vijekovima stvarali kulturnih vrednota. Zaostali su za evropejskim narodima. Tehničkim popravcima možemo im pomoći da prištede mnogo ljudskih snaga, koje se sad uzalud troše, Palestina je danas pusta, ona može još da prima mase ljudi. Jedna zemlja ne može danas ostati prazna. Arapi morat će se sprijateljiti s time, da će doći novi ljudi, jer su isto tako upućeni na simpatiju svijeta, cijeloga čovječanstva kao i mi. Ako sad hoće da brane židovskome Ahasveru, koji sa svih strana svijeta hoće da se povrati u svoju domaju, pristup u zemlju i slobodu razvitka, izgubiti će simpatije čovječanstva za njihovu vlastitu slobodu. Pored svega toga držim, da će doći do sporazuma s Arapima, ako im iskrenim srcem pružamo bratsku ruku. Ne ćemo se dati zastrašiti time, da danas postoji u mnogim arapskim krugovima averzija protiv nas. Moramo im dokazati našu dobru volju zajedničkim radom i to našim djelima u Palestini. Ne čeka nas laka zadaća. Istorijski je to proces koji traje decenije, ah moramo smjesta poći putem, koji vodi do zbliženja obih naroda. Ne ću ovdje da navedem u pojedinosti sredstva, koja k tome vode. To će se zbili samo potpunom iskrenošću, zajedničkim kulturnim radom, prikazivanjem naših zajedničkih interesa kod preporoda kulture prednjeg orijenta, primanjem Arapa u naša gospodarska poduzeća. O tom ćemo još pobliže govoriti. Mene ovdje zanima princip, da moramo dobiti arapskome pitanju psihološki sasvim drugi stav i da moramo shvatih, da bez sporazuma s Arapima ne možemo postići naše najviše zadaće. Veselim se, da se i sa arapske strane, premda su mnogi krugovi nama neprijateljski raspoloženi, čuju glasovi, koji shaćaju važnost saradnje Židova i Arapa za budjenje Orijenta. Govornik čita odlomak jednoga pisma, u kojem se veh: Probudjcnje Orijenta po antanli izmedju članova njegovih naroda bit će zadaća, kojoj posvećujem cijeli svoj život. Prepirke izmedju Zidova i Arapa moraju prestati, a ima nastati srdačnija saradnja izmedju ovih naroda na najveću korist preporoda Orijenta. To će omogućiti obim narodima, da opet zauzmu svoje staro začasno mjesto u zajednici naroda. (Živo odobravanje). Dr. Korngrlin (Varšava): Najaktuelnije je pitanje Alija. Propisi, koji danas važe za imigraciju, onemogućuju znatno aliju. I najmanja imigracija gotovo je nemoguća po sadašnjim propisima. One ne stoje ni u kakovom savezu s ekonomskom strukturom židovskoga naroda. U hm odredbama nema mjesta za produktivne elemente našeg naroda. Cionističkoj se organizaciji onemogućuje vršenje kontrole. Sadašnja praksa lišava nas mogućnosti da izaberemo podesni ljudski materijal. Odredbe <5 imigraciji nespojive su s idejom židovske narodne domaje. Nedjelja, dne 27. augusta. Pod predsjedanjem dra. Smarja Levina nastavlja se politička debata. Dr. Lbwenherz ; Izvješćuje u ime verifikacijonoga odbora da konferenciji pribivaju 83 zastupnika, od kojih mi 56 birani delegati. Kap lan (thtahdut): Prosvjeduje protiv toga, da se Alija čini ovisnom o našoj gospodarskoj sposobnosti i da je kontrola emigracije iz židovskih ruku prešla u nežidovske. Kritikuje nedostatak jasnog političkog programa prema Arapima i konačno pita o pograničnim odredbama na istoku i jugu. Gotdberg (Amerika): Razlaže politički položaj od 1917. i njegov upliv na naš položaj. Borba vodstva oteščava se kritikom u vlastitim redovima. Pobija navode Frschera i smatra ispravnim, da su vodje pravile koncesije, da dobiju mandat. Dr. Arlosorof (thtahdut): U središtu političkog rada moraju stajati naši odnošaji prema Arapima. Naša frakcija je na posljednjem kongresu dala deklaraciju, koja je igrala kod potvrde mandata veliku ulogu. Pozdravlja izvode Ruppina 1 nada se, da će naše vodje zauzeti principijelno stajalište, da može uslijediti izgradnja Palestine samo kao zajednička domaja Židova i Arapa. Iz loga valja povući konzdkvencije i revidirati naše lozinke. Fischerov govor je dokazao, da se iz povijesti ništa ne uči, jer bi morati znah, kako su štetne fiktivne političke lozinke iza kojih nema realnih faktora. Političke zahtjeve moramo prilagoditi realnim mogućnostima našega pokreta. Odlučno je protiv odredaba o Aliji. Svi narodi tražili su u predjelima mandata princip »otvorenih vrahju«. Isto moramo i mi zahtijevati za naše radništvo, jer je to jedina mogućnost da održimo narodni pokret. Neumann (Smima): Izrazuje u ime cijonista Orijenta povjerenje vodjama i preporuče naseljenje sefardskih haluoim. Treba omogućiti likvidaciju židovske imovine u Rusiji, a kod Lige Naroda ishoditi, da se kod prijema Madžarske osiguraju prava Zidova. Dr. W i lensk y (južna Amerika): Statement bavi se arapskim pitanjem i interpretacijom naših prava u Palestini. Ne možemo dosta naglasiti, da ne želimo iz Arapa u Palestini praviti židovske gradjane muhamedanske vjere. Alko engleska vlada ističe, da

se Zidovi u Palestini ne trebaju osjećati samo trptjenima. već po pravu, tad mora pogodovati imigraciju. Židovski rad možemo stvorili, ako imamo novac, 1 a novac ćemo imali samo onda, ako ćemo imati mogućnosti za imigraciju. De Lieme (Holandija) ; Konferencija nije izražaj cjelokupnog pokreta, jer samo većine dolaze do riječi. U konJduzjjama dolazi do istog rezultata kao i politička grupa. Zadnja je perijođa perijoda neprestanog restringiranja naših političkih prava. Balfourova deklaracija ne bi pratila onaj dojam, da je redigovana kao što se danas interpretira. Židovski narod primio je Balfourovu deklaraciju kao što je dana, ne kao imigracijom! zemlju poput Mexika, a niti kao <fio galuta, već kao zemlju, kojoj ćemo mi dati naš biljeg. Priznaje, da je Egzekutiva ove god. imala najteži politički rad i da je s požittvovnošou i energijom radila. Restrinktivnim tumačenjem Balfourove deklaracije umanjuje se i vrijednost mandata. Moramo se pilati, da li je vodstvo smjelo da pristane na ovo umanjenje naših prava i odgovaram, da ni vodstvo, niti ikoja Vlada nije smjela da restringira prava židovskoga naroda, Sto ih je dobio Balfourovom deklaracijom. Dr. Wcizmann govorio je o sniženom budžetu, ali ako hoćemo naš rad proširiti, ne trebamo samo veći budžet, već i promjenu naših metoda. S dosadašnjim centralističkim metodama ne ćemo t^postići. U Zidova ćemo naći razumijevanja, samo valja sistem mijenjati : prije Pcsaha moramo odstraniti hamec. Ina temelju mandata ima mogućnosti za reatni napredak tako smjernice za zemljišnu politiku, koje ograničuju spekulaciju i daju prednosti Zidovima. Kraj svega priznanja trebala bi konferencija otkloniti interpretaciju engleske politike u Palestini. Dr. jacobson: Listu propusta i pogrešaka, koju je De Lieme postavio, mogao bih popunili. Ali valja konstatirali, da se mnogo nije postiglo uslijed sabotaže opozicije. Nije pobijedio tzv. čeSli Herzliamzam, već sintetički cijonizam, koji je zastupao Weizmann. Veliko kod Herzla bilo je baš volja k činu, a rada nije bilo nigdje kod političkih cijonsta. Na današnju situaciju možemo mutatis mufandis primijeniti Herzlove riječi: Cijonto doduše nije, ali može postati Cijonom. Nije sporazuman s odredbama glede imigracije. Zahtjevi Arapa glede imigracije valja već iz ekonomskih razloga otkloniti, jer je zemlja pusta. Vodstvo imalo je pravo da polpiše slalement, jer se radilo o mandatu. Podnijet će rezoluciju, u kojoj se traži promjena odredaba o imigraciji i nada se, da će i Egzekutiva na nju pristati. Kapla ns k y (Poale Čijom): Pozdravlja mandal, jer ima povjerenja prema engleskom narodu i engleskom radništvu. Priznaje, da je Egzekutiva za potvrdu mandata morala doprinijeti žrtava. Imigracija nije stvar lokalnog pučanstva, i za to mora Jevosh Agency zastupana u imigracijonom uredu, ali i organizirano radništvo Palestine. Pozdravlja početak konstituoijonalnog razvoja, a da time ne odobrava ustav. Veseli se Ruppmovoj izjavi o arapskom pitanju i ističe, da promjena židovskoga mentaliteta prema Arapima kod socijalista nije nužna, jer su uvijek bili za autonomiju obih naroda. Naš udes neraznješivo je skopčan s onim Arapa. Nova epoha traži i reorganizaciju vodstva, naročito odstranjeneje onih elemenata, koji ne uživaju povjerenje židovskoga naroda. Motz ki n : u ime Egzekutive prikazuje situaciju, koja je dovela do prihvata statementa. Vodstvo se borilo protiv nepovoljnih mjesta u statementu, ati pošto su protiv nas ustale jake sile, morali smo mandat osigurati. K tomu dolazi još držanje Zidova, pa i samih cij’onista, koji su kao n. pr. u Parizu govorili o vodstvu na način, koji ga je morao poniziti u očima svijeta. Ve 11 i n prikazuje držanje palestinskih Zidova, koji su najviše trpjeti od toga, što mandat nije bio potvrdjen. Ne može se prihvatiti stavak o imigraciji. Slaže se s Ruppinom i naglašuje potrebu zajedničkoga rada s Arapima. Traži izdavanje lista u arapskome jeziku za propagandu. Schechter (Rumunjska) Suvišno je govoriti o statemeriju, jer stojimo pred fait

BROJ 3S-^9.

»Ž I I) O Vc

7