Жидов

aocompK. Najvažnija zadaha ove konferencije na pohbčkom polju bila bi, do stvorimo organ, koji bi bio odgovoran za politički rad i čiji bi članovi svi nosiH odgovornost, koja je sad koncentrirana na dva muža. Farbstcin (misrahi): Prije svega izražajan priznanje Egzekutivi za gigantsid rad oko potvrde mandata. Pravljene su velike pogreške. Usetjivanjc u Palestinu je gotovo sasvim obustavljeno. Postoje protimbe izmedju engleskog ministarstva za inostrana djela i ministarstva za kolonije. Traži da konferencija ne prihvati statement Churchtfla. I ustavu Palestine imamo štošta prigovoriti. Oštro se obara na Egzekutivu u pitanje žcnidbenog prava, ja je Wedzmann otklonio predlog engleske vlade, da se uvede staro židovsko ženidbeno pravo i tražio da ovo pravo vrijedi samo onda, kad na to privole muž i žena. To je atentat na najsvetija čuvstva religijoznog židovstva. Iza toga daje u ime misrahija ovu izjavu ; Misrahi izrazuje Egzekutivi hvalu i priznanje za politički rad i uspjehu potvrde mandata kao i stvaranje }ewish Agencv, ali obzirom na izjavu Cijonističke Organizacije glede sfatementa kao i njezinog držanja u pilanju personalnog statusa u budućem ustavu Palestine žali misrahi da ne može učestvovali na podjdjenju izraza povjerenja vodstvu. Kleinmann (Kovno); Prije je Ctjonizam bio neka vrsta gradjanskog odgoja idejama, a danas smo izgubili i taj kontakl s idejama. Trebah bi jedan centralni organ. Zamjera Egzekutivi, da se nije dovoljno jasno izjavila glede židovskog svjetskog kongresa i proširenja Jevvish Agencv-a. Griinbaum (Poljska); Sto smo 1917. postigli, baziralo je na povoljnoj potvtičkoj konjunkturi, a ne na našoj snazi. Konjunktura se promijenila i vat reakcije širi se Evropom. Mandat je etapa na našem putu. a vodstvo nam nije reklo, kojim će nas putem voditi do slijedeće etape. Najavljuje rezoluciju, u kojoj će biti izraženo đa mandat smatramo samo etapom na putu izbavljenju i da smo odlučni, đa idemo dahe do potpunog oslobođenja židovskoga naroda i židovske zemlje. Mereminskv (Cdre Cijon). U ovoj konferenciji morati bi oćuhti raspoložen budjenja i nemira radi našeg položaja. Za ilustracije situacije navadi a cijeli niz poteškoća. Našu situaciju oslabio je takođjer misrahij naročito u Asefat Hanifhanim. Trebamo rekonstrukciju vodstva. Nakon kratke primjedbe Jelina dobije dr. \X'eizmann zaključnu riječ. Predsjednik Wcizmann: Ako sada uzimam riječ, ne činim to, da od konferencije ih bilo kojega dijela konferencije ishodim odglasanje povjerenja. Ne možda zato, jer bi mi izraz povjerenja bio ravnodušan, ali mnogi govornici ovdje učiniti su ga već unapred farsom. »Mi bismo rado izraziti nepovjerenje, aH mi to ne možemo i tako krivo predstavljamo povjerenje«. »Vi ponizujete sebe i nivo konferencije. Hi imate povjerenje, Hi ga nemate, a onda trebate da imate i odvažnost da to kažete. Ja sam tako slobodan te ču Vam, bez obzira na izraz povjerenja, red nekoliko krutih istina. U ovoj ulozi se osjećam ugodnije no u onoj branitelja. Obraćam se na opoziciju, na stopostotnu opoziciju, koju predstavljaju Fischer i Dc Lieme. Na jedan dio Fischerovog govora već sam pred jedno dvije, ih tri godine odgovorio, ali se bojim, da ćemo i u slijedećim godinama da govorimo o ovoj temi. Predlaže se na stol ove kuće jedan legendarni charler, koji nije nitko vidio i koji nije nitko čitao. U ovom eharteru ima navodno sasvim drugih stvari nego u mandatu. Ja sam posve pripravan, da to g. Fisoheru vjerujem. Ali razlika izmedju ovog ehartera i mandata je to, da eharter nije postignut, a mandat je ovdje. Ja bah vrlo lako mogao da napišem najrtejroji ustav za jednu židovsku državu, koja ne postoji. Gosp. Fischer tvrđi, da su se vremena promijenila. 1 ja sam toga mnijenja, a jedna činjenica neka to ilustrira. Nigidje u lirrztovMn djelima, ni sad s nova objelodadnevnicima nema ni jedne riječi o pitanju, koje je danas gotovo centralni problem

pokreta, o arapskom pitanju. Arapi za vrijeme Herztovo nrjesu još politički postojali. Danas ih ima. ima u Palestipi jedan narod i ovaj ne žch prodiranje židovskoga naroda. S nepravom ali to je činjenica, a kojom imate Vi, mi i državnici Engleske danomice da računamo. Ne ću s gosp. Fischerom da debatiram o daljnjoj tačci, da li Engleska ima na Palestini interesa, ili ne. Prije kratkog vremena, mjesec dana prije rasprave o mandatu, ustvrdio je najveći engleski vojskovodja, da je Palestina za Englesku bez vrijednosti, i da bi Engleska najbolje uradila, kad bi odanle otišla. Vojskovodja je imao krivo. Gosp. Fischer ima pravo. Ali računa se sa mnijenjem vojskovodje, a ne s našim. I ja mislim, da Engleska ima interesa za Palestinu, a na jednoj nežidovskoj Palestini dvostrukog i deseterostrukog. Sad dolazim najvažnijoj tačci, s kojom se većina govornika bavila, k engleskoj Bijeloj knjizi. Htio bih da ovdje dam slijedeću izjavu. Svakako u svoje ime, ne znam da li to smijem učiniti i u ime Egzekutive, jer mi ovoga pitanja još nijesmo raspredali. Izjavtjam ovdje najsvečanije: U koliko je moja osoba u igri, nijesam sa gdjekojim dijelom Bijele knjige zadovoljan,' baš kao i svi Vi. Ah mi smo je prihvatili i ja za svoju osobu ću lojalno održati ono, što sam potkrijepio svojim potpisom, dok nadodje vrijeme, jedna politička konjunktura, kad će se to promijeniti Ne će b;ti dobro, da Vaša Egzekutiva nešto potpiše, a da Vi ovaj potpis desavuišete. Mi smo ovaj potpis dali teška srca, bila je teška žrtva i držim, da smo pravo učiniti pridoneseći ovu žrtvu. Sto se tiče tačke imigracije, to mogu samo da ponovim, da smo sa ustanovama isto tako nezadovoljni mi kao i Vi. Potpisujem svaku riječ dra. Komgriinovoga govora i bit će i mora da bude naša zadaća, da ove ustanove promijenimo, u koliko to stoji do naših sila. Ne dostaje, ako se deklamuje, i mi znamo kako su potrebna otvorena vrata. Kad tuste imali pravo da kažete da Egzekutiva u tom pogledu ništa nije pokušala, biste imali pravo da je ukorite. Imali biste i pravo da i nešto drugo kažete, a to je gosp. De Lieme u polovici učinio, a u drugoj polovici naravski zašutio. Vi biste imali pravo, a imate ga i sada, da kažete Egzekutivi, da je morala Bijelu knjigu odbiti. Da sam to prije rekao smatralo bi se to grožnjom, ali sad smijem reći, da otklon Bijele knjige za nas ne bi značio manje, nego prelom odnosa s engleskom vladom. Kako bi bilo, kad bismo bili pred Vas stupili : Bonli smo se i opet se borimo, a na koncu smo sve, što je u ovim godinam bilo gradjeno, prekinuli, jer ove Bijele knjige nijesmo mogli da prihvatimo. Uvje ren sam, da biste nas bili oštrije likonli, no što to sad činite, tstina je, i ja sam ovu istinu još na dan iza potvrde mandata u Londonu izrekao, da mandat drugačije izgleda, nego ono, što je židovski narod 1917. uložio u deklaraciju. Na tome se ne da ništa mijenjati, ali nasuprot tome ima samo jedna neslomiva vjera u to, da će, ako se podjedno gradi i radi. u doći jedno vrijeme, kad će još jednoć biti mogućnost, da se mandatu prida prava njegova vrijednost. Vi sle, gosp. De Lieme. retdi, ako se ekonomska izgradnja Palestine ractjonatno vodi i stvori zdravo gospodarstvo, da će hme biti stvorene konkretne pozicije, na koje se može politika da osloni. Načelno sam s time sporazuman, ali ne s time, đa su pozicije samo onda dobre ako su učinjene po receptu gosp De Liema. Stalno, kad se hoće praviti pesah, mora se odstraniti hamec. Gosp. De Lieme je rekao, a to je već gotovo jedna banalnost, đa se imadu privući novi krugovi, a to da se ne može tako dugo, dok se gospodarstvo u Palestini ne promijeni. 1 ja imadem neko izvjesno iskustvo u privlačenju širih krugova i hoću samo da kažem, da nam g. De Lieme i njegovi prijatelji do sada nijesu donijeti nikakovi/h novih krugova. Oni su stare krugove bitno oslabiti, da se posve blago izrazim, ali ni jedne jedine nove osobe privukli. Vi stojite tu, jedna malena grupa koja nešto propagira, pravo ili nepravo, ne ću da to istražim, slaba, nemoćna, bez nush, bez poleta, bez osoba, nitko i ništa, jedino, do čosa

ste se uzvinuli je, da sit daik kad ie Cijonasbčka Organizacija »tdtalo u oajfežo) borbi, razglasite rabi et orbi i nama preporučali, da položimo oružje i da nepoalkoje* čim drugima, koji mjesu ni spremni bate, da nastupe baštinu, predamo ono, što smo «vojšitili i izraditi. To je bio vrhunac Vaše mudrosti ito je sve, čime ste se u vremenima najviše pogibelji istaknuti. Ovdje je mjesto » vrijeme da se i to iznese, o čemu je dr. )a--cobson tako blago govorio. Vaši su prijatelji u Parizu naš rad teško oštetite. Trebalo bi Vas slaviti pred tribuna! židovske javnosti i cijonističke savjesti. Kad su se oni, koji po strani stoje, na toliko k nama približite, da au već htjeli da s nama saradjuju, tad ste Vi Stari cijontste, koji ste se pozivah na jedan patenat Herzlovog političkog cijooizma došli i rdkli : »S ovim ljudima hoćete Vi da radite, koji razbacuju novac, koji će Vas upropastiti?« Vi ste rad, što smo ga teškom mukom podignuli, namjerno htjeli da uništite Jedna vlada može da se brani protiv sabotaže ; mi ali ne posjedujemo prisilne moči, mi smo bez zaštite do ovoga mjesta. Stoga je sabotaža to gora. Imam da izjavim : Ako ova godišnja (konferencija ne prihvati sdatement Vlade, što smo ga mi prihvatili, oatde ne ćemo, barem ja ne, dalje voditi agende ciijonističkog pokreta. K arapskom pitanju htio bih da Vam još nešto prepomčam : Mi činimo Arapima odviše ljubavnih očitovanja. Mi smo jednom dali izražaja našoj kritici ; opetovanja mogla bi proizvesti dojam, da to ne mislimo ozbiljno. Mereminskv dao nam je cijdi niz žalosnih ilustracija k reguliranju imigracije i tražio promjene. Dopustite sad i meni, da i ja dam žalosnu i poučnu sliku. Već osam mjeseci imademo Ruttenbergovu koncesiju. Prije smo se tužili, da nam je vlada uskraćuje. Kad te Ruttenberg ii njegovo društvo već 6 mjeseci radio mogao bi zaposliti hiljade radnika, a tad bi pitanje imigracije bilo riješeno. No koncesija ostala je na papiru. Nijesmo još bili u stanju da je privedemo zbilji. Tu leži naša slabost, a ja bi Vam mogao nabrojite cijelu listu stvari, koju bismo mogli učiniti, da smo ovo ih ono imali. Već 25 godina hoće Cijonistička Organizacija da probije jedan začarani krug, ali joj nije još uspjelo. Naše htijenje je bez sumnje mnogo veće no ono, što možemo, a vještina je državnika, da tavira izmedju onoga, što hoće i može, da ne bi, a time kažem najžalosnije pobudio dojam, da prezentiramo samo praznu fasadu iza koje ništa ne stoji. Naši prijatelji od Misrahi-a, su mene, odnosno nas pokudili radi mandata, rada imigracije, za ovo i za ono i za teški prestupak za »atentat protiv židovske religije«. Ako smo engleskoj vtadi predložiti, da za sad ne daje nefundiranom palestinskom rabinalu državnu vlast, tad to još nije atentat na religiju. Pošto se u tim stvarima doista ne smatram kompetentnim, konsultirao sam predsjednika engleskog mizrahija pa tako dijelim ukor mrzrahiji s .predsjednikom engleskog mizrahij—a. Kad je AJccijoni Ocbor taj pokušaj Egzekutive držao neispravnim, sve se uradilo, da se stvar promijeni. Pored svega toga sam pripravan da primim Ukor mizrahij-a. Moja gospođo od mizrahij-a. Vaš predsjednik nam je, kad smo stajati u borbi,, zadao übod. Pozvao sam mizrahij da zauzme svoje stajalište, a mizrahij nije imao odvažnost, jer se radito o uglednom gospodinu. Prekoravam mizrahij radi nedostatka političke odvažnosti. Drugi Ijucte, koji nijesu cijoniste, popravili su pogrešku, a Vi rajeste imati političku rmiževnost, da to učinite. G. Griinbaum govorio je o tome, da će predložiti rezoluciju, koja će crtah novu etapu geule, koja ide dalje od mandata. Geuia se ne može pospješiti rezolucijama. Treba u nju vjerovah, kao što se vjeruje u nerazorivost židovskoga naroda i židovske volje, a ne valja je banalizirati u političkim rezolucijama. Naravno da deklaracija i mandat » cijeli rtaš život nijesu ništa drugo do te etapa na putu k geuii. U protimbi prema tzv. političkim ajomshma vjerujem u organski razvitak židovskoga naroda pored sviju zapreka. To je bila fundamentalna razlika. Koja ie

8

»ŽIDOV«

BROJ .JS-oD.