Жидов
nas uvijek dijelila. Deklaracija i mandat olakšaju poli, a vrednost je mandata i pored čisto djonistiokih uspjeha i ta, da je židovski problem iz jedne zakutne stvari podigao do svjetskog problema, da je židovski narod priznat; ato je neizmjerna vrednota, koja će sama tjerati klice i otvarati nove perspektive, koje se još ne pokazuju našim slabim očima, koje su zaposlene svakidašnjim radom. Nije moja stvar da crtam danas daljnje etape. Miješam dovoljno sudija, niti prorok, da to uzmognem. Kad će jednom bili dvijesto hiljada Židova u Palestini, promijenit će se sama od sebe mnoga formula mandata. Neka se ni jedan oijonista ne usudi, da nam otešča postizavanje toga cilja. A kad će samo cijoniste vršiti svoju dužnost, a ne cjelokupno židovstvo, kad se cijoniste ne će sasvim osloniti na mudrost svojih vodja, tad će se postići taj maleni cilj, a kad ćemo to doživjeti, tad ćemo dalje debatirati o mandatu. (Burno odobravanje). Sokolov: Ova politička debata učinila je na me dojam jedne vrlo nepolitičke debate. Po mom mišljenja imala je ova godišnja konferencija da bude mandatska konferencija. Nepolitička bila je debata, jer nije ispravno opijenila vrijednost mandata. Jedan od govornika poslužio se polemičkim manevrom, uzdignuvši vrlo visoko Batfourovu deklaraciju, da može time poniziti mandat! Postavite se u položaj mandalame vlade! I ona ima da odluči samo prema commonsenseu. I za nju su postojale velike poteškoće. jer arapsko je pitanje vanredno teško pitanje, našto nas je češće upozorio lord Balfour. Pa ipak vodio je borbu za nas i branio je naše stajalište. Podsjećam samo na govor u kući lordova. Da je bilo moguće više poslići, bio bi Balfour prvi. koji bi se zato založio. Apeliram na Vaš zdrav razum, ne na Vaš smisao za taktiku, već na Vaš smisao za logiku. Izneseni razlozi nemaju temelja i ne stoji, da je statement od veće važnosti no mandat. On nije ništa drugo nego administrativni cirkular, instrukcija, koja nije dana za vječnost, već koja se može mijenjati od vremena na vrijeme. Lord Balfour je reprezeniant Engleske u Ligi Naroda i dao je tamo ispravnu interpretaciji. Naša je cijela debafa bila vrto jednostrana. Ne smije se miješah povijest sa sadašnjosti. Nije malo ono, što smo postigli, već mnogo više, no što smo mogli očekivati. Camouflage je, ako povučemo Herzlovo ime u diskusiju. Mi smo prije interpretirali charter isto lako razno, kao što sad interpretiramo mandat i oduševljavamo se za stvari koje ne reprezentiraju ni stoti dio mandata. Tendencija da se sve raskida i iz stoga sikuje optužba protiv Egzekutive, ne će nam pomoći da napred dođjemo. Mi trebamo za izgradnju Palestine samo jedno: da raspoloženje godišnje konferencije bude takovo, da vj odavde polazite s oduševljenjem i ovo oduševljenje nosite u narod, kada radite za Keren Hajesod. Stoga mora da se ovdje .pravo ocijeni mandat, kao što su naši protivnici pravo ocijenili vrijednost mandala. Kao što kod kongresa zadnje godine i sad je glavna stvar, da se ne hvatamo na prošlom, već da napred kročimo, da postanemo svijesni, da je izvršen velik narodni otet, (Odobravanje). Nakon nekoliko osobnih primjedaba, izvješćuje dr Emil Margulic j p poslovnom redu kongresa, (e su pojedine odredbe malim preinakama prihvaćene, a jedan dio ponovno otpućen komisiji za statute.
Iz Jugoslavije
Maušei kao Herostrat. Odbor udruženja »Narodni rad« razaslao je tik pred po četak školske godine ovu svoju »okružnicu« »roditeljima na uvaženje«. Učinio je to liotice dan dva ori je upisivanja, kako bi zastrašenjern djelovao, a mi da ne bismo imali više prilike da na vrijeme reagujemo. Koje li vjere u junaka u snagu njihova »buzdovana«. Okružnica glasi: »Izraelitska konfesionalna škola zagrebačka bila je u svoje doba zamišljena kao rasadište vjerskoga odgoja. Ona se
je pod upravoiti žiđovsko-nacionalnoga općinskoga predstojnlštva izrodila u rasadište židovskoga nacionalizma. U dušu djeteta ondje se polaže klica, koja po požrtijim svojini učincima dovodi do teških sukoba, borbi i slomova. (!) Roditelji! Ne dajte, da Vam se djeca truju: ne dajte da se Vašom sukrivnjom produbljuje jaz, koji židovski nacionalizam stvara izmedju vaše djece i njihove braće drugih vjeroispovijesti; ne dajte, da se uz vaš nehaj uspostavi geto prošlih vijekova; pokažite, da nemate ništa zajedničko sa židovskim nacionalizmom, koji je sa svoje rastvorile separatističke propagande mnogo veća pogibao po židovstvo nego li svi njegovi vanjski neprijatelji! Roditelji! Vjerski odgoj vaše djece nije vezan o konfesionalnu školu. Po državnim školskim zakonima obezbijedjena je izraclitska vjerska obuka vašoj djeci i onda, ako polaze opće pučke škole. Stoga: Roditelji! Odrvajte se lažnim i kobnim obmama (!) židovskoga nacionalizma, te ne šaljite svoju djecu u konfesionalnu školu! Šaljite djecu u opće puč.te škole! U Zagrebu, koncem augusta 1922. * Poznamo mi tu gospodu odavna i poznamo njihovu skrb za mladež. To su oni isti, koji su i ranije, dok predstojništvo nije bilo židovsko nacijonalno, već siebcnschein-breyerovsko (to će reći židovski-bezbojno), nasrtali protiv škole iz budžetnih razloga, koje je prijašnja predstojništva učinila družbom s ograničenim jamstvom i za uzajamno obezbijedjenje u pogledu odmjerivanja bogoštovnog prinosa. Pitanje džepa bilo je tad, ono je i sad, pored svih plitkih banalnosti ove »okružnice-, osnovna taoka stajališta, s kojega se junaci »narodnog rada' dadoše na juriš protiv škole, i k tome dolazi bolesna čežnja za povrati ioni u vlast. Jer usuprot njima državni je školski nadzornik, vršeći nadzor nad židovskom školom, konstatovao i übilježio, da je otadžbenički uzgoj u toj školi odličan. O tome može svak da se uvjeri. Učitelji, židovske škole oni su isti, koje je namještao režim Siebenscheina oca i sina (u vrijeme ikad mu još nije ponestalo duha); čak i direktora. svijesnog nacijonalnog Židova, namjestio je režim Siebenschein-Breyer. Doista, otad se škola promijenila; u njoj se uči više jevrejski; djeca gimnasticiraju, što ranije mjesu (geto!), ona se više vezuju s prirodom. To je svu »nacijonalna Za nas je to premalo, za njih (i za njihov džep) razumije se, previše. N?ko ii toj školi ne pača u politiku; niko ne propovijeda cijonizam; uzgoj je samo svijesnije židovski: za nas još premalo, za hreyerovce, razumije se. previše. U toj školi još i danas ima učiteljskih sila, koje su u židovsknrne pogledu anaeijonalne i antinacijonalne. Sve to maušel zna i predobro; on zna i to, da je za istinski religijskog čovjeka vjerski uzgoj čak i u »izraelitnkoj« konfesijskoj školi možda preslab, pa ipak licemjerno neistinski tvrdi, da je u državnim školama obezbijedjena »izraelitska? vjerska nastava. Za njihovo vjersko osjećanje doista obezbijedjena! Njima nije smetalo, kad se jevrejsko prevadjanje mehanički »bubalo« bez razumijevanja po blijedom uzoru hedera, dakle geta: njih smeta kad se jevrejski uči moderno i s razumijevanjem. Njima
čak nije smetalo, kad se biblija »prevadjala« na njemački, a učenje je hrvatskosrpskog jezika bilo nedostatno. Njih smeta jedino židovsko nacijonalno predstojništvo; ono isto, koje je moglo u pobjedničkom jurišu da doista bude čisto ždiovskonacijonalno, ali je ono u svojoj otmenosti i u želji da okupi sve dobre Židove najurilo samo lučonoše »narodnog rada', a uzelo u svoju listinu i nenarodne Židove. Demagogija te družbe do sita je već otrcana i mi nemamo volje, da se s tim neprijateljima židovstva upustimo u raspravu tako dugo, dok se ne nauče respektovati umne sposobnosti onih, kojima se obraćaju svojim okružnicama bar toliko, da fm ne dolaze s plitkim vodama svoje besadržajnosti. Mi se u svom »getu«, koji na sreću nijesu pomogli stvarati Breyeri, već parlamenti, državnici i intelektualci kulturnoga svijeta, osjećamo dobro uz velikane duha, ikojima ti »narodni rad crnici nijesu dorasli ni do visine prsiju. Iz staroga geta, geta gaženih Židova, koji je ipak stvarao velikane duha i očuvao židovstvo na koje uzalud jurišaju ti obamrli borci« presadila se u tu svojtu ljudi, nakaznost besfkfćmenjaštva. S njima nema sporazuma i mi ćemo se s njima naći samo u sukobu. U vremenima, koja traže veličinu, oni nijesu nasmogli snage, da budu više nego crvi. nemoćni da se izdignu iz praha, u kome gmižu. »Zabavna biblioteka« izlazi u zagrebu i izdala je dosad mnogo dobrih pripovijedaka svjetske književnosti. Medin posljednjim izdanjima nalazi se - Vojna . nastavak romana Krasnovljeva. Uredništvo je radi reklame ovog romana na uobičajeni način saopćilo kratki sadržaj, u kojem doslovce stoji: »Zapao je med ju ortodoksne židovske revolucionare, koji ga uče, da se umorstvom svakoga »Uoja (Kršćanina) bliže dovodi njihovo neograničeno carstvo na svijetu ... Ne čudimo se. što se našao autor, u čijoj se bolesnoj mašti rodila ovakva drska kleveta, jer ljudska neukost i podlost ne poznaju granica. No s pravom se čudimo, da knjiga : gdje se nalazi takova monstruozna laž (a bit će toga cvijeća i više u njoj) izlazi pod uredništvom prof. dra. Nikole Andriča, za koga držimo, da je čovjek otmonih misli i osjećaja i dobrog ukusa. iskaz unišlih šekalima i prinosa za zemaljsku organizaciju. Brno »Ivrija« za 10 šeketa 400. prinos za zem. org. 340. 740 Doboj bez specifikacije 800.Požega bez specifikacije 590 Virovitica 13 šckela 520 520 Zagreb bez specifikacije 2080. Treći omladinski slet. U našem zadnjem izvještaju o omladinskom sletu izostalo je krivnjom stenografa, da je gospodjica Mirjani Wei 11 er u vrlo lijepom hebrejskom govoru pozdravila u ime zagrebačke omladine slet, pa ovime nadopunjujemo naš izvještaj. U referatu gospodina Aleksandra L i c h ta su se u pasusu o dužnostima omladine u religijskom pogledu potkrale nekoliko pogrešaka. naročito su izostavljene neke riječi tako, da je smisao pojedinih rečenica iskrivljen, pa molimo, da nam to naši črtafelji izvine. Kuratorij za jevrejski jezik u Zagrebu daje ovime na znanje, da upisi u jevrejske tečajeve za školsku godinu 19 22J23. započinju 4. septembra od 3—4 sata poslije podne (Pahnotićeva ulica 16, I. kat). Upisi i obuka su besplatni.
ROJ 38— 39.
»Ž I D O V«
9