Жидов

novih puteva za nabavu sredstava. Budžet, što ćemo ga predložiti, može se, ako ga za sad ne ćemo moći povisiti, podnositi samo još godinu dana. U narednoj godini moramo doći sa mnogo većim budžetom. Slavili smo sad 25-gođišnji jubilej političkog cijonizma. Nastojte, da nakon daljnjih 25 godina uzmognemo da slavimo barem slavu ekonomske konsolidacije Palestine. (Živo odobravanje.) Dr. F e i w e 1 drži zatim referat o Keren Hajesodu Ovaj referat o Keren Hajesodu dolazi zapravo nešto preuranjen. Bilo bi dobro, da smo se ponajprije složili o političkom putu, financijalnom opsegu naših zadaća u skoroj budućnosti i o sistemu financijalne saradnje naših intstitucija, prije no što govorimo o pojedinačnom institutu Keren Hajesoda. Hoćemo da dademo ozbiljni račun o Keren Hajesodu. Hoćemo to učiniti tim više, što je bilo već glasova, da je neuspjeh ,tvrdnja, koja je već učinjena, kad je Keren Hajesod zapletajem prilika bio povučen u internu borbu u cijonizmu. Rezultat Keren Hajesoda za njegovu jednu i pol godišnju povijest je 600 hiljada funti. Ako to usporedimo sa 50 hiljada funti, .koji je iznos Cijonistička Organizacija namakla u godinama prije rata, to je svakako znatan porast; u omjeru ali prema porastu naših zadaća je taj rezultat bez sumnje još malen. Razlozi za to su vrlo rdjave prilike vremena, u koje pada osnutk Keren Hajesoda. K tomu dolazi još depresija u židovskome svijetu u vremenu izmedju Balfourove deklaracije i mandata i nemiri u Palestini, koji su nepovoljno djelovali na propagandu. Konačno imao Je Keren Hajesod od svoga početka da računa s problemom potrebe časa. Naš sud morao bi biti drugačiji, da je stvoren kao fond, koji bi s početka za neko vrijeme novac tezaurirao i da je mogao mirno i sistematski razvijati svoju organizaciju i propagandu. T ako ali morala su se, prije no što se mogao konsolidirati, njegova sredstva uzeti za pokriće palestinskoga budžeta. Uočimo li sve te poteškoće. možemo reći, da je Keren Hajesod bio uspjeh i da obećava još bolji rezultat. Nije malenkost, da danas već 150 hiljada Židova davaju za Keren Hajesod. 150 hiljada ljudi promatrani kao reprezentanti obitelji znače pol milijuna Židova. Još je veći upliv Keren Hajesoda sa psihološke strane. U K. H. je sve pitanje kvantiteta. Kraj svih spočitavanja i sve kritike držim da mogu reći, da je temeljni sistem Keren , Hajesoda zdrav, svrsishodan i organiza- 3 tomo ispravan. On je dorasao svim trim j potrebama Palestine, 0 kojima je govorio ; Ruppin. Kraj toga nije se spomenula jed- | na funkcija, za koju on imade najveću važnost. Izvjesna poduzeća dobit će po j njemu mogućnost, da predju preko prvih 1 poteškoća. Tako su u prvim svojim poče- r cima po Keren Hajesodu podupirani hipo- {, tekarna banka i Ruttenbergov projekat I j u buduće bilo bi dobro, da bi Keren Haje- \ sod učestvovao kod javnih gospodarskih d poduzeća, bilo u formi zajma ili poslov- ’i nog udjela. U tome, Sto danas čini Keren s Hajesod, ima mnogo poticaja. Ali nema f Pravoga omjera u izdacima glede toga, što n zovemo produktivnim i neproduktivnim, b Bilo bi sigurno korisno za propagandu, s kad bi se mogli pozvati na nove kolonije, h

J- Ali i ovdje se mora Keren Hajesod pokoro riti potrebama. Malo povišenje možda za > jedno 200—300 hiljada funti promijenilo > bi potpunoma sliku njegovoga rada i pro-- pagande. Podvostmčenje Keren Hajesoda ej znači njegovu egzistenciju za uvijek staro bilizirati. Pored njegovih dosada razmjer-10 no čednih uspjeha ipak je jedan od velike i- važnosti: bio je isprva zamišljen kao fond, koji se ima brzo skupiti. On se medjutim u mnogim mjestima učvrstio u židovskoj svijesti kao moralna obveza godišnjeg doprinašanja za Palestinu. 11 A sad nešto 0 nutarnjoj, duševnoj konk stituciji Keren Hajesoda. On je svojedobno n osnovan na temelju Maasera. Masser-mSu sao bila je već pri osnutku ovejana nekom e simbolikom. Trebala je biti uzor, što je 0 kongres izrazio u još konkretnijcj formi. n Sad treba da ustanovimo, da li se ima K. H. i nadalje propagirati na temelju Maau sera, ili da li se ima Maaser označiti ne-1 uspjelim i napustiti. Po našem mišljenju - održao se taj princip u nekim zemljama, j dok u drugim nije proveden. Maaser je simbol u smislu samooporezovanja naroda i mora kao takav ostati, te sve dublje j prodrijeti u narodnu svijest. 1 Treba li popraviti vanjsku konstitu-1 čiju Keren Hajesoda, kako ju je ustanovio kongres? Ustanovljen je odnošaj izmedju ; Cijonističke Organizac'je i obavezanika . Keren Hajesoda s jedne strane i gospodarskog programa Palestine i pokrića pa-1 lestinskog budžeta s druge strane: »bvezanici neka izašalju članove u Council, koji ima da dade polovicu direktorijuma Keren Hajesodu. Smatram formu, koju je zadnji kongres dao za organizaciju sretnom, jer dopušta riješenje za sve eventualnosti. Da li će se sazvati svjetski kongres, da Ii će se konstituirati Jewish Agencv privlačenjem drugih faktora, Keren Hajesod ima uvijek mogućnost, da se prilagodi kasnijem gospodarskom djelovanju Agency-a. Vanjska forma treba da se prizna podesnom. A sad k samom radu. Dokazalo se kod agitacije Keren Hajesoda, da cijoniste u pojedinim zemljama nijesu bili dosta aktivni, tako da je odaslanje delegata bilo gotovo jedino sredstvo, da bude i organiziraju sile u dotičnoj zemlji i da ne nastane nazadak, kad delegati ostave zemlju. Keren Hajesod mora dakle da radi s četom delegata i to ne običnih, već osobito kvalificiranih ljudi sa zvučnim imenom. Ovo se često kritikuje. Izdaci se smatraju prevelikima. Ali povećanje rezultata za dvostruko reducira izdatke prema proporciji za polovicu. Dosadanja kritika je preuranjena. Poželjno je svakako', da se gospodari s najvećom štedljivošću. Ali u našem slučaju značila bi prevelika ekonomija presahnjivanje rađa. 1 ovdje sve zavisi 0 povećanoj energiji. I u tom sistemu institucija, banaka, 1 Narodnog fonda itd. stoji Keren Hajesod na pravom mjestu. Kao fond, koji u sebi koncentrira palestinsko djelovanje, vrlo 1 je podesan za sarađnju s drugim fondo- 1 vima. Sto se tiče agitacije za razne fon- ' dove, stvar još nije sasvim uredjena. ( Tako primjerice kolidiraju na nekim mje- 1 stima sabiranja za Narodni Fond i Keren Hajesod, pa si prave konkurenciju, te će- » mo morati naći sistem zajedničkog rada * bez trvenja, koji će znatno povisiti pale- 1 stinski budžet. Ako na pr. Keren Hajesod, hipotekama banka, Narodni Fond i Jewish c

Colonial 1 rust skupa rade, tad se može 3 - dogoditi, da prodaja od 100 hiljada akcija 3 hipotekarne banke stvara rad za iraigran- te, koji će riješiti Keren Hajesod od novi čanog doprinašanja itd. Da K. H. potpuno uspije, treba samo strpljiv, neumorni rad, a ništa mu više ne ' škodi, nego žurba i preuranjena kritika; ) da ne govorim o opstrukciji, koju mu na ■ žalost prave neke zemaljske organizacije ■ iz partijsko taktičkih razloga. K. H. je po ■ svojoj konstrukciji zdrav, apo svojim gospodarskim sposobnostima bezuvjetno pro đuktivan. Neka svaki na svom mjestu ' učini sve, što je nužno da jača K. H., tad će preostati samo stvari tehničke naravi i kao pitanja, čije riješenje ne će praviti prevelikih poteškoća. U jednoj nedavno izašloj brošuri ironiziran sam radi moje izjave na kongresu, da bih rado vidio na čelu K. H. muža sa židovsko vizionarnom pjesničkom snagom. Kolikogod držim naravno trezvenu organizaciju kao temeljni osnov K. H., ipak sam duboko uvjeren o tome, da još nikada kao do sad nije bilo nužno da upravljamo elementarnom snagom naš moralni zov, zov, kome je ime Maaser. Zlatopoljski : Keren Hajesod ne znači darove, već porez. Nadalje je njegova ideja da bude centralni fond, iz kojega se imaju pokrivati sve budžetne potrebe u Palestini. Reklo se, đa je broj onih, koji su se obvezali vrlo velik i bez sumnje su podavanja Zidova za Palestinu veća no prije. Ali putem darova ne bi nikad skupili postignute iznose. Po mome mišljenju nije od samih cijonista princip Maasera dovoljno proveden. Maaser bio je velika parola, a ne tek isprazni paragraf statuta i njegov nedovoljni uspjeh doikaz je nedostatne partajske discipline sa strane cijonista. Ali ne samo gledom na Maaser, već i gledom na očekivanu mobilizaciju ljudi nijesu cijoniste u dovoljnoj mjeri učinili svoju dužnost. Govornik bavi se pitanjem sabiranja i uoptrebe raznih fondova i prelazi na metode jedinstvenoga fonda. Konkurencija i višestruki troškovi znatno bi uplivali na rezultat brojnih zasebnih fondova. Centraliziramo izdataka u jedan fond pojednostavio bi budžet, koji bi se lakše regulirao. Prave se oštre razlike izmedju rentabilnih i nerentabilnih izdataka. Ipak je K. H. olakšao osnutak hipotekarne banke i ffnancirao pripravne radove za Ruttenbergov projekt. Praksa vodi do toga, a da se time ne mijenjaju temelji. Nije stoga nužno, da se provedu principijelne promjene u K. H. Ruppin predlaže kolonizacijom fond unutar K. H., koji ne bazira na posebnim sabiranjima, i apsolutno pristaje uz Maaser. Pravo na dividende ne postoji. Karakter poreza isključuje, da dopri- * nositelji imaju prava na dividende, i ako nije ovakova mogućnost isključena. Stvaranje emisionog mjesta, koje Ruppin traži kod kolonijalne banke, vrlo je važno. Ono će sve vrednosne papire plasirati trgovačkim načinom. Ako hoćemo da postignemo naš cilj, ne smijemo uvijek redigirati i rezonirati, već moramo preći praktičkom radu. Funkelman (Litavska): Veliki dio cijonista još nije ispunio svoje dužnosti prama Keren Hajesodu. Tek kad se to zbudc, moći ćemo se obratiti na cjelokupni narod, koji dobro shvaća ideal Keren Hajesoda. L c w i t e fPdjska) pobija izvode Ruppina, od kojega jcdCekivao nove smjernice za ko-

BROJ 40—41.

»ŽIDOV«

5