Жидов
djuju najosjetljivije pravo podjcljeno žiđovskome narodu. Centralno Vijeće pozivlje stoga Egzekutivu, da svom energijom poradi, da se smjesta ukinu ova ograničenja. tlt. »Centralno Vijeće s veseljem priznaje političko i moralno znamenovanjc, koje ima izražaj simpatije za naša narodna oslobodilačka nastojanja, koji se očituje u zaključcima demokratskih zastupstva brdskog i amerikanskog naroda i izrazuje ovim visokim parlamentarnim korporacijama za pomoć, koju su nam pružile u odlučnom času, duboku i neprolaznu harnost. Sve su rezolucije prihvaćene. Iza toga glasalo se o rezolucijama, koje je Locker u ime Poale Cijona podnio, te se 1. rezolucija, u kojoj se izrazuje zadovoljstvo nad ratifikacijom mandata kraj isticanja. da nemamo povjerenja u sile, koje danas vladaju svijetom, već samo prema odobravanju demokratskog javnog mišljenja Evrope i Amerike, koje je našlo izražaja u engleskom parlamentu i u stajalištu engleskog radništva, ne prihvaća. Druga rezolucija, »Godišnja konferencija opetuje svečanu izjavu XII. kongresa glede židovsko-arapskih odnošaja i pozdravlja bratski apel Vaad Leumija, izabranog zastupstva židovskog naroda u Palestini, na arapski narod, da se odnošaji obih naroda sagrade na temelju zajedničkog rada za ponovno oživljavanje Palestine i blizoga Orijenla«, jednoglasno se prihvaća. Rezolucija 111., u kojoj se ustanovljuje, da i pored potvrde mandata, još uvijek postoje ograničenja za useljivanje i traži da Jewish Agency i radničko zastupstvo budu zastupani u imigracijonim odborima, kao i rezolucija IV., u kojoj se nakon priznanja rada vodstva, traži rekonstrukcija Egzekutive u Berlinu i Palestine, ne prihvaćaju se. Na j d i ć odgovara na razne prigovore u financijalnoj debati, osobito u stvari privatne inicijative i Keren Hajesoda. Otkada postoji Keren Hajesod zahtjeva se neprestano da ga se revidira. Usprkos svih poteškoća, koje su se činile Keren Hajesodu, postignut je ipak znatan uspjeh. Taj se ne će uvećati, i ako ćemo Keren Hajesod razdijeliti u razne zasebne fondove. Ne smijemo, da oslabimo Keren Hajesod, već da uzdržimo zaključke zadnjega kongresa. Dr. Rupin: Krivo je, kad se veli, da sam o privatnoj inicijativi govorio s nekom ironijom. Ironiziram samo one, koji misle, da se Palestina može izgraditi s platonskom ljubavlju za privatnu inicijativu. Istina je, da držim, da privatna inicijativa može da dodje <to izražaja samo na području trgovine i industrije, ane na području poljoprivrede. Ipak smo dosada vrlo malo privatne inicijative vidjeli ina području trgovine i industrije, a to nas ne smije da začudi, jer trpimo od nepodesnih tarifa, od visoke valute, te loših prometnih prilika. Mogućnosti za davanje kredita vrlo su ograničene, jer naše banke mogu da davaju samo vjeresiju uz pokriće. S toga sam već u zadnjem budžetu zahljevao stavku od 100.000 funti za unapredjivanje industrije, t. j., da se ostvare mogućnosti za sudjelovanje kod novih industrija s velikim rizikom. Ovih 100 hiljada funti nije nam unišlo, a usprkos toga zahtjevam u budžetu za buduću godinu opet jedan takav iznos. S kritikom, de Liema Potpuno sam sporazuman, što se stvarnog dijela tiče. Mi sami nastojimo, da naselimo veće grupe. I ja sam za posebno upravljanje svakog fonda. I ja držim, da Narodni Eond ne posjeduje nipošto dovoljnog zemljišta. Osobito me obradovala Schckenova kritika, jer se ovdje radi o pozitivnom, konstruktivnom kritiziranju. Mi se razilazimo samo u manje važnim tačkama, principijelne protivštine nema. Schocken imade pravo, ako označuje kao jednu od najvažnijih zadaća sniženje cijena životnih potrepština. U tom pogledu rade ozbiljno palestinski radnici. Sva ona kritika je neplodna, koja ne iznaša pozitivne predloge. Naš najveći manjak je, da nemamo novog naraštaja za kolonizaciju. Bilo bi vrlo potrebno, kad bi se u toj stvari štogod poduzelo.
Sprinzak: Predbacivanja dra. Gottlieba i drugih govornika u toliko su ispravna, što se zaista do sada o malo-gradjanskoj inicijativi premalo vodilo računa. Krivnja je u tome, što su balbatim stvorili ideologiju privatne inicijative, ali nipošto realne institucije. Naprotiv su radnici stvorili od institucije Hamišbara sve one do radničke banke. U njima se ispaljuje zaista energija i inicijativa tako. da se i gradjani kad dodju u Palestinu oduševljavaju za stvaralačke energije radnika. To nije protekcijoniranje ljevice, već priznanje onoga, što se stvorilo. Mi želimo, da i malogradjanski elementi dodju, ati ne na trošak ljevice, nego oslonivši se na vlastite energije. Govornik dolazi do Schockenove diferencijacije izmedju ekonomskih i privremenih radnja i razlaže, da uslijed osebujnosti palestinskog gospodarstva nekoje, na oko privremene radnje izvršuju važnu gospodarsku funkciju, osobito bezuvjetno potrebni prolazni stadij za stvaranje stručno naobražcnog ljudskog materijala. Konačno opovrgava govornik prigovore mizrahističkih govornika radi prikraćenja ortodoksnih radnika i navadja, da ortodoksni radnici su našli kod općih radnja zarade koji su se zadovoljili s običnim košer, a da nisu na to stavili nikaki politički žig. Mizrahistički radnici odustali su od toga, da pristupe u sveopću organizaciju, koja obuhvaća ogromnu većinu radnika. Unatoč toga dopitala im se pripomoć vlastite inicijative; više ni sami nisu zahljevali. Kaplansky odbija prigovore, da Keren Hajesod nije izvršio svoje obveze prema N. F-u. Prema zaključku kongresa bilo je direkforijumu K. H.-a naloženo, da od prinosa prvih godina ponajprije pokrije redoviti etat, a nakon toga da pokrije sve ostale obveze K. H-a. Nije nam uspjelo, da pokrijemo budžet, a da ne govorim o isplati našeg duga 2. N. F-u, a sve s razloga da ne prikratimo naš redoviti etat, što je financijalnom i ekonomskom komitetu bilo uostalom nemoguće. Prema de Liemu prekršili smo ugovor, što smo ha primjer novac upotrebili za hipotekama banku. Pred kongres zajamčili su nam amerikanski cijoniste visoki iznos, koji medjutim nije bio isplaćen, dok smo mi taj iznos već na prije navedene potrebe izdali. Iznos od 80.000 funti, l*rji se zahtjeva za isplatu ). N. F.-u značilo bi prikraćenje budžeta. Neka godišnja Konter-n-cija zaključi energičnu akciju za 2. N. F. prigodom 20-godišnjeg odnosno 25-godišnjeg jubileja. Govornik oprovrgava nakon toga argumente, koji su iznešeni proFv propagandnog biroa, navodeći od njega izdate brošure, te predlaže konačno slijedeće rezolucije; »Godišnja konferencija zahtjeva od Egzekutive i financijalnog ekonomskog odbora da se brine za sistematski'! zajednički rad svih financijalnih institucija fondova i da se pobrine za organizato ne potrebe-/. Zatim: »Godišnja konferencija zahtjeva od direktoriuma Keren Hajesoda, da izradi jedinstveni modus za oporezovanje za Keren Hajesod i da ga podnese slijedećoj sjednici A. K. na odobrenje«. Prima se. Peter Schweifzer (Amerika) opovrgava predbacivanja, da uspjeh Keren Hajesoda u Americi nije donio željeni rezultat. Mi smo u Americi ozbiljno radili za K. H. stavivši se na princip maasera. Ne smije se prema toipe, da dodje sada k nama u Ameriku s novim planovima i ne smiju se za sad provesti promjene za Keren Hajesod. Mi ćemo i dalje raditi, dok ne sakupimo 100 milijuna dolara za Palestinu. Odlučno se protivimo, da se sada ovdje zaključi stvaranje novih separatnih fondova. Nadalje smo mnijenja, da bi bilo vrlo svrsishodno, kad bi se Egzekutiva i sjedište K. H. preselila u Palestinu. Mi držimo, kad bi Palestina bila centar našeg rada, da bi uspjeh bio mnogo veći. S toga predlažem dvije rezolucije: 1. Principi K. H. ostaju netaknuti, 2. Centralni biro K. H.-a neka se po mogućnosti preseli čim prije u Palestinu. Dr. W e i z m a nn predlaže u ime Egzekutive u pitanju Jewish A gene v i židovskog kongresa slijedeće rezolucije:
1. Cijonistička godišnja konferencija pozdravlja dubokim zadovoljstvom odredbe člana 4. palestinskog mandata. 2. Godišnja konferencija izjavljuje, da Cijonistička Organizacija preuzima prava i dužnosti Jevvish Agency-a. Kao organ Jewish Agency fungira Cijonistička Egzekutiva. 4. Konferencija nalaže Egzekutivi da pripravi saziv Cijonističkog kongresa za rano ljeto 1923 4. U ispunjenju člana 4. mandata nalaže godišnja konferencija Egzekutivi, da ova sve poduzme, da bi osigurala saradnju svih Židova, koji su voljni, da suradjuju ikod izgradnje židovske narodne domaje. Konferencija izjavljuje, da je želja Cijonističke Organizacije, da Jevvish Agency pretstavlja vaskoliki židovski narod. 5. Konferencija nalaže Egzekutivi da iPreduzme pripravne korake za saziv židovskog svjetskog kongresa za obnovu židovske narodne domaje u Palestini, te da do konca ove godine podastre izvještaj Akcijonom Komiteju. U obrazloženju ovih rezolucija veli: Rezolucije, koje iznosim u ime Egzekutive, predate su vama. K točki 2. htio bih ne kao obrazloženje nego kao primjedbu da kažem nekoliko riječi. Koja su prava, što ih član 4. daje Agencv-u rečeno je u tome članku. Mi imademo pravo, da stavljamo prijedloge obim djelovima vlade u .leruzalimu i Londonu, da zagovaramo naše projekte, te da zastupamo i branimo interese židovske narodne domaje. Dužnost nam je, da nr.maknemo sredstva i ljude, koji su potrebni za obnovu. Tvrdio bih, da je time, što je članak 4. primljen u mandat, naše djelovanje možda skučenije. no što je prije bilo. Zato, da smo postali neka poluoficijelna korporacija, morat ćemo platiti neku cijenu. Nemamo samo da računamo s nama, već i s partne* rom, i time dolazim do pitanja, koje dijelom objašnjava jednu od poteškoća, pod kojom će imati da radi ova, a možda i još koja od narednih konferencija. Veseli me, da to mogu reći nakon votuma povjerenja, jer bi inače izgledalo kao obrana. Imamo da živimo i da radimo s dva mentaliteta, sa židovskim i sa mentalitetom manđatarne vlasti i mandatarnog naroda. Mnoge naše poteškoće nastaju odatle, i ako smijem reći jednu riječ pro domo, tad je bila uloga vodstva, da premosti ono, što je. teško premostivo, da vrši posredničku ulogu i da tumači jedan mentalitet drugome. Bila je to uloga mosta, a uloga je mosta uvijek da po njemu koracamo. Ta će poteškoća biti još veća u ulozi Jevvish Agency-a. Ona će imati da židovske činjenice učini pristupačnijima za mandatarnu vlast i da objašnjava shvaćanje manđatarne vlasti židovskome narodu. Ne će to ići bez trvenja i poteškoća. Stoga smatram ove dužnosti i ovu ulogu vrlo važnom i ozbiljnom. Ako govorimo o partneru, ne smijemo nikad zaboraviti, da je drugi partner mnogo jači. Sto se tiče tačke 3. polažemo vrijednost na to, da iznesemo ovu rezoluciju, koja će se mnogom cijonisti činiti kao nešto, što se samo od sebe razumije, s razloga, jer je u debati naglašeno, da će cijonistički kongres i ako ne izgubi pot-
BROJ 40—41.
»ŽIDOV«
9