Жидов

toliki kršćani cijoniste, koji najvećim interesom prate napredak židovskoga nacijonalnog pokreta. Propagandna putovanja, berlinski biro cijonističke organizacije i s njime identični odio Keren-Hajesoda za centralnu Evropu sprema za ovu zimu mnoga propagandna putovanja: gosp. dr. Viktor Jacobsohn polazi početkom oktobra u Grčku i Tursku, a odavle u Egipat i Siriju. Cijonističke organizacije ovih zemalja molile su već odavna, da se onamo šalje jedan zastupnik Egzekutive i direktorija Keren-Hajesoda, e da bi cionistički rad i akcija za Keren Hajesod iznova oživjela, a njihove se organizacije postavile na osnove, koje odgovaraju veličini momenta. Gosp. dr. Artur H a n t k e otići će sredinom oktobra u Poljsku, da se informira o redu za Keren-Hajesod u Poljskoj. Odanle -će poći u Moravsku-Ostrovu, da prisustvuje čehoslovačkom cijonističkom vijeću dne 1. i 2. novembra, a iza toga će posjetiti Prag i nekoja druga mjesta. Gosp. Julius Berger poći će početkom novembra u Bukarešt, pa će po svoj prilici ostati 2—3 mjeseca u Rumunjskoj. Gospojica Šari Ko.hn preuzet će u pratnji generalnog tajnika Keren Hajesoda za Njemačku gosp. Waltera Turnovskoga rad u Sedmogradskoj. Predsjednik cijonističke organizacije u Njemačkoj, gosp. Felix Rosenbtuth sdavIje se na raspoloženje za rad u Jugoslaviji. Gosp. d r. ■ W i 1 en sk y, koji je prošle godine radio u Južnoj Americi otputovat će u baltičke zemlje, Litvu, Estonsku i Finsku i ondje će raditi nekoliko mjeseci. Sva ta putovanja služe u jednu ruku za provođenje Keren-Hajesod-akcije, au drugu ruku da oživljavaju cijonistički rad, osobito za »Sekel« i za »Zlatni Sekel«. Konferencija Keren-Hajesoda u Frankfurt u/M. 17. septembra održala se u Frankfurtu u/M. vrlo posjećena konferencija za Keren Hajesod. U biro izabrani su: gg. bankovni ravnatelj Bena rio, Frankfurt, bank. ravnatelj Herzberg, Frankfurt, rabin dr. Hor o w i t z, Frankfurt, komercijalni savjetnik Kronenberger, Mainz, p'avni savjetnik dr. Marxheimer, \Viesbaden, dr. Robert Nussbaum, Hanau, rabin dr. Salzberg e r, Frankfurt. Predsjedatelj njemačkoga prezidija Keren-Hajesoda, Oskar W a s s e rra a nn, ravnatelj »Deutsche Bank« u Berlinu, upozorio je u svom uvodnom referatu na uspjehe Keren-Hajesoda, ali i na protivnike, na koje je naišao. Uza sve to imade nešto, što svi Židovi treba da priznaju j potvrde, radi čega je nastao i Keren-Hajesod i cijonistički pokret; svjesna ili nesvjesna čežnja Židova za zemljom otaca, za jednim centrom. Ovaj centrum može da bude samo Palestina; u tome treba da vlada jedinstvenost. On ne može da zamisli Židova, koji ne bi žetio da se izgradi Erec Jisrael. U daljnjem naziranju razlikuju se pojedinci. Pomanjkanje jedne židovske instancije, koja bi bila pozvana, da predstavlja židovski narod, bila je neke vrsti zapreka, kad je svjetski rat stavio židovski narod pred odluku. Ulazili su u račun samo cijoniste, jer su bili organizirani. Njihova je zasluga, da je stvoren palestinski mandat. Mandat drži cijonističku organizaciju židovskim predstavnikom u Palestini naravski sa zadaćom, da « nacijonističke Židove okupi. Keren Hajesod daje svim Zidovima mogućnosti, da saradjuju

kod izgradnje Palestine, U njemu treba da sve svi okupe ha neutralnoj osnovi. Gosp. Wassermann istakao je u pobijanju razlaganja nekojih protivničkih argumenata, da je povratak iz prvoga progonstva stavio Židove pred iste probleme kao i danas. I onda su Židovi Persije morali stvoriti neku vrst Keren-Hajesoda. Ali i onda je obzir na dojam kod nežidova igrao važnu ulogu. Onima, koji su kao i danas, stajali po strani i tvrdili, da još nije vrijeme povoljno za povratak do-, viknuo je prorok Hagaj: »Stavite srce u vaše djelovanje!« Keren Hajesod je stvar sica; Stvorite židovskim ljudima mogućnost, da se povrate u Palestinu, da mogu provoditi židovski život, slobodu od materijalne bijede i političkoga pritiska. Prepustite tamošnjim Zidovima, da odredjuju hoće li život Palestine vršili u duhu nacijona'.izrciic ili u kojem drugom smislu. Ne stvorimo II Keren-Hajcsodom preduvjete sa riješen >, onda će stvar ili propasti (a tada smo na krivci) ili će uspjeti i bez nas; prijedlog o obnovi Palestine bez cijonisla je prava utopija. Ovdje treba da svi zajednički radimo. »Slavite srce u vaše djelovanje«. I osli je gosp. Wa'/t'r."annn dokazao ;e Jr čalzberger, rabin . Frankfurtu da svi Židovi, bez razlike smjerova, treba da sa stajališta religijoznoga židovstva sarađuju kod Keren-Hajesoda. Tko želi dalje razvijanje židovske religije, mora da sudjeluje kod izgradnje Svete Zemlje. Osobiti interes pobudio je izvještaj odvjetnika dra. Marxheimera o njegovim iskustvima u Palestini, koju je proljetos prosjetio. On je oduševljenim riječima govorio o ljepoti zemlje i o ljudima, koji ulažu svu svoju snagu u izgradnju. Nije propustio da spomene sve poteškoće, koje stoje na putu provedenju djela. Sve zavisi o tome, da li ćemo za Palestinu naći sposobne ljude i dovoljna novca. Gosp. ravnatelj Be na ri o izrazio je svoje mišljenje riječima psalma: »Zaboravim li. Tebe, Jeruzalime, neka mi usahne desnica«. Konačno je rabin dr. Levy iz Mainza upozorio na to, da današnje slanje židovstva čini izgradnju Palestine snažnom potrebom. Prijeti pogibao, da se sve raspline. Pedeset je generacija sanjarilo, sada treba da dođe generacija, koja će biti budna i moći da stvori novi život. Nakon govora dr. Levya, koji je učinio jak dojam, mogao je gosp. Wassermann zaključiti skupštinu potpunom sigurnošću, da su svi prisutni uvjereni o potrebi Keren-Hajesoda i da će prema tome biti posve pripravni uzraditi oko izgradnje Palestine. Nakon konferencije sastalo se nekoliko učesnika u stanu gosp. Ernsta Ka h na, da se porazgovara o duševnim i političkim pitanjima modernoga židovstva. Sabiranje, koje je počelo iza konferencija, nailazi na velik interes.

Iz židovskog svijeta

Umro profesor Strack. U Berlinu je umro slavni hebraista Hermann Strack. U 75 godina svojega života učinio je mnogo za biblijsku znanost, a uza to je iztraživao talmud i novo jevrejski jezik. Najpoznatija su mu djela toga područja: Uvod -u talmud i midraš, koji je do danas jedini priručnik te vrste; izdanja i prijevodi različnih traktata misne, kojima je napisao i stručne komentare; gramatike jevrejskoga i biblijsko-aramejskoga jezika, udžbenik novojevrejskoga jezika i* literature; uvod u bibliju. Od god. 1877. pre-

davaše na berlinskome sveučilištu biblijsku znanost pa bi u svakome predavanju dokazivao simpatiju, za židovstvo i za Židove, koje je doduše vazda htio da privede kršćanskoj religiji. I ako je bio zanesen misijonar te je ideji krštenja Židova posvetio mnogo sila i vremena pišući udžbenike za misijonare i poučavajući u seminaru, uvijek je branio Zidove od antisemitskih »znanstvenih« i pu- , blicistićkih napadaja. Nekoliko je rasprava napisao o krvnoj osvadi pobijajući ovu glupu bajku, što se rodila iz mržnje i zavisti nadriućenjaka pa iz praznovjerja zavedenoga naroda. Kad se vodio Rohlingov proces, napisao je »Krv u vjeri i praznovjerju čovječanstva«, da kritički uništi objedu »ritualnoga umorstva«. Kad je opet berlinski dvorski propovjednik Stocker* antisemitskim napadanjima bunio javnost, obori se Strack na njega spisom »Gospodin Adolf Stocker«. On se digao i protiv Delitscha, koji je svojim predavanjima »Babel und Bibel« htio dokazati, kako je izraelska religija potpuno neoriginalna i uzeta iz prasemitskih izvora. A u svojim bi predavanjima češće prekidao nit razlaganja, da spomene koji aktuelni slučaj antisemitskoga neznanja i zloradosti. Tako je on cijenio židovstvo, kojemu je poznavao povijest i literaturu, kao malo koji nežidovski stručnjak. Agudas Jisroet i Jewish Agency. Upravni odbor Agudas Jisroel javlja: U engleskim i palestinskih novinama izlaze već nekoliko sedmica vijesti o navodnim odlukama Agudas Jisroela u pitanju Jevvish Agency. U jednom je listu izašla tvrdnja, da je naša organizacija već jednoga »uglednoga rabina« izabrala sa zastupnika u )ewish Agency, Da se ne bi i dalje stvarale legende izjavljujemo; Centralno je vijeće Agudas Jisroel 29. marta 1921. u Beču stvorilo poznatu odluku, u kojoj se protestira protiv javnopravnoga priznanja cijonističke stranke za Jewish Agency zbog pravednosti, pa se traži promjena Agoncy, koja je bila predvidjena u nacrtu mandata. Budući da tome zahtjevu nije mandatarna vlast udovoljila, a Vijeće Saveza Naroda nije poduzelo korake da popravi nepravdu, koja je cijonističkim monopolom nanešena jezgri židovskoga naroda, ne može Egzekutiva Agudas Jisroel i da raspravlja o učešću u cionističkoj Agency, koja je sada postala činjenicom. Centralno vijeće Agudas Jisroel, koje je sazvano za konac hešvana, imat će da nadje put, kako bi neotudjiva prava židovskih narodnih masa, koje se drže tore, bila najbolje očuvana. Izgon stranih Židova u Madžarskoj. Ministarska odredba o izgonu stranaca primje- > njuje se. kako se čini, samo na Židove. U prošloj nedjelji bilo je oko 500 Židova, uglednih gradjana, koji već 20 do 30 godina stanuju u Ugarskoj, pozvano na policajni komesarijat, gdje su im predali nalog o izgonu. Na predstavku bogoštovne općine odustala je poticajna vlast od izgona prije velikih blag- 1 dana. Svi ti izgoni treba da se izvrše u ovoj sedmici; izagnanici ima da ostave državu 24 sata iza uručenja odluke. U židovskoj četvrti Budapesta nastalo je zbog ovoga antisemitskog napadaja veliko uzbudjenje. Madžarska pravda. U jednom procesu protiv madžarskog liberalnog žurnaliste Z o 1tan S za s za, koji je u jednom članku branio Židove protiv napadaja hrišćanskog kurza, napaa je državni odvjetnik M i s k o 1 c z y Židove na način, da nisu samo židovski listovi, već i liberalni listovi ustali protiv nekvali-

BROJ 45.

»ŽIDOV«

5