Жидов

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

ŽIDOV

Potrebe i rad

Na izvršenje golemog djela zove vodstvo narod. Muževi, Zidovi i nežidovi, koji su nakon godina dugih i teških borba izvojštili sjajan politički uspjeh, te predobili narode svijeta, da židovskome narodu opet povrate Palestinu kao narodnu domaju, upravili su na cijelokupno židovstvo apel na suradnju za obnovili rad. U toplom, kratkom pozivu iznijeli su potrebe, što ih iziskuje izgradnja Palestine. Bralskom ljubavlju, koja u času najvećega uspjeha zaboravlja na nanešene uvrede, na pravljene intrige i poteškoće u mnogim časovima ove herojske i često očajne borbe, traže učestvovanje svih onih, koji su dobre volje, da podupru djelo preporoda. Svaki Židov ima dužnost da učestvuje na obnovnom radu i da ga potpomaže i zato mora danas da svaki sebe pita, da li je već udovoljio svojoj općoj židovskoj obvezi, je li je učinio ono, što mu nalaže njegova židovska svijest u času, u kome su svi Zidovi pred cijelim svijetom svojom časti i ugledom vezani, da izvrše velike zadaće, što no su im povjerene po Ligi Naroda. Najspremnije sile u židovstvu izradjuju stručnjačke planove po kojima se ima izvršiti djelo preporoda naroda i zemlje. Najplemenitiji i najidealniji dio židovske omladine ozbiljno se priprema da svojim vlastitim radom vrši pijonirski rad u obnovi narodne domaje. Ugledni sinovi židovstva stavili su se na čelo jedne institucije, Keren Hajesoda, koja je zvana da namakne sredstva, što ih iziskuje izgradnja Palestine. Bez obzira na njihovu partijsku pripadnost našli su se na okupu, da svim svojim ugledom i svom snagom porade na tome, da predobiju i poslijednoga Zidova, da i on doprinese svoj obol za buduću domaju. Taj apel vodstva mora da nadje odziva i u nas. Valja da i mi ozbiljno prionemo radu. Sad nakon ratifikacije mandata, kad smo postigli internacijonalm charter, koji nam garantuje stvaranje židovske narodne domaje u Palestini, moramo ujediniti sve naše sile za obnovni rad, te nastojati, da ga moralno i materijalno obezbijedimo. Prošla su vremena, kad se svaki mogao oteti izvršenju svoje židovske obaveze izgovorom, da su sva nastojanja oko ponovne izgradnje Palestine utopija. Danas, kad je konačno potvrdjen mandat, ne može nitko više posumnjati u provedivost konačkoga cilja, jer ostvarenje narodne domaje zavisi samo o nama, o našoj spremi i volji, o veličini naše požrtvovnostu i o ustrajnosti našega rada. Bit će naravno još mnogo zapreka i poteškoća, koje valja strpljivim naprezanjem naših skrajnjih sila savladati. Os, oko koje se sada kreče i ako ne naj-

važniji, a ono barem glavni rad, mora da je osiguranje materijalnih sredstava za obavu temeljnoga rada u cilju stvaranja mogućnosti zaposlenja što većeg broja produktivnih rad-

nika. Vi, koji nijesle nikad u neprilici s pitanjima: pa što je dosad u Palestini već učinjeno? Pa što se može iz ove puste zemlje da učini? Pa kako dugo će to djelo obnove da traje? Vi treba da jednom i odgovorite. Da odgovorite spremnošću pridonašanja vrednota bilo moralnih, bilo materijalnih, kako biste opravdali Vaša pitanja, koja će dotle dok nijesle dali svoga tributa, odzvanjah prizvukom pustog cinizma. A odgovorite li po Vašoj dužnosti brzo i izdašno, onda ćete doskora i ne pitajući naći odgovor u procvatu i brzom napretku djela, koje vodi k velebnoj obnovi naroda i zemlje, u kojoj će obnovljeni židovski narod opet moći da slobodan stvara djela, dostojna njegove velike prošlosti.

Dođoh, vidjeh i bjeh pobjeđen

Piše reformni rabin dr. Aieksander Lycns Brooklyn. Rabin dr, Aleksandar Lyons, pozna! ne samo kao propovjednik već i kao književnik i izdavač vrlo raširenog lista, vratio se je s puta na blizom Orijentu te je nekoliko nedjelja boravio u Palestini. Njegovi dojmovi iz Palestine zaslužuju to veću pažnju jer sam naglašuje, da je prije bio otklonio cijonizam. Već dugi niz godina stavio sam se na raspolaganje Near East Relief Organisation, te sam u većim gradovima djelovao za dobrotvorne svrhe. Činio sam to, u koliko su mi to doipustile moje druge obveze, jer je spomenuta organizacija poduprla ne samo nevoljnike moje vlastite vjere, već je vršila jedno opće čovječje djelo, komu se nitko nije mogao, nije smio ukloniti. U priznanju toga moga rada pozvala me je rečena organizacija da posjetim one zemlje, u kojima ona djeluje, i da o tome izvjestim. Prema tome bilo mi je dano, da sam nakon duljeg boravka u Turskoj, Siriji, Grčkoj i Egiptu mogao da posjetim i Palestinu. Za ono nekoliko nedjelja moga boravka u svetoj zemlji mogao sam, uslijed velike susretljivosti zastupnika Keren Hajesoda. a to hoću odmah da kažem, najgrandioznije preduzeće, koje nastoji da ponovno izgradi domaju staroga Izraela, da tačno proučim prilike. Osjećam da sam kompetentan da govorim s nekim autoritetom, jer moj put nije bio posjet prolaznog turiste odnosno svećenika, jer sam kolonije prošao uzduž i popreko i sve savjesno promatrao a i radi toga, što je takodjer važno, jer sam pošao u Palestinu u vrlo kritičnom raspoloženju, što više mogao bi reći upravo s nekom predrasudom. Na cijonizam kao politički faktor nijesam se

nikada pozvao i ako ga nijesam javno pobijao. Osjećao sam da će sigurno nešto postati iz toga pokreta, na kojem su interesovani toliki odlični muževi moga naroda, pa da će to sigurno odgovarati židovskom idealizmu i duhu i postati blagodat za sve. Kad je potvrdom Palestine kao narodne domaje za Židove zahtjevala zbiljsko zalaganje svih za aktivni obnovili rad, nijesam više smio ostati neutralan i Stajati postrance, već sam bio prisiljen da zauzmem . svoje stajalište. Nijesam htio da se dadem voditi od bilo kojega mišljenja. Osjetio sam, da sam dosta star i duševno zrio da sebi mogu stvoriti vlastiti sud. Bio sam pripravan na svaku žrtvu, da nakon nužnih studija učestvujem svojim duhom i razumom na nastojanju svoga naroda. Danas mogu nakon savjesnog rada ustanoviti, da nisam u strogo političkom smislu više cijonista, no prije, no moram priznati, da je bio posljedak moga boravka u Palestini ovaj; Dodjoh, vidjeh i bjeh pobjedjen. Što je dovelo do toga rezultata, hoću u kratko da razložim. Posjetio sam gotovo sve kolonije u najraznijim predjelima zemlje. Našao sam ih naseljene po mladim ljudima i ženama iz istočne Evrope, personifikaciju požrtvovnog idealizma i praktičke dalekovidnosti, koja nigdje nije nadmašena i koja se mogla postići samo najvećim poteškoćama. Ovi mladi ljudi i žene u njihovim brojnim primjerima su produkti odgoja njihovih raznih domaćih institucija te su najsjajniji primjer visokog stepena moralne i intelektualne kulture. Žive u najvećoj jednostavnosti, često se odriču i najelementarnijih udobnosti a ipak nijesu samo farmeri. Inspirira ih sjaj vizije aktivne saradnje kod ostvarenja obnove njihove narodne domaje, gdje mogu nespriječeno i nesmetano ostati vjerni uzvišenim idealima njihova naroda. Toj viziji za volju obavljaju s veseljem radove, kojima se u našem svijetu bave samo nenaobraženi i fizički jaki. Bila je to za mene upravo objava najsjajnijih mogućnosti židovske sposobnosti, da' -promatram ove jake i mlade muževe i odlučne mlade žene, koje obavljaju najprostije radove, koji iziskuju najveći napor, kao pranje, tucanje kamenja, gradnju cesta, isušivanje, itd. pa ipak sve to obavljaju s tolikom ljubavlju i tolikim oduševljenjem što -više. židovski pijoniri moraju pošto se Arapi još nijesu sprijateljili sa novim prilikama u zemlji, koja im je tako dugo bila domovinom da se bore s opasnostima i napadajima izvana i da im se odupru. Prema tomu potrebna je najveća pažnja a naročito noću valja čuvati židovski rad. Što su postigli ovi

Poštarina ptaćeua u gotovom.

GOD. VI.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 20. oktobra 1922. - 28. ti§ri-a 5683.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD K 60, POJEDINI BROJ K 6.- IZLAZI SVAKOG PETKA^

BROJ 46.