Жидов

rtijesu muževi, koji su stajali na čelu banci, zdvajali. Vjerovali su u instituciju, koja se oslanja o široke mase židovskoga naroda i nije djelo pojedinaca. Vjerovahu s osnivačem Kolonijalne banke Wolffoohnom, »da je ideja židovske države odveć velika, odveć uzvišena, a da bi je mogao jedino jedan da nosi. Bude li ali nošena po velikoj cjeloScupnosti, to će i mora uspjeti«. (»VViener Morgenzeitung«). Svojim sam u »Židovskoj smotri? (1908.) objelodanjenim prijevodima Frischmannovih pripovijesti »Mali andjeo*.i »Kad bi mrtvi mogli progovoriti pokušao da pružim primjer njegova otmjenoga pripovjedačkog dara. Medju pripovijesti, s kojima je zamislio _đa stvori bibliju za mladež, idu i njegove »Sire jedra« (Pjesme o stvaranju), što u osebujnoj prozi prikazuju postanak prvoga! čovjeka. Tu je. kao i u već pomenutim »Biblijskim pripovijestima«, upotrebio Frischmann gdjekoje mističko tumačenje Žohara. Mnoge njegove priče, što se zovu biblijskim imenima, nadovczuju na biblijske motive, kako bi u, jevrejskoga čitaoca- pobudile zov »natrag k bibliji!« Poznato je, da se u Ješivi zbog izučavanja Talmuda zanemarivala riječ Svetoga Pisma. U krugovima rabinskih autoriteta, što su naginjali na hasidizam, zaziralo se od studija biblije, koji da učenika lako može da natjera u krilo Haskale. Borbeni Frischmann, kojega je providnost obda-

rila oštrim oružjem u obliku pera, nije se u ovim prijevodima poslužio bojevnim oružjem, već ljubavlju i veličanjem biblije ovjekovječivši ideale i ostvarena besmrtna djela židovskih duševnih heroja biblijskoga doba. Gotovo u svim svojim pripovijestima i novelama obradjivao je Frischmann pitanja, što zasijecaju u život naroda. Ganutljiva pripovijest Hazkarat nešamot (Zadušnice) crta potresnim načinom odmetništvo prekrasne Estere Rosengold od židovstva. Tragedija bogate Židovke, uzgojene bez ljubavi i shvatanja za ideale židovstva, udes je svih nesretnih odmetnica. Frischmann naziva ovaj tip »Izgubljenom dušom, koja zbog lažnoga uzgoja postaje izdajnicom svoga vlastitoga naroda«. No u svim svojim prikazima svraća Frischmann, inače romantik i lirik. pažnju na ozbiljnost života. Njegov mu je narod karika u lancu različnih kulturnih naroda, što je karike do nje hoće da ugnjetu. U »Tehijat hametim« (Uskrsnuće

mrtvaca) veli pjesnik, da je geslo »jed- . nakosti i bratstva* tek buncanje sanjara, jer da »Mesija još nije došao!« Ljudi su još daleko od istinske kulture! Veliki dio njegovih pripovijesti, kao na pr. »Kiduš levana« (Posvećenje mjadjaka), u kojima nam crta religijozne običaje i obrede, pokazuje Frischmanna u brižnom nastojanju, da zakone vršenja religije podredi zakonima života. U tome je sadržana žestoka, i ako ne jasno izražena borba protiv one religijozne djelatnosti, koja ne izvire vazda iz unutrašnjega uvjerenja, već se često osniva na navici i na priučenom sujevjemom strahu. S time da pravo, nepatvoreno židovstvo nema ništa zajedničko. No spremnost ljudi, da umru za takove naučene navike, ispunja Frischrnaraia udivljenjem i strahopočitanjem. Prava kultura još ne postoji. 'Dan i noć, svijetlo i tama izmjenjuju se medjusobno. Gle, tražio sam svijetlo i to me zadovoljava, jer tko traži svijetlo, u onoga i imade svijetla!«

Iz židovskog svijeta

Pitanje židovskih manjina pred Ligom Naroda. Intervievv sa generalnim tajnikom komiteta židovskih delegacija. Kako fe poznato, bila su pitanja narodnih manjina uopće a naročito židovskih manjina predmetom rasprava Lige Naroda. Generalni tajnik komiteja židovskih delegacija, dr. Leo M o t z k i n, izjavio je zastupniku židovskog dopisnog ureda o toku ovih rasprava slijedeće; »Kada sam nakon cijonisličke godišnje konferencije u Karlovim Varyma dobio nalog, da podjem u Zenevu, pošao sam na put iz dvaju razloga: osiguranje prava manjina za letske Zidove i za židovsku autonomiju u istočnoj Galiciji. Pitanje istočne ' Galicije nije usprkos vijesti, koje smo dobili iz najraznjih izvora tretiramo u očekivanom opsegu, naprotiv bila je Letska direktno i indirektno predmetom rasprava Lige Naroda. Otvorena su još pitanja židovskih bjegunaca u Beču i pitanje madžarskih Zidova. Sto se tiče naturalizacije velikih masa židovskih bjegunaca u Beču, nije uspjelo komiteju ni drugim židovskim organizacijama, da sklone Viječe Lige Naroda, da ugovor od Saint Germaina komentira u povoljnom smislu za bjegunce. Obzirom na očito nepovoljne odluke Lige Naroda morao je komitej židovskih delegacija odustati od svake intervencije, koja bi u ovom času bila bezuspješna. 1 pitanje madžarskih Židova nije se raspravilo na sjednici Lige Naroda. Možda će se kasnije pružiti prilika za rasspravljanje toga pitanja. ’ Osim pitanja letskih Židova bilo je diskusija principijelne naravi o pitanjima zaštite manjina uopće, koje su se vodile u 6. komisiji Lige Naroda. Englez Murray, zastupnik Južne Afrike tražio je imeno-

vanje specijalne komisije, koja bi se neprekidno bavila tim pitanjima. Interesantno je pri tome, da je Letska, koia pored svega svečanog obećanja nije potpisala konkretne klausule o manjinama, uzela rezolucije Murraya povodom, da izazivlje principijelnu debatu i da iznosi najdalekosežnije zahtjeve za sve države, samo da se oslobodi od svojih posebnih obveza. Letskoj pridružila se Estonska pa je našla unutar komisije mnogo prijatelja. Kasnija vijećanja morat će se stoga ponovno baviti istim problemima. Komitej židovskih delegacija bavio se poglavito dvim stvarima: S letskim pitanjem i priredbom materijala za pitanje narodnih manjina. Zastupstvo korniteja nastojalo je, da usmenim i pismenim pregovorima s odlučnim faktorima pojedinih država osujeti taktiku Letske i tražilo je. da Letova potpiše iste klausule kao što su ih potpisale druge države, a naročito Litavska. Odluka o tom pitanju još nije dovršena, a Vijeće Lige Naroda morat će da konačno riješi tu stvar. Naknadnim informacijama nastojalo je zastupstvo komiteja židovskih delegacija da prikaže ponovno pravo stanje stvari. Sto se tiče Estonske, to bi, obzirom na mali broj Židov, pučanstva u toj zemlji bio nedostatak takta, da se poduzela posebna akcija, stoga smo se zadovoljili s činjenicom, da za Estonsku automatski vrijede ista načela kao za sve države, koje se imaju primiti u Ligu Naroda. Po Letskoj i Estonskoj nabačena principijelna pitanja o obvezama svili država prema manjinama imala su s druge strane za posljedicu povoljan zaključak. Murra.v prihvatio je princip i formulirao je rezoluciju, prema kojoj Liga Naroda izrazuje nadu, da će svi članovi Lige Naroda provesti prava narodnih manjina barem u tolikoj mjeri, u kolikoj su već ustanovljena mirovnom konferencijom. Ta je rezolucija prihvaćena. Sa vremena reforma u bečkoj bogoslovnoj općini. Odstranjenje sistema napojnica. Predsjednik beč.te izraelitičke bogoslovne općine izdao je slijedeću odredbu, odnoseću se na izvanredna podavanja prema rabinima, kantorima, činovnicima i ostalim namještenicima:

Broj 3792 e* 1 922. Wien, 1. oktobra 1922. OBJAVA.

Strankama se stavija do znanja, da nijesu obvezatna, osim tarifainih pristojbi, podavanja bilo koje vrste funkcionarima i namještenicima općine. Uredima i organima bogoštovne općine zabranjeno je stavljati predloge o izvanrednim podavanjiirna, ili pod tim imenom bilo kakove novčane svote primati. Predsjednik izraelitske bogoštovne općine. Ovom svojom naredbom učinio je predsjednik bečke izraelitske bogoštovne općine kraj jednoj neugodnoj i sramotnoj pojavi u bogoštovnoj općini. Ovu naredbu valjalo bi provesti i u svim općinama našega kraljevstva, jer bi sigurno doprinijela tome, da se s jedne strane poštede općinari pred suvišnim i neopravdanim izdacima, a s druge strane dizat će se ugled činovnika, koji postaju neovisni od milodara pojedinih općinara. Progon hebrejskih pučkih škola. Varš a v a, 12. oktobra. Početkom školske godine poduzeli su neki školski kUratoriji sistematsku kampanju protiv otvorenja hebrejskih pučkih škola. Osobito se napada na hebrejske škole po školskom kuratoriju u Polesiji i Volhiniji. Kuratoriji su do sada u Volhiniji od postojeće 41 hebrejske škole dozvolili otvorenje jedne škole. Naravno nijesu mogle početi sa nastavnim radom, a uredi započeli su već da rekviriraju Školske zgrade neotvorenih škola. U Prudzany-u je školska uprava rekvirirala lokal hebrejske škole, u kojem se takodjer nalazi odio prošle godine legalizira/aog kulturnog društva »Tarbut«. Slične rekvizicije provedene su i u ostalim gradovima, a prostorije su većinom predane u ruke poljskih škola. Pa premda većina škola podržaje nastavu već od godine 1916., inspektor šsola zatvara iste motivacijom, da se u školama dozvoljava poduka samo u poljskom jeziku. Uprava Tarbuta poduzela je već korake, da se odredbe, koje ugrožavaju egzistenciju hebrejskoga školstva siistiraju. Neuspjela koncentracija madžarskih antisemita u parlamentu. Iz Budimpešte javljaju: Parlamentarna koncentracija an-

•ŽIDOV«

BROj 46.