Жидов
Keren Halesod
Utanačenje Keren Hajesođa sa Keren Kajemetom. Glavni biro Keren Hajesođa i Keren Kajemeta priopćuju, da su sklopljena utanačenja medju K. H. i 2. N. F. glede načina sakupljanja. Ovo uianačenje je po ravnateljima gore spomenutih fondova u septembru u Karlovim Varyma potvrdjeno, te znači reviziju zaključaka londonske godišnje konference. Po novom ulanačenju priznaje K. H. pravo 2. N. F.-u na dosadanjem načinu sakupljanja, kao bazari, sakupljanja za blagdana, škrabice i t. d. 2. N. F. se ima da odrekne samooporezivanja. Nekoje klauzule označuju, da svi darovi za K. H., koji ostaju za pojedine krajeve u minimalnom iznosu, pripadaju 2. N. F.-u, ne povisi li se to u vremenu od 4 mjeseca. Na isti način se ima 2. N. F.-u predati one svote darovane K. H., koje u vremenu od 18. mj. nisu postigli stalni minimum. Konačno očituju zastupnici glavnih biroa ovih fondova, da je samo onda moguć napredak sagradnje židovske nacionalne domaje, ako se interes K. Kajemeta i Keren Hajesođa sačuva. Ove fondove ne treba da se smatra konkurencijom, nego kao zajednički instrumenat opće svrhe za izgradnju naše domaje. Izvještaj prve godine rada K. H. u Americi. Centralni biro Keren Hajesođa za Ameriku saopćuje nam slijedeći izvještaj rada K. H. Primici i izdaci se protežu na vrijeme od 17. aprila 1921., dana osnutka amerikanskog K. H. biroa, do 30. aprila 1922., kod čega ne smije da se zaboravi, da je osnovan prije ljeta, što vrlo oteščava posao, jer se organizacija nalazila u prvim počecima. .Ako se brojevi odnose formalno na 12 mjeseci, tada se predpostavlja, da je zbilja radilo samo 7 ili 8 mjeseci. Troškovi su 9% od gotovine i darova: Primici. Primici za Keren Hajesod I, Razni primici 1.659.28. Bankovni krediti 20.000. . Ukupno 1,625.542.23. Darovi 2,007.307.63. Sveukupno 3,632.849.86 Izdaci; Izdaci za mjesne komiteje 18.729.28. Opći troškovi administracije 287 hiljada 197.56. Manji izdaci 22.512.28. Namještaj itd. 10.386.39. Ukupni izdaci 339.026.01. Obračun Londonskog biroa. Priposlano Keren Hajesodu ravnateljstvo London 1 milijun 163.886.36. Priposlano Hadasi 72.500. . Ukupno 1,236.386.36. Gotovina u blagajni 50 hiljada 129.86. Sveukupno 1,625.542.23. Veliki dan za Keren Hajesod. Jedan ruski Židov (po njegovoj želji neimenovan) je za vrijeme njegovog boravka u Berlinu predao Keren Hajesodu ček od 10.000 funti, po današnjem tečaju 130 milijuna maraka. Uspjeh Keren Hajesođa u Mezopotaniji. Zastupnik Keren Hajesođa dr. Benci i o n, koji je nakon dolaska u Bagdad naišao na najveće poteškoće, stekao je svojim samosvijesnim radom Keren Hajesodu u Mezopotamiji mnogo prijatelja. Neobičan utisak na njegove protivnike (denuncirali su ga kod oblasti zbog boljševizma) je učinilo primanje kralja Fajsula, engleskog high komisionara Percy Cox, kao i njegovi dogovori sa mnogim engleskim i arapskim činovnicima u Iraku. Pismo kralja Faisula nalaže, da mu se u njegovom radu ne stave nikakove poteškoće. Osnovan je Keren Hajesod-komite, kojem pripadaju najugledniji članovi židovske općine, a na čelu im je Haham Baši. Dosada je sakupljeno 12.000 funti. Darovanja se nastavljaju. Iz židovskog svijeta
Ministar Kallay o židovskoj politici. U ime židovskog narodnog saveza i udruženih židovskih stranaka u Slovačkoj čestitao je dr. W e i n e r ministru K a 1 i a y.u na imenovanju i razložio mu stajalište židovske stranke. Tom prilikom upozorio je govornik na anomaliju izbornoga zakona, po kojemu Židovi, ma da su dobili SO.OOO glasova za židovsku listinu, ipak nijesu dobili mandata. Moli stoga ministra, da kod predsjednika republike zagovara promjenu izbornoga reda, tako da bi stranka, koja u izborima dobije 50.000 glasova, došla u drugi skmtinij. Konačna zamolio je ministra, da podupire ciljeve židovske narodne partije i izrazio nadu, da nijedan Židov pod režimom ministra ne će biti prikraćen radi svoga židovstva u političkim, gospodarskim i socijalnim pravima. Ministar je u svome odgovoru izrazio prije svega zadovoljstvo,, da se židovstvo u Slovačkoj konačno narodno osvijestilo i da je ciljevima narodnog saveza i udruženih židovskih partija inauguriralo jedinu moguću i ispravnu politiku za židovstvo. Veseli se, da je židovstvo napustilo politiku do ut des i da se postavilo na noge te samosvijesno traži svoja prava, koja mu se ne smije uskratiti. Dok židovstvo ustraje na toj bazi, te vodi samosvjesnu ali lojalnu politiku, naći će njegovi ciljevi razumijevanja i shvaćanja. Glede izbornog zakona podsjetio je ministar na okolnost, da židovstvo živi razasuto i da zakonodavac nije mogao da misli na takove anomalije, no iz duha zakona, koji ne će da se izgubi ijedan glas, slijedi ,da se moraju ukinuti ovakove anomalije i da toliki broj glasova ne može ostati bez zastupstva. Ministar rfaglašuje, da se već radi na promjeni izbornog zakona, i da će se kod te zgode odstraniti i ova anomalija. Ministar kojiačno izjavljuje, neka židovstvo ne iščekuje od njega, da će on nastojati steći simpatije židovstva uvaženjem ličnih želja pojedinaca; opravdane želje cjelokupnog židovstva naći će vazda potpuno razumijevanje kod njega. Svečana skupština židovske realne gimnazije. Povodom podjeljena prava javnosti žid. realnoj gimnaziji u Beču, održana je u dvorani »Scholle* svečana skupština, kojoj su pribivali roditelji učenika i učenica i brojni prijatelji bečke židovske škole. Okružni liječnik dr. Abeles pozdravio je prisutne: »Podjeljenje prava javnosti, koje uslijedilo tek nakon temeljitog proučavanja učevnih metoda i uspjeha po stručnjacima, dokaz je pedagoške vrijednosti tega zavoda. U javnosti vladaju još uvijek kriva mišljenja o svrsi | tendenciji naše židovske škole. Nismo osnovali židovske škole iz taštine i nacijonalištiSke potrebe za odjeljenjem. Želimo, da slijedeća generacija preuzme židovske kulturne vrednote. Želimo generaciju čestitih, židovskih ljudi sa zdravom dušom. Mi ne ćemo dopustiti, da se pred našim očima razvijaju takvi polutani, koji propadaju ne samo za židovstvo, već i za ljudsko društvo. Poput cijele židovske modeme, neka osobito škola unaprijedi ozdravljenje židovstva i povratak naroda k narodu. Kuratoriju, a osobito učiteljstvu, koje je pod vodstvom direktora dr. Viktora Kellera u hesebi-
čnom i podatnom radu vanredno mnogo postiglo, pripada hvala cijele židovske javnosti. Direktor dr. V. Keller govorio je o važnosti prava javnosti za židovsku gimnaziju. Bilo je nažalost političkih zapreka, koje su sigurno bile naopravdane, jer ova škola je samo jedna kulturna uredba. Da su izvještaji inspekcija, koje su vodili uvaženi drjavni stručnjaci bili tako povoljni, neka bude učiteljstvu, kojemu on ovim izriče hvalu, velika zadovoljština. Dokazano je mnogim kritičnim izjavama iz naših krugova, da naša žid. gimnazija nije samo odgojni zavod, nego potpuna srednja škola, koja se (može mirno porediti sa najboljim državnim školama. Velikom toplinom govorio je Keller o učenicima zavoda. »Puni sreće promatrali smo mi učitelji, kako se medju djecom stvara novo društvo. Djeca prihvatila su načela škole, oni stoje vjerno jedan uz drugoga, a sa učiteljima sklopili su prijateljstvo. Ja vjerujem u židovski narod, jer vjerujem u ovu djecu. (Burno odobravanje.) U ime kuratorija židovske realne gimnazije govorio je predsjednik bogoštovne općine g. dr. Karlo Poliak; »Glavna zasluga postanku i razvitku židovskog školstva u Beču pripada našem velikom odgajatelju, g. dru. Chajesu. Roditelji djaka žid. realne gimnazije pa i židovstvo Beča, kojima je mnogo do obnove židovskog naroda morat će u najskorije vrijeme za našu gimnaziju veće žrtve, da pridonese, nego što je to do sada bilo. Emir Abdulah u Londonu. Emir Abdulah je 14. o. mj. prispio u London. S njime putuje njegov prvi ministar Riz Paša ez Rikabi, koji je za vrijeme engleske okupacije Sirije pod lordom All em b y zauzeo visoko mjesto iza kralja Faisula bio premjer u Damasku. Engleski zastupnik u Amanu Mr. John Phi Ib y došao je takodjer sa Emirom Abdulahom u London. Medju ostalim priopćuje nam »Times« od 16. oktobra: »Posjet Emirov u Londonu će dati prilike Nj. Visočanstvu, da diskutira o budućim statusu Transjordanije s Colonial Officeom, pošto je potrebno konačno izravnanje sa vladom Emira, da dodje u bolje stanje da može uzeti zajam, koji je nuždan za razvoj zemlje. Zasada čini Transjordanska dio sfere, za koju je vrhovni komisar Palestine, odgovoran. Ali Balfourovo deklaracija ne spominje ništa za Transjordansku, a uslovi su sa obiju obala Jordana tako različiti, da je u interesu svih promjena odnosa izmedju Amana, Jeruzahma i Londona. Daljnja ograničenja za emigraciju u Sjedinjenim Državama. Amerikanski član kongresa i predsjednik komisije za imigraciju Albert Johnson objelodanjuje pregled ograničenja za emigraciju, koja su stvorena u zadnje vrijeme, a u kojoj razlaže, da neke zemlje nastoje njima nepoželjne elemente otpravili u Ameriku. Pravi Poljaci u Americi vračaju še u svoju domovinu, a iz Poljske dolaze u Ameriku gotovo isključivo samo Židovi. Johnson spočitava poljskoj vladi, da ona namjerno uskraćuje rasnim Poljacima putnice ,a pogoduje u tome pogledu Židove. Johnson predlaže stoga, da se kvota za useljivanje snizi za one zemlje, koje izdavaju putnice iz nacijonalnopolitičkih razloga. Johnson traži u interesu zemlje potpuno obustavljanje imigracije. Pošto to nije moguće zahtjeva
4
.ŽK)OV.
BROJ 47