Жидов

civilizaciju.« Wedgwood se zatim obraća, na prisutne židovske radničke vodje i pita: > Zašto bi židovski radnici bili protiv vlastitoga naroda, protiv njegove borbe za dobro čovječanstva. Cuo sam, da su židovski radnici u Americi avantgarda amerikanskog radničkog pokreta. Neka postanu i avantgardom pokreta za emancipaciju svoga vlastitoga naroda. Zar je nacijonalno oživljavanje Vašega naroda u protimbi s idealom internacijonafema? Samo ako se za sebe izvojšti pravednost, može se čovjek boriti za pravednost drugih. Internacijonalizam nije moguć s pogromiranim orobljenim narodima. Kad bi se držalo, da engleska vlada ima neke potajne misli, morali bi židovski radnici misliti i na to, da »Palestina za sve Židove« nije samo politika vlade, već cijeloga engleskoga naroda, a naročito engleskoga radništva. Istina je, Engleska treba Židove u Palestinj, ali ne trebaju li Židovi i Engleze u Palestini? Kad bih ja bio Židov, bio bih sretan, da Engleska treba Židove u Palestini, jer ta okolnost može samo da učvrsti ugovor sklopljen izmedju Židova i Velike Britanije. Za to. jer smo idealiste, ne smijemo zatvoriti naše oči pred realnom zbiljom. Židovi ne smiju nikada zaboraviti, da se Palestina mora izgraditi, i da narod, koji treba da zemlju izgradi, mora biti židovski narod. Bit će rdjav dan za prijatelje židovske narodne domaje u Palestini, na kome bi se pokazalo, da Židovi ne mogu ili ne će da izgrade Palestinu. Ne mogu da si zamislim, da će taj dan ikada doći.« Oduševljenjem zatim opisuje dosadašnji rad u Palestini. Izjavljuje, da je ponosan na Keren Hajesod, koji je faktor izgradnje Palestine u duhu socijalne pravednosti. Keretn Hajesodom ne može, da se ponosi samo židovski narod već i svi napredni elementi svijeta. »Vaš Keren Hajesod jača moju vjeru, da će nade, koje imaju napredne sile svijeta u židovsku narodnu domaju, naći svoje realizovanje.« Keren Hajesod u Poljskoj. Odbor poljskog Keren Hajesod-a sazvao je konferenciju svih onih, koji se zauzimaju za Keren Hajesod u Poljskoj na kojoj se ima postaviti Board of Truste, da se tako podvrgne reviziji djelovanje Keren Hajesod-a u Poljskoj za vrijeme posljednjih dviju godina. Na toj će se konferenciji izabrati poseban odbor sastavljen od učesnika kojemu će biti zadaća, da podupire Upravu u njenom radu. Očekuje se, da će konferenciji pribivati izaslanici direktorija •• Keren Hajesoda. Minimalni je prinos za Keren Hajesod odredjen sa 24.000 polj. maraka godišnje, a od toga se mora 25% odmah kod prijave uplatiti. Za rad preko zime izradjeni su već detaljni planovi; u raznim kotarevima Poljske bit će sazvane slične konferencije, da se tako povede u čitavoj Poljskoj što življa Kereri Hajesod-akcija. Prva će od tih konferencija biti u Volhiniji; Godišnji izvještaj Keren Hajesod-a. Godišnji izvještaj Keren Hajesoda i berlinske sekcije za srednju Evropu, štampan je prigodom godišnje konferencije u Karlovim Varyma u tri jezika hebrejski, engleski i njemački. Taj izvještaj, koji sadržaje jedan opći pregled djelovanja u centralnim uredima, kao i u lokalnim organizacijama, te blagajnički izvještaj za god. 1921./22. može se naručiti kod gore navedenih ureda.

Iz židovskog svijeta

Obnova istočnoga židovstva. Savez istočnih Židova u Berlinu /priredio je veliku . židovsku narodnu skupštinu, na kojoj su govorili gg. Tjemfun, dr. Klee i Latzki Berthold o teini: »Slom i obnova istočnog židovstva«. Govornici, koji pripadaju direktoriju ujedinjenih židovskih emigracijonih odbora i u tbrn svojstvu se bave aktuelnirn problemima židovskog imigracijonog pokreta, prikazali su na temelju statističkog materijala strašnu gospodarsku i kulturnu katastrofu, koja je zadesila istočno etiopsko židovstvo svjetskim ratom i pogromima, koji su izvršeni nakon rata. U svojim govorima prikazali su brojnim slušateljima svu potresnu tragiku istočnoga židovstva i podsjetili ih na dužnost cjelokupnog židovstva, da ujedinjenim silama poradi na obnovi skršenih i propalih egzistencija. Referenti naročito su istakli bezuvjetnu nuždu ujedinjenja istočnih Židova u Njemačkoj, da bi u okvir u cjelokupnog židovstva uzeli učešća na riješenju najaktualnijih pitanja. Dr. Klee ocrt.ao je napose prilike u Njemačkoj i u Berlinu u savezu s raedstojećirn izborima za predstojnlštvo berlinske židovske općine. Smatra to naravnom dužnošću židovskih općina, da istočnim Židovima daju potpunu jedna kopra vnost gledom na izborno pravo u židovskoj općini kao i gledom na njihove posebne socijalne i kulturne potrebe Razlaganja pojedinih go, vornika ostavila su dubok dojam na prisutne. Na koncu pozvao je predsjedatelj prisutne da rade na izgradnji i ojačanju saveza 'stočnih Židova, jedinoj općoj organizaciji istočnih Židova bez razlike stranačke pripadnosti. Djelovanje Jointa u Sedmogradskoj. (Pomoć i izgradnja.) Budući da je Joint upravljao obnovnim radom u zemljama, teško pogodjenim ratom, poduzeo je pomoćnu akciju i u novooslobodjenim krajevima Rumunjske i Sedmogradskoj. Direktor za rumunjsku pomoćnu akciju, lsaak Ru b i ns t e i n, boravi već od nekog vremena u Sedmogradskoj i izrazio je jednom saradniku »Ujkeleta« mišljenje o namjerama Jointa. Ponajprije izjavljuje, da je »American Joint Distribution Committee« dosele u slijedećim zemtfama i gradovima svoj rekonstrukcioni rad razvio; U Palestini, Carigradu, Poljskoj, Litvi, (Letonkkoj, Čehoslovačkoj i Rumunjskoj. U Rumunjskoj počeo je rad u jeseni 1920. U Bukovini je, kaiko je poznato, 3a vrijeme rata razoreno 7900 židovskih kuća. Dosada uspjelo je pomoću Jointa u samoj Bukovini podići 800 židovskih kuća. Joint može sa punim zadovoljstvom ustvrditi, da je mnogo tisuća židovskih egaistenca spasio od potpune propasti. I u Besarabiji je djelovanje Jointa popraćeno uspjehom i dovoljna je za to činjenica. dđ je u udrugama, po njemu osnovanima, preko 40% židovstva Besarabije gospodarski organizovano. Sada započinje rad u Transilvaniji. Dosada je direktor Ruhinstein proputovao važnije gradove Sedmogradske i njihovu okolicu, te konačno ustanovio, da gospodarski položaj Židova u Sedmogradskoj nije svuda jednaik. U Marmarošu na pr. je položaj mnogo lošiji nego u Košicama ili Vel. Va-

radinu. U‘ mnogim mjestima nije samo nužno davanje jeftinog kredita, već mi moramo da stvaramo i prilike zaposlivanju, da ponovo pridignemo židovske egzistencc. To je vrlo težak problem, jer u krajevima, gdje je pučanstvo siromašno, ne razvija se obrt, premda ono i raspolaže s najboljim i najmodernijim strojevima. Dva su različna mišljenja o mogućnosti uspješnog rada u Jokitu u Sedmogradskoj. Jedno zastupa potrebu, da se osnuje velika židovska banka. kojoj će biti zadaća uz svoj obični djelokrug, da opskrbljuju židovsko žiteljstvo s jeftinim kreditom; drugi naginju zadrugarskoj ideji, koja bi bila sposobna, da štiti interese malih obrtnika. To će biti stvar Jointa, da nadje sintezu tih dviju smjerova. Dierektor Rubrnstein vrlo je zadovo ijan iskustvom, da Židovi Sedmogradske sve više nastoje, da djecu privedu produktivnim zvanjima. Na tom području ima Joint veliku zadaću da riješi, budući da u cijeloj Sedmogradskoj nema ni jedne veće židovske obrtne škole. Doslovno lome imale bi se u najkraće vrijeme u većim gradovirtia otvoriti takove obrtne škole i radionice. Koncem oktobra prirediti će Joint u Klausenburgu konferencu židovskih vodećih ličnosti pojedinih židovskih općina, u kojoj bi se imao izdjelati jedan cjeloviti program za djelovanje Jointa u Sedrnogradskoj. Odluke te konference biti će podnešene evropskom generalnom sekretaru Jointa u Beču na odobrenje, a zatim će se pristupiti njihovu provedenju. Radnje oko izgradnje »Jointa« u Rušili i Ukrajini Javljaju nam iz Newyorka: Na posljednjoj sjednici egzekutive amerikanskog »Joint Distribution Committea« bio je usvojen radni plan, predložen od dra. I. Rosena, za obnovu razorenih egzistenca u Rusiji i odlučeno, da se smjesta započne s radom. Joint je odredio za pokriće troškova tog rada ponajprije iznos od 1,240.000 dolara i izrazio nadu, da će »Ica« i »Ort« sa odgovarajućim sumama sudjelovati kod tog obnovnog rada. Osim te sume je odobrio Joint daljnjih 200.000 dolara kao prinos za uredjenje i uzdržavanje dječjih domova po postojećim židovskim organizacijama u Rusiji, nadalje 200.000 dolara kao prinos za nabavu ugljena i ostalog goriva za predstojeću zimu. Program tog obnovnog rada ističe se slijedećim brojkama pojedinih budžetnih dijelova: 250.000 dolara odredjeno je za uredjenje jedne centralne kreditne banke u U k r a j i n i. Dr. Rosen primio je već od predsjednika ukrajinske republike dozvolu za osnutak jedne takve banke i predvidjeno je, da se u pojedinim krajevima, u kojima živi većina židovskog pučanstva Ukrajine, osnuju filijale ove Židovke kreditne banke. I tu računa Joint na dostojno učestvovanje »Ice«, 150.000 dol. izdano je za nabavu amerikanskih poljodjelskih strojeva, koji će služiti za obradjivanje polja u isključivo židovskim poljodjelskim kolonijama, kod čega se uzima u obzir i osnivanje novih židovskih seljačkih kolonija, budući da je na tisuće židovskih familija odlučilo, da se dade na poljodjelski rad. lOO.OOO dolara služi za kupnju tegleće marve, konja i živadi, 100.000 dol. za na-

4

»ŽIDOV«

BROJ 48.