Жидов

bavu različnih mašina i 50.U00 dolara za sjemenje. Daljnjih 50.000 dolara odredjeno je kao pomoćni fond) za one židovske familije, koje su se iz gradova preselile na pusto zemljište (ravnicu!) i ondje se bave iz vlastite inicijative osnivanjem farma. 75.000 dolara služe kad prinos da podupre i olakša iseljenje iz gradova u sela. 15.000 dolara je odredjeno za podučavanje naseljenih u starim li novim židovskim kolonijama, po kojima će se tako popularizovati nove poljodjelske metode medju židovskim seljacima. Ujedno dobiva ukrajinsko agrikultumo udruženje prinos od 50.000 dolara za poboljšanje sjemena. Ova zadnja svota vrijedi kao dar amerikanskih Židova ukrajinskom nežidovSAom agrikulturnom udruženju, i smatrat će se tamo za fond >American Joint Distribution Cornmiittee«-a. Sav taj rad oko podignuća poljodjelstva, osim uvedenja amerikanskih iplugova i dara za sjemenje ukrajinskom agrikulturnom društvu, ima provadjati rusko društvo »Ort< i ujedno daju izražaja nadi, da će »Ort« osim pripomoći na ljudima i radu i sudjelovati znatnijom svotom gotova novca na provedenju gore opisanog programa za podupiranje već postojećih židovskih obrtnih š k o 1 a i za uredjenje novih takovih zavoda. I na tom području očekuje se jaka financijalna pomoć Ike«, da se uzmogne obrtna poduka židovske mladeži provoditi na što široj podlozi. Cijeli taj program ima se provesti tokom jedne godine. Dr. Rosen. koji se u najskorije vrijeme opet vraća u Rusiju, opunomoćen je. da povede sa »Ikom« pregovore glede njezinog sudjelovanja u tom obnovnom radu. Osim tog programa posvetio je Joint pažnju i opskrbi djece i pomanjkanju goriva u Rusiji i Ukrajini. Dr. Rosen upozorio je na to, da se sada oko 100.000 ž i dovske djece nalazi u raztičnim zavodima »klgeskoma« (židovski društveni kornmittee), što bi moglo poslužiti kao podloga za uredjehje sličnih dječjih domova. Za tu skrb oko djece odredjeno je za godinu dana 200.000 dolara. 200.000 dolara, odredjenih da se ukloni nestašica gorivog materijala služe za nabavu drva i ugljena u Rusiji, odnosno za nova drva iz inozemstva. Upozoravamo, da je Joint tdk pred kratko vrijeme ravno 4 milijuna dolara votirao za poboljšanje prehrane i odlijevanje djece i odraslih. »Numerus clausus« i ža pokrštene. Budimpešta. (J. C. B.) Narodni savez madžarskih liječnika predao je dopis Klebcsbergu, ministru prosvjete, u kojem prigovara, da je sveučilište u Segedinu, u Prvoj godini pravnog provadjanja nurnerus claususa primilo na medicinskom fakultetu 26 židovskih studenata premda bi po zakonu trebala biti pripuštena samo devetorica. U dopisu se naglašuje, da je krivo stajalište segedinskog univerziteta. Prema kojem bi se imali pokršteni Židovi smatrati kršćanima, jer zakon ne klasificira po vjeri, već po rasama i po narodnosti. Dopis zahtijeva, da se na medicinskom fakultetu u Segedinu zakon o numerus claususu upravo tako provodi kao i u Budimpešti. Pređbacivanja državnog upravitelja Hortijeva protiv Židova. Državni upravitelj Nikola pl. H o r t h y je na svojem putovanju kroz zemlju u gradu MiŠkolcu

primio predstavnike židovske bogoštognc općine, nadrabiaa dra. Jakoba Spira, a ovaj ga je upozorio na to. da su Židovi uvijek vršili svoje patriotske dužnosti. Državni, je upravitelj odgovorio, da su Židovi počinili dvije pogreške; prvo- što nijesu Židove iz Galicije iz svoje sredine protjerali, a drugo, što židovstvo u svemu obiluje, dok široke mase trpe nevolju. Nadrabin odgovorio je na to, da se u Madžarskoj ne nalazi nijedan Židov iz Galicije i da su bile prognate obitelji, koje su već trideset godina u zemlji stanovale i u ratu prolijevale svoju krv za domovinu. Što se tiče drugog prigovora, mora upozoriti, da takodjer pretežni dio židovstva trpi od oskudice, i da oye siromašne isključivo bogatiji Židovi izdržavaju, jer se nižco drugi za njih ne brine. Državni upravitelj je na koncu izjavio, da će u Budimpešti nastojati, da se točnije informira o židovskom pitanju.

Iz cijonističkog svijeta

Priprave za židovski svjetski kongres. Židovski dopisni ured javlja iz Londona, da je Egzekutiva svjetske Cijonističke Qrganizacije zaključila, da započne smjesta s pripravama za saziv židovskog svjetskog kongresa. Izvišcnjc ptipiavnih radova povjereno je članu Cijonističke Egzekutive, dr. M. Solo v e j č i k u. koji će od sad stalno boraviti u Londonu. Svim Cijonističkim organizacijama poslani su upitni arci, u kojima treba da jave svoje nazore o izbornom modusu i o vrijednosti kongresa. Novi ministar kolonija i palestinska politika. Kako londonski dopisnik J. C. B. saznaje iz pouzdanog vrela, namjerava se novi engleski ministar kolonija, vojvoda od Devoushier e, kod provadjanj'a palestinske politike, držati principa zaključenih na posljednjem sastanku »Ordre of Council«-a. Engleska palestinska politika ostaje nepromijenjena. Ministarstvo za kolonije primilo je od engleskog Vrhovnog komesara u Palestini, Sir lierberta .Samuela, brzojav, u kome pita Vrhovni komesar, da li imenovanje novoga unionističkog ■kabineta znači promjenu u engleskoj palestinskoj politici. Ministarstvo smjesta je odgovorilo na upit Sir Herberta Samuela i izjavilo, da promjena vlade ne znači nikakova promjena palestinske politike. Kako doznajemo iz autoritativnih izvora, namjerava novi britski ministar za kolonije, vojvoda od Devonshire. da se u provedenju palestinske politike drži principa, koji su ustanovljeni u zadnjoj vladinoj izjavi glede Palestine. K pitanju engleske palestinske politike. »Jevvibh Cronicle« u jednom članku zauzima stajalište prema . promjeni engleske vlade. List se prnje svega sjeća, harno držanja Lloyd Georgea i njegovog kabineta k nacijonalnim težnjama židovskoga naroda. Zatim izrazuje nadu, da Bonard Law, koji je za vrijeme Balfourove d eklaracije bio članom vlade Lloyd Georgea ne će pokušati, da promjeni britsku politiku glede Palestine, niti će napustiti administrativnu kontrolu zemlje. S izvjesne se doduše strane draži od ministra predsjednika, da to učini, no nema sumnje

da bi to bilo štctnije za Englesku nego za Židove. Jer nacijonalno nastojanje židovskoga naroda može da se unapredi ili uspori po.vanjskim silama: njegov se uspjeh može uništiti, no neuspjeh sada, nakon priznanja sa strane svih drugih naroda, mogao bi da uslijedi samo, ako zataje sami Židovi. Za Englesku značilo bi napuštanje Palestine gubitak važne strategijske točke, koju hi morala doskora opet natrag dobiti. List konačno podsjeća, koje bi moralne posljedice mogle nastati za Englesku, napuštanjem dosadanje palestinske politike, jor bi se to- moralo shvatiti kao prelom svečanoga obećanja. Ovaj akt prouzročio bi vrlo nepovoljan dojam, naročito u Americi. Emir Abdulah nije protivnik cijonizma. Generalni konzul vlade u Transjordaniji nalazi se u pratnji Emir Abd u 1 a ha u Londonu. Po zapovjedi Emirovoj izjavio je, da je interview sa Emirom Abdulahom, iznesen u «Dail Mail«-u netačan. lnterview čini utisak kao da se je Emir izrazio protiv engleske-palestinske politike Palestine. To je posvema krivo. Emir Abdulah ne zauzima nikakvo stajalište naprama palestinskim prilikama. Povod je njegova dolaska u London u vezi sa uredjervjem Transjordanije sa engleskom vladom, te se svaka druga vijest o njegovom dolasku u London ima netačnom smatrati.

Iz Palestine

Naseljenje demobiliziranih vojnika. Vlada je odlučila da odredi za naseljenje demobiliziranih vojnika 16000 dunama u Tel Aradu. Radi se o 80 osoba, od kojih jedan dio ria istom zemljištu već stanuje. Najveću brigu čini opskrba s vodom, koje pitanje još nije riješeno. Prve su radnje na novom zemljištu već započete. Zemljište leži na najjužnijoj točki židovske kolonizacije u Palestini, 5 do 6 jahaćih sati južno od Hebrona, a 5 sati istočno od Beršebe. Na uzvišenim poljanama u blizini razdvoja izmedju Sredozemnog i Mrtvog mora. Cijeli kraj je hiistorički interesantan sa gledišta starije dobe židovskog useljavanja kao i sa gledišta zadnjih bojeva za židovsku samostalnost. Tamo se na primjer nalaze tvrdja Maseda, koja-je u bojevima za vrijeme i azorenja drugoga hrama bila zadnje utočište Zidova. Postoji tvrdnja, da su još za vrijeme crkvenih otaca postojala u toj okolici židovska sela. Zemjište pripada od 25 godina unazad posjedu turske vlade: (Džjflik) vlada je prisvojenjem toga zemljišta dokrajčila neprestane svadje o posjedu toga zemljišta izmedju okolišnih sela. Kasnije je to zemljište stanovnicima Jeruzalima i Hebrona dano u zakup. Cijeli nekadanji džifluk zauzima skoro 38 kvadratnih kilometara a tvrdi se, da zemlja pripada najboljoj t. zv. suhoj farmerskoj kulturi. i . i Nova naseobina Jelil. Jelil leži sjeverno od Jafe oko 11 kilometara udaljen od Tel-Aviva na sjeveru proteže oko 7 kilometara od mora. Okružen je Kfar. Sabom, Ejn, Hajim i ahuzom Ale. U vezi je sa Jalom cestom, koju sa za vrijeme rata brdske grupe sagradile; cesta podnaša terete srednje težine, a sa! manjim izdacima mogla bi se znatno popraviti. U Jalu se može stići pola sata čamcem a i cestom, koja vodi kraj židovskog naselja Kalkilije, a

BROJ 48.

»ŽIDOV«,

5