Жидов

o tim aspiracijama. Pitanje je ovdje samo kakovi su izgledi za te zahtjeve. Vjerojatno je, da će se oni jedva uzeti ozbiljno u pretres. Ovo je jedno riješeno pitanje i ono se ne će moći podvrći reviziji. Ne leži to ni u čijem interesu. Ovdje je ustanovljen jedan mandal Lige Naroda i ne može da bude, te bi se koncesijama, kojima bi se oborile svježe obaveze, kidao svaki autoritet onih vlasti, koje su se, uzevši u obzir zahtjeve židovskoga naroda, angažovale u Ligi Naroda za njihovo ostvarenje. Ne radi se tu tek o gaženju riječi, već o obuzdanju aspiracija, kojima kad bi se činile prekomjerne koncesije. ne bi bilo granica. U pogledu Arapa, sva njihova i njihovih zakulisnih podstrekača agitacija nije mogla omesti mandata nad Palestinom po formuli Balfonrove deklaracije, a nije se desilo ništa, što bi moglo da promijeni odluku država antante. U pogledu Turaka, oni se ni na koji naslov ne mogu da pozivaju, već ako na gospodstvo od 4 vijeka, koje nije ništa stvorilo, a sve opustošilo. Za njih ne može da važi ni u kojoj mjeri ni načelo samoopredjeljenja naroda. Ovdje se tek očituju sukobi izmedju prohtjeva dvaju muslimanskih naroda, koji se ne daju zagladiti drukčije, već jakošću autoriteta evropskih država, koji ne će sam da ruši granice, što ih je postavio, za uravnoteženje oprečnosti. Mi ne računamo pri tome na simpatije državnika antante; znamo, da g. Mussolini nije naš prijatelj, a g. Poincare ne će se uhvatiti ni s kim u koštac zbog nas. Ali zbog sebe. zbog države koju zastupaju. Pouzdano i bez truna dvoumice mi smijemo da budemo mirni. Dabome ne u tome smislu, da će razvitak našega rada i gradjenja u Palestini teći bez smetnja. Ima ih i bit će ih. Bit će sukoba, kolikogod mi tražili put sporazuma i prijateljstva. Ali što više mi to predvidjamo, toliko više spoznajemo, koliko velika mora da bude mjera naše duševne i fizičke, ćudoredne i materijalne predanosti djelu, koje, tek kad u postojanom progresu bude na čvrstim temeljitna, ima da stvori punu stabilnost i ipunu garanciju za opstanak i život, židovskoga naroda u narodnoj domaji. I po tome sve to više činjenice nas uče, da sve stoji do nas. Do nas dakle stoji, da udes Palestine kao narodne domaje za židovski narod bude nezavisan o izborima u Velikoj Britaniji i o orijentalnim konferencijama. Dr. A. L. 1

Palestina Land Developement Co.

Zadaci P. L. D. C. Palestine Land Developement Co. je nužni nadopunjak velikog narodnog darovnog fonda Židovskog Narodnog Fonda, koji stiće zemlju u vječni neotudjivi posjed židovskoga naroda, P. L. D. C. posreduje sticanje zemlje za Židovski Narodni Fond. Osim toga upotrebljava kapital društava i pojedinaca za ulaganje u zemlju. Ona povećaje time židovski zemljišni posjed u Palestini i promiče židovsku kolonizaciju. Organizacia P. L. D. C. P. L. D. C. registrovana je u Engleskoj kao akcijonarsko društvo s nominalnim

io kapitalom od 50 hiljada funti sterlinga, od >■ kojih je 43 hiljada funti uplaćeno. Ona je io 13. oktobra registrovana u Palestini kao i Society of Public Utility. Njezini su direk,e tori: Aron Eisenberg u Rehobotu, 1. L. i- Ooldberg i Bezalel .laffe u Jafi, L. Kesse ler i Jachak Neidisch u Londonu, dr. A. )- Ruppin, Harry Sacher i dr. J. Thon u Je-0 ruzalemu, te prof. O. Warburg, BerlinJeruzalem. Rad P. L. D. C. za progres zemlje. P. L. D. C. stekla je nova područja, u kojima prije nije bilo nikakovog židovskog zemljišnog posjeda. 1( Po njdj došlo je 200.000 dunama zem! Ijt sposobne za obradjivanje u židovske j ruke, pa je time židovski zemljišni posjed uvećan za gotovo 50%. Ona je kao prva stekla velike povr-1 šine kod gradova Jafe (Tel-Aviv), Jeru, zalema i Hajfe, te ih na moderni tehnički , način pripremila za Izgradnju gradskih četvrti. Ona je omogućila izgradnju vrtnih , gradova kod Jafe, Jeruzalema i Hajfe. Kolonizatorni rad P. L. D. C. P. L. D. C. osnovala je 1908. godine farmu Kineret, po čijemu su uzoru uredejne farme Ben Semen, fluida, Merhavija, Qan Smuel, Migdal, Porija, Kerkur, Kfar Urija i Ruhama. Time zadobilo je 1000 radnika zarade i izobrazbu. Osnutkom radničke zadruge Daganija (1909.), dala je P. L. D. C. prvi poticaj za veliki zadružni radnički pokret u Palestini. Kupnje P. L. D. C. Prije rata stekla je P. L. D. C. 61.948 dunama zemlje za obradjivanje u vrijednosti od 89.924 funti i 703.053 mq gradskoga zemljišta u vrijednosti od 45.662 funti. Za vrijeme rata je P. L. D. C. kupila 3,077.309 mq gradskog zemljišta u vrijednosti 94.707 funti. Iza rata kupila je 87.875 dunama zemlje za obradjivanje za cijenu od 375.972 funti i 4.060.308 mq gradskog zemljišta, vrijednog 338.453 funti. P. L. I). C. raspravlja glede kupnje od 46.000 dunama zemlje za obradjivanje za cijenu od 241.500 funti i 4,595.000 mq gradskog zemljišta, vrijednoga 36.000 funti. Kooperacija sa Ž. N, F-om. Ž. N. F. učestvovao je kod najvažnijih kupnja. Tako kod Merhavije 9515 dunama za cijenu od 18.676 funti. Zemljišta u Emek Jesreelu 62.633 dunama za cijenu od 302.463 funti, kod zemljišta grčkoga patriarhata u Jeruzalemu 306.776 mq za cijenu od 213.850 funti. Kooperacija sa drugim društvima. 1. C. A.'je 1913. godine omogućila kupnju Kerkura zajmom od 350.000 franaka. Oeula sudjelovala je pri kupnji Kfar Urija. Ejn Haja. Djebelije i dr. A. P. C. su- :] djelovala je pri kupnji Talpiota i drugih površina na Karmelu i omogućila je pm- , žanjem kredita kupnju nekojih drugih ) zemljišta. ; Upotreba po P. L. D. C. kupljenih zem- ( ijišta. 1 Z. N. F-u prodala je P. L. D. C. 6883 r dunama za radničke naseobine. Razne r Ahuzot i bilinogojstveue zadruge u St. t Louisu, Chikagu, Ne\vyorku, Bialistoku. c Moskvi. Rumunjskoj itd. kupile su za far- r

me 41.771 dunam. Ostalim kupcima prodala je P. L. D. C. 47.169 dunama selskoga zemljišta. Gradskoga zemljišta prodala je P. L. D. C.: za vrtne gradove 6,400.448 mq, gradjevnim zadrugama 1,353.926 mq, za trgovačke četvrti 86.305 mq. Novi izdaci P. L. D. C-a. P. L. D. C. pripravlja nove upravne planove za gospodarsko zemljište, gdje će se polagati osobita važnost na vezu izmedju radništva i vanjskih 'društava. Na jednom dijelu zemljišta, koje će se kupiti. treba da Ž. N. F. podigne radničke naseobine, a ostatak će se prodati izvanjim bilinogojstvenirn zadrugama. Obradjivanje ovog posljednjeg djela preuzeti će na temelju akordnog ugovora radničke zadruge. Kasnije će članovi bilinogojstvenih zadruga moći sami da preuzmu obradbu toga zemljišta. Je li nužno daljnje povećanje posjeda? Kupnja palestinskog zemljišta i njegova obradba rukama židovskih -kolonista jeste jedan od postulata cijonizrna; s njim stoji i pada misao nacijonalne regeneracije. Pričuva na zemljištu čini židovsku kolonizaciju neovisnom od laviranja političke i materijalne izvlastbe zemljišta. Sredstva za nastavak postignuća posjeda. Izim jačanja velike institucije Židovskog Narodnog Fonda mora se nastojati takodjer pajačati i P. L. D. C., koja omogućuje sudioništvo privatnog kapitala. Dionička glavnica P. L. D. C-a mora se odmah povisiti na 100,000 funta. Kako možemo postići ovu sumu? U svim židovskim centrima moraju se osnovati društva za nakup zemljišta i za preuzimanje akcija P. L. D. C-a. Svaki posjednik P. L. D. C-a akcije doprinaša povećanju židovskog zemljišnog posjeda! (Z. I. K. O.)

Financijsko nazadovanje

Piše

dr. Jakob Medel.

ŠHo će biti s našim ovogodišnjim budžetom? Već je prošlo nekoliko mjeseci, odkada je godišnja konferencija zaključila umanjenje palestinskog budžeta. Ovaj je zaključak probudio u gdjekojim cijonisličkim krugovima veliko uznemirenje; mnogi cijonisti podvrgoše ovaj zaključak konferencije oštroj kritici. Iza ratifikacije mandata znači ova redukcija budžeta veliko razočarenje. Ratifikacijom mandata pružaju se nove perspektive i nove mogućnosti za jačanje kulturnih i ekonomskih pozicija Židova u Palestini. U savezu s ovom novom prilikom da se übrza obnova Palestine, da se bitni i produktivni elemenat u zemlji uveća, nadalo se, da će ovogodišnji budžet premašiti prošlogodišnji. Veliko je sloga bilo razočaranje, kad je konferencija umjesto povišenja budžeta zaključila njegovu redukciju na polovicu. U lome zapažato se neko nazadovanje i premda imadu naši budžetni predloži samo nominalni značaj ckfuelne su samo slavke izdataka, a ne one primitaka znači ova redukcija faktički neko opadanje u pogledu iščekivanja i nada u narod. 2

>žDOV<

BRpI 50.