Жидов

U daljnjem tečaju svoga oimenoga članka razlaže pisac, da je krivnja za ovo slanje i u žalosnome držanju Zidova ne samo Vojvodine, već i drugih t. zv. sukcesijonih država prema zadacima obnove židovstva, pa u doista dubokim riječima plemenita žara poziva Zidove Vojvodine na djelo obnove. Dao Bog, te ne bilo zaludu. Jevrejski obrazovni kursevi za omladinu u Zagrebu. U toku posljednjih dviju nedjelja predavao je g. cand. ing. R c c hn i t z e r o Palestini. Predavanje je bilo naskroz stvarno i iscrpivo s demografskog, ekonomskog i socijalnog gledišta. Prikaz jišuba i njegove razdiobe, razvoja kolonije i socijalnog strujanja u zemlji valjano je ocrtan. Dne 25. novembra govorio je dr. A. L i c h t o problemu rase,, a 27. novembra o problemu narodnosti. Ovdje, gdje se vrši obično sa strane omladinaca kritika o predavanjima, treba da se kaže koja i o auditoriju kojega nema. Činjenica je, da interes u omladini nije baš velik. Slušalaca je sve to manje, a najmanje djaka visokih škola. Kod zadnjeg predavanja bilo je visokoškolaca svega dvojica. Čini se, da u njih vlada krivo mišljenje, da su to kurzevi samo za gradjane, za djevojke i srednješkolce. Ima jedna grupa visokoškolaca, koje bismo mogli nazvati »samo —< menzaši«, jer od svih židovskih ustanova pokazuju interes samo za menzu. Judaismus stomacalis ... Izbori vijeća sefardske jevrejske općine. »Židovska Svijest« je tim izborima, u spoznaji njihova značenja, posvetila mat ne cijeli jedan broj. 1 ovi su izbori provedeni u znaku borbe. Listina je bilo vise. Na jednoj strani listijna onih, koji u interesu općine i židovstva htjedoše da udjiu u općinu doista predstavnici svih sarajevskih sefardskih Židova, od dobrih najbolji, ljudi istaknuti u nesebičnome radu za opće dobro Židova i preko granica općine; nosilac te listine je inženjer Isidor Sumbul. Na drugoj strani, čini se, odlučivale su kandidaturama lične ambicije. Prvi se puta u sefardskoj općini sarajevskoj biralo po savremenom izbornome redu, pa ako* ovaj nema druge prednosti, već da je zainteresovao i štavio u gibanje ne samo birače i kandidate, nego sve Židove .grada Sarajeva, a i preko njega pobudio živo interesovanje za te izbore, i to bi bilo dosta. Po sastavu listina je naših prijatelja, listina inž. Sumbula, naskroz demokratski sastavljena, ,pa je i to, nakon izbora za zagrebačku i osječku općinu, jedna dobra pojava i znak zdrave svijesti. Vjerujući u svijest sarajevskih sefardskih Zidova nismo sumnjali, da će listina inž. Sumbula iznijeti najveći uspjeh od svih listina. Izbori, koji su objavljeni dne 26. novembra o. g. uz veliko učešće izbornika (81%), svršili su potpunom pobjedom udružene listine »Magen David« i »Jevrejske omladine«. Listina inženjera Sumbula dobila je 960, dok je protivnička lisiina (dra. Alkalava) dobila samo 218 glasova. U odbor su izabrana ova gospoda; inž. tsidor Sumbul, Josef M. Kajon,

Abraham M. Alt a r a c, lsak rebi A. Papo, Albert A i i j a s (Zeki), Josef Mordehaj Papo, Salamon S. A 11 a r a c, dr. Israel B a r u'c h, • dr. Jakov K a j o n, Moric El. K a b i 1 j o, Silvio M. Alka laj, dr. S. M a e s 1 r o, Albert S. . A b i n u n, dr. S. Pinto, David A. R o m a no, Mojse I. H. M o n t i 1 ja, Albert I. A 1 k a 1 a j, lsak Hajim G a o n, a kao zamjen ci: Ješua M. i. Izrael, lsak Salom adv., H. Moše D an on, Albert H. M. Altara c. Sjednica rabiHq. 21. o. ml’, započela je u Beogradu sjednica Radbinskog Pododbora Saveza Jevrcjskih Bogoslovnih Opširna u Kraljevini SHS. Na dnevnom redu je osim konsti kusanja toga odbora slijedeće: 1. Utvrdjivanje programa nastave iz vjeronauke za učenike srednjih škola; 2. Pitanje osnivanja udruženja rabina u kraljevini SHS. 3. Rešavanje pitanja upućenih od sirane Saveza Opština Rabinskom Pododboru; 4. Pitanje udžbenika za jevrejsku nauku vjere itd. Mi ćemo docnije izvjesiili naše čitatelje 0 toku i zaključcima toga zasjedanja. Jevrejsko žensko društvo u Beogradu iznijelo je u glavnoj skupštini, održanoj 18. X., izvještaj svoga rada u godini 1921.-1922. Društvo, prema ovome izvještaju, broji 498 članica. Ono daje potpore staricama, brine se o mladeži koju odijeva odijelom sašivenim u svojoj zanatskoj školi. U kulturnome pogledu dnu sivo uzdržaje zanatsku šk o-1 u, vršeći time, za razliku od većine jevrejskih ženskih društava, djelo konstruktivne humanosti. Ta je škola sad potpala pod ministarstvo trgovine; eno postavlja nastavnice za rad, dok nastavnice za predmete postavlja ministarstvo prosvjete, škola ima 40 učenika. Djeca se uče, pored redovnih školskih predmeta, vez'u, sivearjd rublja i haljina. Od izradjenog posla djeca dobivaju izvjestan dio. U školi se slave svečanosti, kako bi se održali iradicijonalni narodni običaji. Uspjeh je škole veoma dobar. Društvo je bilo u vezi s mnogim kulturnim i humanim ustanovama. Ono je davalo pomoć riječkim menzama u Beču i Pragu, beogradskom jevrejskom gimnastičkom društvu dalo je potporu za slet u Zagrebu, židovskom nprejdrjom fondu dalo je 1500 dinara za Jaar jugoslavia, uzeto je učešća u akciji Anite Miiileri 1. d. Društvo je pored loga, pomagalo i Opće humane akcije. , Predsjednica je društva gdj'3. Jelena S. đ e Maja, a djelovodjja gdja Ruža 1. L e v i. RpdiMjski sasktrjik u Sarajevu koji je Židovsko Nacionalno društvo sazvalo za prošli ponedjeljak, prikupio je velik broj lica, koja su interesovana oko uzgoja naše djece. Sastanak je otvorio g. Albert Abinun u svcjfstvu referenta hebrejske škole, prikazujući važnost dobrog odgoja, istaknuvši mnoge grane, koje tu spadaju i ulogu, koju napose imaju majke i dom u odgoju dijeleta, kojemu se tek počela da budi svriest. Nastavlja g. dr. Adolf B e na u koji uvodno ističe, da je nemoguće obradili u jednom kratkom predavanju silan kompleks odgojnih pitanja sa stanovišta higijenskog, kulturnog.

socijalnog i nacionalnoga. Svrha je roditeljskih sastanka, da se uzajamnim radom i medjusobnim posavjelovanjem roditelja i drugih interesovanih lica naidjlu sredstva i putevi,, kako bi odgoj najbolje postigao svoju svrhu. Položaj židovskog naroda u gafuhskim zemljama je abnormalan. S toga treba djetetu u najranijoj mladosti usaditi ljubav prema okolini, prema čovječanstvu i svome narodu, kako bi moglo da odraste, zadobiti Uspravan stav i snagu, da se bori za svoje židovstvo i da bude ponosno s njim. Rasadište te ljubavi treba da bude roditeljski dom, u kojem će dijete naći toplinu, a sredstvo je religija, iz koje će dijete crpiti osjećaje i uspomene. Uz religiju je nuždan zajednički jezik židovskog naroda, kojim se upravo afirmSše židovstvo,, jer židovskog duha nema ni u kojem /drugom jeziku, nego u hebrejskom. Svrha je naše hebrejske škole, da barem ovu granu židovskog odgoja; učenje hebrejskog jezika, olakša. SVoja interesantna i poučna razlaganja završio je govornik pozivom na roditelje, da svoju djecu upute u važnost hebrejskog jezika, te da se u opće interesuijlu za, pitanja odgoja, kako bi se na slijedećim sastancima mogla čuti i njihova mnijenja. Omladinski sastanak u Sajjppevu. U nedjelju 18. o. mj. bio je u Židovskom Domu sastanak cjelokupnog »Židovskog Omladinskog Kota«. Bilo je tu oko 200 omiladinaca i omladinkii koji su došavši na »čajanku« izvodili kao obično na tim sastancima, program deklamacija, pjevanja, sviranja i t d. Ovaj sastanak počastio je svojim posjetom i g. dr. Rose n b 1 ii I, koji je bio ugodno iznenadjen vidjevši na okupu toliku svljesnu omladinu. Gosta pozdravio je kratkim govorom g. Dr. Leon Per i č, našlo je g. dr. Rosen b I ii 1 i sam veliki pobornik omladinskog pokreta održao jedan iznad svega savršen i poučni govor upučujuć omladinu na rad i dužnosti. Sakupljena omladina priredila jje odličnom goštu burne ovacije, (»ž. Svijet«). Zagrebačkoj omladini za nasljedovanje! Gcßpodin Ozerov u Osijeku. Rluski izbjeglica Wrangelovec Ozerov poučava francuski u Osijeku. 80% njegovih učenika bili su Židovi. Kako javlja »Jud. Vo!!ksblatt<v putovao je jedan prijatelj loga lista u istom vagonu s Ozerovom, koji je na pitanje grofa Khuena, kako mu ide, odgovorio: »Kako da mi ide, kad se mora živjeli od židovskih para«. Za cijeloga puta, koji je trajao 2 sata, taj je Ozerov neprekidno grdio Židove te je izrazio svoje čudjenje, kako može Židov da se usudi u ovoj zemlji da se vozi u istom vagonu s jednim aristokratom; to se u Rusiji ne bi smjelo dogoditi. Osječki Židovi su. kako isti list javlja smije li se potpuno vjerovali? otkazali franceske satove kod toga Ozerova. Židovska bolnica u SuJafatici. židovsko Narodno Društvo u Novom Sodu zaključilo je, da počasti borca za židovsku narodnu misao Jehudu Josipa našega povjerenika za Z. iN. F. u Novom Sadlu time, te je dalo jedan krevet (kao zakladu židovskoj bolnici u Subotici na njegovo ime. U konfe-

8

»Ž I D O V«

BROJ 51—52.

Q Ulili Oiuill6n7 Štedne uloge ukamaćuje sa i vraća iste bez otkaza MED3UHQRODN9 BANKA D. BEOSB9S j Tsrazijt Z3