Жидов

je Sejm otklonio, da ovome ministarstvo votira povjerenje, već ga je nadalje ostavio na dužnosti. Prema parlamentarnoj tradiciji morala bi vlada odstupiti. Nova bi vlada, za slučaj da ne može dobiti radnu većinu, imala da raspusti Sejm i da raspiše nove izbore. Uslijed toga što je vlada Oalvanovskoga ostala na dužnosti, vrši i dalje po ministarstvu imenovani ministar za židovske stvari Friedmann svoje agende. Kako je poznato, je litavsko židovstvo odlučno prosvjedovalo protiv imenovanja Friedmanna kao židovskog ministra, pošto on ne uživa povjerenje židovskio masa. Likvidacija akcije Jointa za siročad. Iz Lavova javljaju: Prvim aprilom obustavit će Joint Distribution Comite svoju akciju za siročad. Joint će novčana sredstva određena za tu akcilju predati centralnom uredu za ratnu siročad, na taj način, da će ta sredstva bivati iz godine u godinu manja, a centralni odbor morat će sam da snaša veći dio troškova.

Iz cijonističkog svijeta NOVA PALESTINSKA DEBATA U KUĆI LORDOVA.

Protivnici cijonista u engleskoj gornjoj kući uvijek iznova kušaju, da sadašnjoj engleskoj vladi, koja prosljeđuje palestinsku politiku prošloga kabineta, novim upitima prave poteškoće. Tako je u savezu s izborima za Zakonodavno Vijeće u Palestini lord Islington, stari poznati protivnik cijonista, stavio upit vladi, da li vlada, sad nakon što su Arapi u znak prosvjeda bojkotovali izbore za Zakonodavno Vijeće, misli provesti promjenu u palestinskom ustavu. Ne ide, da se, pošto se palestinsko pučanstvo sastoji iz 90% Arapa, a od 80.000 Židova u zemlji 40.000 otklanjaju cijonizam, za volju otalih 40.000 Židova, koji su iz istočne Evrope došli u zemlju, tjera cijonistička politika protiv Arapa. Britska vlada mora odmah provesti promjenu palestinske vlade. Drugi neprijatelj cijonizma u kući lordova, lord Sydenham, upotrijebio je naravno priliku, da podupire razlaganja lord Islingtona, pri čemu se pozvao na Morgentaua, prorekao gospodarski slom cijonizma. Prije ratifikacije mandata nema Engleska po medjunarodnom pravu ovlast, da izdaje izborni red za Palestinu. Viscont Grey of Fallodon je medju ostalim rekao, da je engleska vlada došla u protuslovlje sa svojim raznim obećanjima. Bolfourova deklaracije priredila joj je sigurno veliku nepriliku. Valja položaj ispitati bez predrasuda i gledati, kako da se dovedu u sklad sva obećanja, koja su dana za vrijeme rata. Ne traži od vlade novih izjava o Palestini, ali se mora nastojati, da se po mogućnosti riješimo svih obveza na bliskom Istoku. Palestina pravit će još mnogih poteškoća. Položaj valja ozbiljno posma'trati, jer postoji mogućnost, da će se morati najednom napustiti preuzete obveze ili će se morati silom prosti inaugurirana politika, te će zemlja mnogo stajati. U ime vlade izjavio je vojvoda od Devonsklre: Tvrdnja lord Islingtona, da su Arapi bojkotovali izbore, pretjerana je. Ukupni je rezultat Izbora: od 670 izbornika. koji bi otpali na Arape, izabrano je

107, od 79 Židova 79, od 30 hrišćana 19 i od 15 Druza 8. Istina je, da je učešće u izborima bilo slabo, ali ne može se reći, da se cijelo pučanstvo ustegnulo od glasovanja. Termin za provedenje izbora produljen je do konca maja; istom onda objelodanit će se konačni rezultat- Ustav dan je u namjeri, da to bude prvi korak k samoupravi. Oni palestinci, koje ustav ne zadovoljava, trebali bi da podupiru Vrhovnog Komesara i brltsku vladu, da uzmognu izraditi temelje za potpunu samoupravu. Apelira na lordove, a naročito na Viscounta Grey of Fallodon, da bude suzdrživ kod upotrebe takovih riječi, koje bi bile podesne, da pooštre položaj u Palestini i da otešćaju položaj Vrhovnog Komesara i engleske vlade. Kao kolonijalni ministar on dnevno stoji u brzojavnoj vezi s Vrhovnim Komesarom Palestine, te će vladi po najboljem znanju u ovom teškom položaju dati vazda najbolji savjet. Pored drugih govornika govorio je i marquis od Salisburia, koji je naglasio, da je palestinska politika već utvrdjena po prošloj vladi i da je time postala politika za cijelu zemlju. Kod provedenja ove politike valja svakako svladati mnogo poteškoća, ali ta si politika mora provesti, jer je s njome skopčana čast zemlje. Na upit lord Paglana, da li je održanje Palestine od strateške važnosti, izjavio je vojvoda od Devonshira, da se u toj stvari ne radi o strategiji, već o obvezama, koje su preuzete pred cijelim svijetom, o ispunjenju zadaća koje je Liga Naroda predala Engleskoj. »Manchester Guardian« o palestinskoj debati u gornjoj kući. K palestinskoj debati u gornjoj kući piše »Manchester Guardian*: Napadaji, koji su uslijedili, kao primjerice oni od lord Islingtona, su vanredno slabi. Prema njihovom mišljenju je sadašnja uprava skupocijeni neuspjeh; oni nikada ne nastoje da razjasne, što bi oni na tom mjestu učinili. Kolonizacija Palestine ni u kojem pogledu ne znači manjak, već je vrlo interesantan i vrijedan pokušaj, koji se sad naravno nalazi još u prvom i najtežem stadiju razvitka, ali mnogo obećaje, a kraj toga je najjeftinije i najuspješnije osiguranje našega položaja u Egiptu, u koliko je to u opće moguće. Unutarnja uprava Palestine uopće nije skupa, ona ne stoji engleskog poreznika prema našem mišljenju niti jedan penny. Kao gospodarska jedinica stoji Palestina potpuno na vlastitim nogama i biva neprestano veledušno dragovoljnim darovima Židova cijeloga svijeta podupirana. Hoćemo li ili ne ćemo da razvijemo vrela Palestine, i da zemlja, u koliko 'to dopušta malen njezin opseg i njezini izvori, postaje jaka i progresivna država? U tom slučaju nije samo izlišno, već upravo nerazborito i apsurdno, da se napada gospodarska premoć Židova, jer nije ništa sigurnije, no da se Palestina može samo židovskim duhom i židovskom požrtvovnošću pretvoriti iz neplodne pustinje u cvatuću zajednicu. Ako su Arapi u ovom času nezadovoljni, to nije stoga jer bivaju potlačeni, jer uživaju danas više slobode no pod turskim gospodstvom. Da bi oni bili razboriti, te da rade zajedno sa Židovima, kako ovi to traže, mogli bi u velikoj mjeri doprinijeti izgradnji slobodne i cvatuće palestinske države. Keren Hajesod u Rumunjskoj. Rad za Keren Hajesod dobro napreduje. Za

posljednja se dva mjeseca taj rad u glavnome koncentriraro u gradu Jassyu, što sa svojih 40.000 Židova slovi kao mjesto, u kojem se teže nego u svim ostalim mjestima Rumunjske može uspješno da agitira i radi. Rad su po nalogu odjela Keren Hajesoda ze centralnu Evropu započeli g. Julius Berger i gdjica Šari Koh n, a kasnije ga je nastavila gdjica Šari Kohn uz pripomoć tajnika rumunjske cijonističke federacije gosp. Izraela Markusa. Uspjesi su ovog djelovanja od nekih osam nedjelja dobri. Postignuto je za ovu godinu oko 500 obveza u iznosu od 3 milijuna leja; a od ovih je gotovo polovica uplaćena u gotovome, dok druga polovica treba da bude isplaćena u prva tri mjeseca. Rad za Keren Hajesod u Jassyu dao je dokaze za nacijonalno konstruktivno značenje akcije za Keren Hajesod. Židovstvo Jassya, koje je bilo posve neorganizirano i bez ikakove nutarnje veze, probudjeno je iz svoje letargije. Djelovanjem i po uputama gdjice Šari Kohn osnovano je mnogo omladinskih grupa, organiziran je rad židovskih žena, a zapušteni socijalni rad opet je započet. Zanimljiv je osnutak jedne žid. stolarske radionice, koji je nastao direktno u vezi s akcijom za Keren Hajesod. Isto je tako uporedo s radom za Keren Hajesod, s uspjehom provedena akcija za zlatni šekel. U Besarabiji. Dolaskom zastupnika glavnoga ureda Keren Hajesoda, dra. J. Šapira, u Kišenjev, započeo je u Besarabiji novom snagom i energijom rad za Keren Hajesod. 18. marta održana je velika skupština za Keren Hajesod, na kojoj je predsjednik mjesnog komiteja za Keren Hajesod dr. Berstein-Kahan govorio o gospodarskim prilikama Palestine, a dr. Sapir o radu i djelu Keren Hajesoda u Palestini. Pošto je podijeljeno nešto certifikata medju one, koji su se obvezali da dadu za Keren Hajesod, pristalo je mnogo prisutnih na ponovno plaćanje za Keren Hajesod. Od prisutnih obećale su 54 osobe sumu od više nego 250.000 leja. Možemo se nadati, da će rad za Keren Hajesod, koji je u Besarabiji u posljednje vrijeme bio zapušten, nanovo oživjeti i uroditi dobrim plodom.

Iz Palestine

Palestina u engleskom budžetnom predlogu za godinu 1923./24. Budžetni predlog za 1923./24. predviđa u poziciji ministarstva za inostrana djela i za kolonije iznos od 12,751.078 funti, što znači prema predlogu prošle godine brisanje od 3,178.316 funti. Ova se redukcija odnosi većim dijelom na umanjenje izdataka za srednji Istok, koji su preliminirani sa 8,668.500, dakle za 2,507.600 funti manje no prošle godine. Za obranu Mezopotamije-i Palestine preliminirano je 7,530.000 funti, od čega otpada na Palestinu samo 1,150.000 funti, dakle ukupno 1,916.000 funti manje no prošle godine. Stavka za žandarmeriju za Palestinu reducirana je za 50.000 funti i iznosi 250.000 funti. To je posljedica redukcije britskog garnizona u Palestini i provizorna odredba za sada anormalne situacije, dok se odgovornost za obranu i nutarnju sigurnost ne će moći potpuno prepustiti palestinskoj upravi.

4

»ŽIDOV«

BROJ 15.