Жидов

Još nikada nisu tako oprovrgnuta proricanja negirajućeg razuma. Uzalud proricanje, uzalud ironija modernih Saduceja! Uzalud i vjera, koju smo imali, da su spaljena djela stvaralačke mašte u militarizovanom birokratskom svijetu, koji je oslabljen gigantskim klanjem! Svijet pripada stvarateljima! Na djelo! (»Le Monde Nouveau.)

K položaju u Palestini

lnterview s drom. Hugom Bergmannom. Dr. Hugo Bergmann, jedan od najdragocjenijih muževa židovskoga jišuva, boravi na proputovanju u Prag u Beču, da dovrši neke važne agende za židovsku narodnu biblioteku. Prije svega hoće da uredi transport biblioteke Joseia Poppera-Lynkeusa, koji je ostavio svu svoju knjižnicu židovskoj narodnoj biblioteki. Nadaje želi, da organizira sabirni rad za biblioteku u Beču. Dru. Bergraannu uspjelo je, da si osigura potporu talijanskog ministarstva za prosvjetu za židovsku narodnu biblioteku. I od francuske vlade ishodio je, da su mnoge stotine knjiga priposlane židovskoj narodnoj biblioteci. U cijelom civilizovanom svijetu, a naročito u Americi, Engleskoj i Poljskoj djeluju posebni odbori, da umnažaju kulturno dobro jeruzolimske narodne biblioteke, a naročito je uspjelo dru. Loweu u Berlinu, da org'anizuje taj rad u Njemačkoj. Dr. Bergmann upotrijebit će svoj boravak u Evropi i za to, da djeluje za palestinski temeljni fond Keren Hajesod. Dr. Bergmann izjavio je saradniku >Wiener Morgenzeitung«-a o sadanjem položaju Palestine ovo; »Znadete, da momentani položaj u Palestini nije ružičast. Kriza u Palestini riječ »kriza« čini mi se, da je u ovom slučaju preslaba je prije svega kriza Keren Hajesoda, jer je Keren Hajesod jedina institucija, koja za sad dolazi u obzir za izgradnju Palestine. Tri najvažnije grane obnovnog rada: kulturna naseobina, liječnička skrb i sanacija, kao i školstvo potpunoma zavise o Keren Hajesodu. Slabim prihodima našeg državnog fonda u velike je zapriječen razvitak tih trih grana. x ako je primjerice uprava Hadasa prije moga odlaska zaključila, da će zatvoriti bolnicu u Tel-Avivu (80 kreveta), i postoji bojazan, da će tako i druge bolnice doći na red. Gradska uprava Tel-Aviva i radnička okružna blagajna nastoje da sve poduzmu, kako bi se bolnica održala makar i u manjem opsegu, ali u koliko bolnica zavisi o Keren Hajesodu, ne može dalje opstajati, pri čemu valja još uvažiti, da je pored jeruzolimske bolnice ona u TelAvivu bila centralna bolnica novoga jišuva. U agrikulturnom budžetu Keren Hajesoda provela su se pored svega prosvjeda radništva snižavanja, koja ugrožavaju gotovo cijeli proljetni rad. Najteža je posljedica ovog snižavanja budžeta nezaposlenost, koja ove godine ne će prestati na početku proljeća, dok je to prije uvijek uslijed potreba sila u poljoprivredi bilo moguće. Zatajenje Keren Hajesoda uslijed nedovoljnih prinosa pokazuje se i u tome, da imigracija ne raste u poželjnom opsegu, a niti može doći u zemlju potrebni

ljudski materijal. Iseljivanje obuhvaća većinom članove porodica već useljenih emigranata, a samo je vrlo malen procenat halucim. Pa ipak moraju se praviti troškovi i za ove naknadno pridošle rodjake kolonista, kao i za palestinske pijonire, premda su samo halucim produktivni elementi, koji su nužni za obnovni rad. Ovoj je pojavi kriva i vlada, jer podjeljuje dozvolu useljivanja bez daljnjega članovima obitelji, dok za radnike još uvijek postoje neka ograničenja. Vi ste već sigurno čuli o dogotovljenju prve električne stanice u okviru takozvanoga Ruthenbergovog projekta. U Tel-Avivu stoji ogromna zgrada te prve stanice ne samo za Palestinu, već cijeloga Orijenta, koja je podignuta po židovskim inžinirima i židovskim radnicima. Ali upravo ta silna zgrada podsjeća na veliki gradjevni pokret u Palestini, koji se sad ne može uslijed žalosnog položaja nastaviti u željenom opsegu, što će samo povećati nezaposlenost u zemlji. Zajedničkim kreditom Keren Hajesoda i Brandeisove grupe osnovane su u okolici Tel-Aviva do sad tri sjajne naseobine, naime Nordau i Boruhov naseobina i Ir Ganim, nadalje u blizini Jeruzalima dve naseobine: Talpiot i Bone Bajit. Kao što je prije 2 godine uspjelo izobraziti izvrsne židovske cestoradnike, uspjelo je kasnije izobraziti vrlo kvalificirane židovske gradjevne radnike. Bilo je to moguće samo putem kooperativnih organizacija radništva, koje su podupirane po Keren Hajesodu, nacijonalnim kapitalom. Ova radnička organizacija, Misrad Laavodot Ciburiot, koja obuhvaća preko 3000 radnika, nastoji da se neprestano proširuje, pušta da njezini članovi rade u slojevima i samo je tako moguće i kraj povećanja broja radnika da se prebrode krize. Ta radnička organizacija danas je najveća poduzetnička firma u Palestini. Ona koja ima interesa da svoje drugove zaposluje i da prima nove zadrugare, mora neprestano tražiti rada, a to znači da stvara rad. Tako se ima da zahvali inicijativi ove kooperativne radničke organizacije izgradnja velebne Avenue u Tel-Avivu, Allembyeve ulice, koja vodi do mora. Tu se prije svega očituje velika socijalna vrijednost Keren Hajesoda. U ovom savezu hoću da istaknem, da se i engleska vlada služi ovom radničkom organizacijom i da joj je medju ostalima predala drenašu velikog vojničkog tabora. Najvažnija i najaktuelnija zadaća Keren Hajesoda, koju će samo onda moći srećno da riješi, ako će porezna podavanja evropejskog židovstva u obilnijoj mjeri priteći stvaranju narodnog kapitala, jest osnutak poljoprivrednih naseobina u okolici gradova. Radi se o malenim gospodarstvima od jedno 5 dunama zemljišta s minimalnim stočarstvom, možda jednom kravom. Time se postizava da gradski radnici, koji samo nekoliko dana u tjednu rade u nadnici, dodju sa svojim obiteljima uslijed samoopskrbe i saradnje obitelji normalnom kućanstvu. Takove poljoprivredne naseobine postat će moralna uporišta i naknada za one, koji su kao izobraženi poljoprivrednici došli u Erec Jisrael, a dotle su morali raditi na gradnji cesta i kuća. Znade li evropsko židovstvo, da dostojno ocijeni ćudoredni čin palestinskih radnika, kad sve jače i glasnije traži nove

useljenike i time samo sebi dovodi u zemlju konkurenciju. Neka se uvaži, da naši radnici u Palestini danas zaslužuju samo polovicu ili oak trećinu onoga minimuma egzistencije, koji bi im pripadao prema željeznom zakonu o nadnici. Kraj toga se ne smije zaboraviti, da i privatni kapital, čije učestvovanje se svagdje traži, zavisi o porastu nacionalnoga kapitala o Keren Hajesodu. Samo jedan primjer: Tvornica silikata u TelAvivu miruje, jer nacionalne banke ne mogu da dadu gradjevnog kredita pa produkti te tvornice nemaju uslijed toga prođju. Ove činjenice mora da podstreknu Židove svih zemalja, da u mnogo većoj mjeri nego do sada doprinašaju svoj obol za Keren Hajesod.

Iz židovskog svijeta

Položaj u Rumunjskoj. Antisemitski izgredi, kod kojih se nisu policijski organi držali vladinih naredaba, izazvali su želju za političkom zaštitnom organizacijom Židova u Rumunjskoj. Ova želja za organizovanjem provest će se ponajprije u pojedinim predjelima kraljevine kao provincijalne organizacije, koje će se, kad će biti dani preduvjeti, pretvoriti u jedno jedinstveno zastupstvo Židova Rumunjske. Međutim održaje uprava »Saveza domaćih Židova« u Rumunjskoj živi kontakt s vladom. Savez nastoji, da vladu upozna sa svim pritužbama Židova i prijedlozima za ukinuće svih nepodopština. Tako je prije nekoliko dana tajink Saveza bio kod ministra prosvjete A n g h e-1 e s c u i upozorio ga na neke anomalije. Ministarstvo prosvjete svake godine šalje školama statističke formulare, u kojima se unašaju podatke o učenicima. Prošle se godine upotrebljavao formular, koji je za državljanstvo imao dvije rubrike, i to jednu za Rumunjsku i drugu za strance s opaskom, da se i novi rumunjski državljani imaju unijeti u rubriku »Rumunjski«. Ovaj formular, kojim se sada služe u školama, razdijelio je rubriku za strance u dva dijela. U jednoj rubrici unašaju se strani državljani, dok druga rubrika služi za unašanje »stranaca rumunjskih građana«. Tajnik Madger upozorio je na tu anomaliju i izjavio, je, da bi se na taj način mogao za tuzemne Židove, koji su rumunjski podanici, stvoriti numerus clausus. Vlada je naime obzirom na izgrede na sveučilištima odredila ograničenje broja slušača. Postoji opasnost, da bi se ovim rubriciranjem u školama protiv zakona i ustava mogao upotrijebiti numerus clausus protiv židovskih državljana Rumunjske. Ministar Anghelescu izjavio je u svome odgovoru, da vlada nema takove intencije i da se ograničenje broja slušača odnosi isključivo na strane podanike. Uostalom obećao je, da se u budućim formularima ne će praviti nikakova razlika između rumunjskih državljana. Blok manjina u Litavskoj. (J. C. B.) Ruski i bjeloruski zastupnici ujedinili su se za izbore u jedan jedinstveni izborni blok, koji će stupiti u pregovore s Poljacima, Nijemcima i Židovima radi stvaranja bloka manjina u Litavskoj. U opozicijonalnim političkim krugovima mnogo se kritikuje odredba predsjednika Stulpinskoga, koji nije prihvatio demisiju kabineta Oalvanovskoga nakon što

BROJ 15.

»ŽIDOV«

3