Жидов

XIII. kongres

Oijonističk,; Bulletin od 15. aprila donosi članak o XIII. cionističkom kongresu, koji će se održati 1. augusta u Karlovim Varyma ili u Baaelu. Nakon razlaganja važnosti šekelske akcije, te ustanovljenja roka predaje šekeiskih obračuna, bavi se članak pitanjima XIII. kongresa, te taj dio u cijelosti donosimo; XIII. cijonistički kongres bit će stavljen pred vrlo ozbiljne zadaće. Taj kongres imat će da povuče konzekvencije iz razvitka cijonizma u prošlim godinama. XII'. cijonistički kongres u Karlovim Varyma imao je u glavnom da ponovno uspostavi legalne temelje organizacije i da izabere odgovorno vodstvo. U osam godina rata i poratnog vremena, u kojima nije bilo kongresa, izgubljena je voza izmedjn pojedinih dijelova organizacije i najviše instancije bile su izabrane pod pritiskom vremena bez sankcije cijonistlčkog parlamenta. XII. kongres ispunio Je svoju zadaću, uspostavio je opet svjetsku organizaciju, izabrao je u pravovaljanoj formi Egzekutivu i Akcijoni Odbor i stvorio je nov statut, koji je prilagodjen novim prilikama. On je i na drugim područjima mnogo učinio, pokušao je po prvi puta ustanoviti palestinski budžet, koji Je računao s potpuno promjenjenim prilikama, te je imenovanjem palestinske Egzekutive, odlukom o odnošaju organizacije i Keren Hajesoda i drugim zaključcima pokazao, da je dobro shvatio organizatornc zadaće novog vremena. Ali XII. cijonistički kongres nije još mogao poduzeti zadnje i odlučne korake u uredjenju organizacije. Mandat još nije bio potvrdjen, cijonistička organizacija još nije bila službeno proglašena Jevvish Agency-em i konačno učesnici XII. kongresa nisu još imali nužno iskustvo, kako će.se razviti rad u Palestini pod novim prilikama, i koja će novčana sredstva za nj biti na raspoloženju. Tako ostaje u glavnome zasluga XII. kongresa, da je uspostavio organizaciju i stvorio legalne prilike unutar organizacije. . XII. kongres mora povući odlučne

konzekvencije iz iskustva zadnjih godina i iz potvrde palestinskog mandata, kojom je cijonistička organizacija postala Jevvish Agency. Teške probleme valja riješiti. I opet će se raspravl ati pitanje palestinskog budžeta, valjat će ponovno ispitivati, kojim će instrumentima i kojim metodama namaknuti cijonistička organizacija sredstva za njezino palestinsko djelo, i konačno pojavljuje se veliki problem, na koji način da se ostvari članak 4. palestinskog mandata, koji traži od cijonističke organizacije, da i necijoniste privede palestinskom radu. S time je u savezu i pitanje proširenja Jewish Agency primitkom necljonističkih elemenata. Stojimo pred pitanjem, da li ćemo uspjeti, da skionemo znatni dio necljonista za ustup u cijonističku organizaciju, koja je danas nositeljica Jewish Agency-a, ili da se proširi Jevvish Agency, t. j. da se proširi u mješovitu korporaciju, koja će biti sastavljena iz zastupnika cljonističke organizacije i drugih necljonističkih grupa. U najužem savezu s tim pitanjima stoji i zaključak godišnje konferencije u Karlovim Varyma, glede saziva židovskog svjetskog propalestinskog kongresa. U tom zaključku izražena je već želja cijonista da privuku i dnige krugove palestinskom radu i bila je bez sumnje namjera godišnje konferencije, da svjetskom kongresu, kad bi uspio, daje odlučnu ulogu kod izbora Jevvish Agency-a. Time je označen veliki problem, kojim će se u svim pojedinostima morati baviti XIII. cijonistički kongres, O ispravnom riješenju tih velikih pitanja zavisi budućnost cijonističke organizacije i budućnost cijelog palestinskog djela. Nema sumnje, da će se cijonitsjčko novinstvo do kon gresa sve više baviti tim problemima t takova priprava kongresa raspravljanjem u novinstvu i vijećanjem u svim cijonlstičkim krugovima je tim poželjnija, da bi delegati došli na kongres pripravni i u potpunoj svijesti odgovornosti.

Teuilleton

IZ EGIPTA U EREC JISRAEL. (Iz dnevnika jednoga haluca.) 18. Tamusa. Ne, ne, sve više gubim vjeru u galut•sku generaciju. Činilo se, onoga istorijskoga dana, kad su stajali na brdu Sinaju i čuli veliki manifest.... Mojsije je govorio: »Atem reitem*.... vi, koji ste tolike godine trpjeli u galuti, čiju su djecu klali pred vašim vlastitim očima: kucnuo je čas, - sjećajte se, odbacite od sebe kumire, tako je glasila prva točka manifesta: Anohij ađonaj, odbacite bogove, zlatne i srebrne bogove. Zaboravite egipatske običaje. Treba da započnete nov život, život pun ideala, uzvišen život, novu Toru veahavta lereaha kamoha, jer ćete inače ostati vječni robovi, nikad ne ćete ■sebi izvojštiti slobodu, zemlja će vas izbaciti ... I čim je Mojsije otišao po ploče, na kojima je napisan zakon, narod je već čeznuo za zlatnim teletom... Plesalo se, veselilo i slavilo. Zlatno je tele triumflralo. Čemu božanstvo, visoki ideali, ljubav.

zlatno tele ... Erev rav, skorojevići vode glavnu riječ. Ljudi bez tradicije, bez ljubavi k narodu, bez čovječnosti. Do jučer valjali su se pred našim nogama, danas imaju premoć i smiju se našim svetim idealima... Kad je Mojsije ugledao tu sliku razbio je zavjetne ploče ... Pustinja Paran. Čini se, kao da je pobijedio zdravi narodni instinkt. Narod se kaje. Čvrsto je odlučio da sebi sagradi dom. Več se građi prvo duševno zaklonište miškan (zavjetni šator)... Narod se oduševljeno odazvao pozivu, da doprinosi svoj porez gradnji zavjetnog šatora. Neprestano donaša darove: zlato, srebro i druge dragocjenosti. Nestrpljivo sad čekamo na povratak rneraglim (uhoda), kapitalistička delegacija od 12 osoba, koja je pošla u Erec Jisrael, da se upozna s uvjetima, prilikama i ekonomskim mogućnostima zemlje. Oajile su se velike nade, jer ko bi još toliko mogao da uradi za Erec Jisrael kao oni? Dan kasnije. Još jučer bili smo puni nade glede rada delegacije rneraglim. Očekivali smo, da

će reći Mojsiji: Pođimo u Erec Jisrael, pripravni smo, da đoprinašamo žrtve za zemlju. Kako su nas prevarile nađe! Rezultat je njihova rada bio, da su kupili jednu vinovu lozu i jedan šipak. Ali su za to zemlju prikazivali u najstrasnijim bojama ... Hoću da vadim samo neka mjesta iz njihova izvještaja. Prije svega ima zemlja strašnu klimu, koja traži žrtava, jer istom kad se močvare isuše, i zemlja pošumljuje I sade biline, mogla bi postati cvatuća zemlja. Ali to nije posao za njih. Zatim politički položaj: narod je ondje dobro organizovan, ne ćemo ga moći svladati. Pa i sam Mojsije veli, da sc tuđi narodi ne smiju protjerati, već s njima valja zajednički živjeti... Za nas to nije nikakav posao. Ne trebamo Erec .lisrael, za nas je i galut dobar', mi i ovdje pravimo dobre poslove. Sve se više u tim krajevima čuje lozinka: Nitna roš venašu,va micrajma l Napuštajmo borbu za slobodu, natrag asimilaciji Ili kozmopolitizmu ... Od delegata meraglim samo Su sc dva našla, koji su vjerno ustrajali '‘kraj naroda: Jozua I Kalev. Čvrsto su' stajali uz Mojsiju. Oni vode borbu protiv pristaša galute. upozoravaju na neispravnost

Istočni Židovi

Piše:

M. Lederer.

iznimni zakoni, provođeni kroz više generacija svom strogošću naprama Židovima, učiniše, da su postali »Luftmenschem kako ih je Nordau prozvao, a mi bi rekli »Ljudi u zraku?. Ni jesu imali mogućnosti, da uhvate dubljega korjena u zemlji, nego su tako reći, visjel u zraku, uvijek spremni, da se sele, da sa sobom ponesu, što se ponijeti dade, a to su većinom bile idealne vrijednosti: znanje, sposobnost, inteligencija, marljivost, i druge pozitivne vrline. Naravno, da je psihologijskim procesom narasao i postotak jnegativnog, destruktivnog značaja, i to uslijed pritiska okoline, koja ga je fizički bilo, pogrdama, klevetama, mržnjom i prezirom na svakom koraku susretala, tako, te bi čudno bilo, da se ne bi bio razvio odbojni, obrambeni elemenat, koji ih je po zakonu prirode tjerao u ekstremni tabor. Od vajkada se sav nežidovski svijet navikao, da s jedne strane dobre strane omalovaiuje i ne dozvoljava, da stupe u akciju, dok se s druge strane ne samo povećalom gleda rdjave značajke, nego ih se uzima primjerom za cio židovski narod i tom zlom stranom obilježuje sav narod, te proteže svoj sud na sve. Pri tom mu ue pada na um i ne vidi, ili ne će da uvidja. da mjeri krivim mjerilom, zaboravljajući da u svakom žitu ima kukolja. Sva je duša ovih »ljudi u zraku? ispunjena starom nacijonalnom tradicijom, čvrstom vjerom u jednoga Boga i brigom za opstanak svojih. To su ujedno one motorne sile, koje ove ljude kreće i u pogon stavlja. Da se uzmogne održati i uzdržavati kuju si sami oružje, kojim će da krenu u boj za opstanak i kojim će se braniti. Oštar duh, to im je britka sablja, a znanje njihov arzenal, uza to marljivost i ustrajnost, u novije tek doba čvrsta mišica. Noviji i najnoviji pokret proti istočnim Židovima, ruskim, poljskim i rumunjskim, kako se očitovao i još uvijek

2

»2 1 D O Vt

BROJ 17