Жидов
cima Keren Hajesoda odvalila ju same useljenike, pa je time ne samo u velikoj mjeri snizila troškove, već prije svega učvrstila i podigla osjećaj odgovornosn za, prikupljeni novac. Naravno da time ne ću da kažem, da je sve savršeno i besprikorno. Naprotiv ništa nam više ne fali no ljudi s organizatomim sposobnostima. Svi smo mi prolzašli iz škole propagande i znamo bolje cta pišemo i govorimo, no da gospodarskotehnički organizujemo. A ipak mora đa se divimo onome, što je na stvaralačkoj organizaciji uradjeno po samim useljenicima. I n tome držim leži ključ situacije. Imamo izvrstan ljudski materijal. To mora da se neprestano naglašuje. Ne može se dosta opetovati, da je politička situacija sasvim »uzgredne važnosti. Mogućnosti, koje nam se pružaju, i nakon oslabljenja Balfourove deklaracije, koja je uslijedila pod arapskim pritiskom i koja će možda još uslijediti, ipak su tako velike, da itnademo potpunu slobodu za obnovu Palestine u smislu našega programa. Pitanje je samo: itnademo li ljude, imademo ii potrebni veliki kapital, da izgradimo židovsku Palestinu? Da li imademo ljude, to je bio najteži dio našega problema. Na taj dio možemo danas u pozitivnom smislu odgovoriti. 1 pitanje novca je konačno samo i opet pitanje ljudi, koji su voljni ne samo da daju već i k tomu treba energije, koja ne smije đa zaostaje za energijom halucim! koji će i druge nagovoriti na davanje, koji će ih potresti i uzbuditi i donijeti im vijest o norvoj Palestini, koja se krvavo bori u stvaranju.
Profesor Einstein o svojim utiscima u Palestini
U Palestini dočekan sam velikom srdačnošću, koju vrlo cijenim i za koju sam vrlo zahvalan. Jednodušnost tamošnjeg židovskog društva čini velik dojam na onoga, koji prvi put dolazi u Palestinu. Rad u zemlji čini dojam, da se ljudi u« daju zastrašiti nikakovim poteškoćama f moje je čvrsto uvjerenje, da će uspjeti židovska kolonizacija Palestine. Treba razlikovati izmedju gradske kolonizacije > seoske kolonizacije. Što se tiče prva, to je na mene najveći dojam učinio TelAviv, koji je izgradjen velikom poduzefnošću i neizmjernom energijom, grad, o kojem mi je mladi Oinsberg, sin Ahad Haama, u šali rekao »naš Chicago«. Najviše me je veselilo iskustvo, da židovsko stanovništvo, koje je u zadnje decenije došlo u Palestinu, predstavlja pučanstvo koje daleko stoji nad prosjekom, bilo glede energija, bilo kulturnog niveaua. Od židovskih stvari u Jeruzalimu je najviše na mene djelovala obrtno - umjetnička škola Bezalel i djelovanje radničkih kooperativa. U velike sam se divio crnome, što stvaraju mladi ljudi, koji su došli u Palestinu kao nekvalifikovani radnici. Na moju najveću radost vidio sam, da se gradjevni materijal osim drva proizvađja u zemlji. Valja tek požaliti, da se za novce, koje amerikanski Židovi pređujmljuju u gradjevne svrhe, traže previsoke kamate.
Uđivljcn sam pratio požrtvovni rad naših zemljoradnika. Ko je vidio borbu ovih ljudi mora dobiti respekta pred njima i pred njihovim borbama protiv dugova i malarije. Arapski problem praktički gotovo iščezava prema ovim nevoljama. Našao sam često prijateljske odnošaje izmedju židovskih i arapskih radnika. Držim, da sve poteškoće dolaze samo oa intelektualaca i to ne samo od arapskih. Najveću skrb valja posvetiti studiju i pobijanju malarije, koja ie naročito za seoske stanovnike ali i za gradske stanovnike velika muka. U Španiji mi je nedavno obećano od španskili Židova, da če oni u vezi sa španskom vladom poslati u Palestinu vrsnoga stručnjaka na polju istraživanja malarije, koji će ondje, plaćen po Spaniji, raditi u vezi s jeruzalemskim univerzitetom. Malarija vlada u tolikoj mjeri, da se može uzeti, da trećina poljoprivrednog radništva biva njome paralizirana. A sad dugovi; U Daganji n. pr. trpe ljudi teško pod tim dugovima. Mora da se slabo hrane, da ne zagrezu dalje u dugove. Čovjek velika srca a srednjeg bogatstva mogao bi te ljude učiniti sretnima. Duh medju seoskim radnicima i gradjevnim radnicima je van redan. Oni >*,. ponosni na svoje djelo i ljube zemll i i grudu Mnogo se griješilo kod gradnja u gK'du i na selu protiv ukusa, aii se atlntok* i aufmumi bori revno i s uspjelu za uk i razum. Vlada, koja je mnogo uči■ nila za popravak cesta i pobijanje malarije kao uopće sanitarnih prilika, ima. vrlo težak položaj. Ima malo zemalja sa tako heterogenim pučanstvom i tolikim interesom onih, koji ne stanuju u zemlji. Sad je najveća potreba za kvalificiranim radnicima. Postoji nada. da će tehnikum, koji je sada opet otvoren, mnogo doprinijeti k izobraženju ovakovih radnika. Uvjeren sam. da će naše kolonizacijono djelo uspjeti u tom smislu, da ćemo u Palestini sačinjavati potpuno koherentno društvo, koje će biti podesno, da bude moralno i duševno središte za židovski narod, li tome a ne u ekonomičnome vidim veliko znamenovanje obnovnoga djela za sve nas. Čini mi se mnogo manje * T ažnim. da židovska Palestina bude što prije ekonomski samostalna, mnogo mi se čini važnijim, da Palestina bude od velikog duševnog i moralnog znamenovanja za cijeli židovski narod. Mnogo je već postignuto u torn smislu oživljavanjem hebrejskoga jezika. Sad mora da slijede zavodi za njegu znanosti i umjetnosti. Stoga gledišta je osnutak universlteta od velike važnosti, koji je uslijed entuziazma naročito amerikanskih liječnika, sad započeo svoj rad u Jeruzalimu. Oni već imaju danas glasilo, na kojem revno saradjuju židovski učenjaci svih zemalja i svih "znanosti. Palestina možda ne ćc riješiti židovsko pitanje, ali njezin razvoj znači oživljavanje duše židovskoga naroda, a ja sam sretan. da sam bio ondje u ono vrijeme, kad se budio nov život.
Keren Halesod
Interes lord Robert Cee«te za Keren Hajesođ. U prošlom broju već smo donijeli izjavu znamenitog engleskog državnika lorda Roberta C e c i 1 a u korist židovske domaje u Palestini. Sad doznajemo, da je lord Robert Cecil posjetio pred-
sjednika svjetske cijonističke organizacije prof. Weizmanna u Newyorka. U višesatnom razgovoru pokazao je svoj veliki interes za držanje američkih Židova i uspjeh kampanje za Kereu Hajesod u Americi. Dr. VVeizmann mogao je sa zadovoljstvom uvjeriti lorda Cecila, da je američko židovstvo vrlo odano velikome idealu, čijem ostvarenju doprinaša Engleska i da sve energičnije učestvuju na ponovnoj izgradnji Palestine kao narodne domaje. Veliki engleski državnik izjavio je želju, da dru VVeizmaumi bude na pomoći kod njegovog rada u Americi: ne može doduše sigurno reći. da li će mu biti moguće da pribiva javnim skupštinama za Keren Hajesod, jer će istom nakon razgovora sa arnerikanskim prijateljima moći ustano- l k viti. da li će mu prema već ntvrrljenom programu preostati slobodnog vremena. Dr. V'eiznnmi primio je sa zahvalom ponudu k-rd Cecila. Očekuje se, da će loni Čeci! naći prilike, da se na iednom velikom meelingu za Kereu Haje«od obrada na amerikansko židovstvo. Bokovinske bogoStovae opčine ** Keren Hajesod. Gotovo sve veće bogoslovne općine u Bukovini zaključile su jednoglasno, do će narednih pet godina doprinijeti Kereu Hajesodu, a u prvom redit bogoslovna općina u Cernovicama, koja se obvezala, na 100.000 leja, plativih u pet godina, te je otpadajući iznos za prvu godinu u visini od 20.000 leja već u gotovom uplatila. Bogoslovne općine Radautz i Sučave obvezale su se na 20.000 leja, Dorna Vatra ea 10.000, Zastavna sa 9.000 leja, a Grah umora sa 6006 leja. I manje bogoslovne općine no će a da ne učestvuju na velikom obnovnorn djelu, te će narednih dana dati ■svoj obol za Keren Hajesod. Keren Hajesod mjesec u Bukovini. Vodstvo bukovinsko cajonističke zemaljske organizacije zaključilo je, da u mje secu aprilu provede u cijeloj zemlja vel : ku akciju za Keren Hajesod. Sav će bc cijonistićki rad u ovome mjesecu isključivo posvetiti kampanji za Keren Hajesođ. Prihodi i izdaci Keren Hajesoda. Donosimo ovime tačmi statistiku prihoda i rashoda Keren Hajesoda za razdoblje od aprila 1921. do konca februara 1923. ; Pumi l. Prihodi: 757.000 2. Izdaci: Redoviti Palestinski budžet 590.00 U Hipotekama banka 32.500 Ruthenbergov projekat 12.500 Narodni fond 3.00 U Misrahij palestinski budžet i Keren Hajesod-propaganda 22.000 Školska zgrada 9.500 Poljoprivredni strojevi 2.700 Shares P. L. D. C. 5.000 Sveučilište i razno 1.000 Organizacija i razno 1.000 Specifikacija palestinskog budžeta: Pimtl Useljivaaje 100.000 Poljoprivredne naseobine 122.000 Poljoprivredna pokusna stanica 20.000 Radništvo 65.000 Školstvo 152.000 Zdravstvo 63.000 Izvanredni izdaci 18.000 Uprava -, 42.000
4
*Ž 1 D O V«
BROJ 17.