Жидов

likih svota, pa makar to davanje bilo udešeno i na manje obroke. Poradi tih poteškoća uprava je u sporazumu sa direktorijom u Londonu uvela nov metod time, da je strogo naglašujući princip maasera, primala obavezu i na odgovarajući dio maasera za godinu dana najedamput ili u obrocima. Svrha je toga principa bila ta, da pojedinci davajući maaser imovine ne ulaze u preveliki rizi ko, jer kod potpisivanja obaveze ni jesu sigurni, da li će ta obav.eza još i slijedeće godine biti u skladu sa njihovom imovinom. S druge je strane svrha te olakšice bila ta, da preuzeta obaveza nakon 2 —3 godine ne bude devalvacijom dinara u poredbi sa faktičnom imovinom prinosnika jednaka ništici. Ova olakšica uprave naišla je na razumijevanje i urodila je uspjehom, koji se obzirom na teška vremena ne sfmije podcijeniti. Svim silama pokušavao se podići aktivitet, pa je uprava nastojala gostovanje odličnog našega sumišljenika dra. Felixa Rosenbliitha, predsjednika cijonističke organizacije u Njemačkoj što bolje iskoristiti. Statistički prikaz našega rada 5 uspjeh njegov bio bi ovaj: Posjećena su u toku godine slijedeća mjesta: Osijek jedanput po gospođi dru. Fetišu Rosenbluthu, dru. Singeru i Šimi Spitzeru, dnigiput po gospodinu dru. Fritzu Sternbergu; Beograd jedamput po gg. dru. Singeru i Herzeru, dnigiput po g. Šimi Spitzeru; Sarajevo po gg. dru. Rosenbluthu, dru. Singeru, S. Spitzeru; Vukovar po gg. dru. Rosenbluthu, dru. Singeru; Mostar po gg. Šimi Spitzeru i R, Herzeru; Zemun po gg. dru. Singeru i R. Herzeru. Ukupno imali smo do konca godine 1922. 709 obveznica od kojih je godine 1922. prikupljeno novih 187 komada. U uredu uprave bile su kroz godinu 1922. namještene dvije sile, koje su dobivale zajedno mjesečno K 5.000. cjelokupni trošak zajedno sa plaćama iznosio je u godini 1922. K 190.144.58 Mi ćemo cijelo svoje poslovanje predložiti komisiji, koja će da bude izabrana po Saveznom Vijeću, pa će ona podnijeti svoje izvješće Saveznom Vijeću. Molimo, da Vijeće držeći u vidu teške prilike primi ovo naše izvješće k znanju pa da nam nakon saslušanoga izvješća spomenute komisije podijeli razrješnicu. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ kao i bilance te proračun objelodanit ćemo u narednom broju, pošto još nismo primili iz svih mjesta sekclski obračun.

Keren Hajesod

VVeizmannov rad n Americi. Prvi tjedan Keren Hajesod-kantpanje u C li i c a g u nadmašio je sva očekivanja. Veliki meeting i banket, na kojima je govorio dr. W e i z m a nn. donijeli su 40.000 dolara u gotovome i 50.000 dolara u obvezatna. Očekuje se, da će se u daljnjem te čaju kampanje za Keren Hajesod, koja! će trajati 2 tjedna, moći dr. VVeizmamm predati ček na 150.000 dolara. Ove se godine obvezalo do sad 6000 osoba prema 2700

u prošloj godini. Ovaj put učestvovali su na Keren Hajesod-akciji i bogati Židovi. Vodje Bne Brita posjetili su NVeizmanna i obećali mu, da će provesti akciju medju bogatim Židovima Chicaga. Iz Chicaga produžio je NVeizmann svoju turneju kroz najveća mjesta Middle West, gdje je svagdje oduševljenjem dočekan i postigao lijepe uspjehe za Keren Hajesod. 22. i 23. aprila posjetio je Weiz-* mami T w i n C y t i e s, a 26. O m a h u, gdje je pozdravljen po jednom odboru odličnih Židova i Nežidova s guvernerom od Nebraska na čelu. Na banketu govorili su Weizmann i guverner od Nebraska. Dne 28. i 29. aprila boravio je NVeizmann u M i 1 w a u kee-u. Dne 7. maja stići će NVeizmann u Fi 1 a d e 1 f i ju, da ondje otvori kampanju za Keren Hajesod. Dne 13. maja namjerava stići u Hartford, a 15. bit će primljen od guvernera u Bostonu, 17. od guvernera od Rhode Island. Dne 24. polazi u N c \v a r k, a 27. u B a 11 i m ore. U kampanji u Cinci nnati-u, kamo će poći 31. maja, učestvovat će i mnoge ličnosti, koje su pripadale Brandais Macovoj grupi. Kampanja u Ne\vyorku, koja je još u punom toku, nadmašila je već prošlogodišnji rezultat. Kampanja u Poljskoj. Centralni ured za Keren Hajesod u Poljskoj izvješćuje sa zadovoljstvom o uspjehu Keren Hajesodskog rada u Poljskoj kao posljedicu posjeta Sokolova, koji je potaknuo židovstvo cijele zemlje na najintenzivniji rad za Keren Hajesod. Na novim obvezama namaknuto je 1.794,076.600 maraka poljskih, od koje je svote u gotovome uplaćeno 657,164.399 poljskih maraka. Namjeravano ujedinjenje komiteja u Vilni s poljskim centralnim uredom još nije provedeno, pa se u gornjoj svoti nisu uračunali iznosi, što sn namaknuti u Vilni. Posjet Sokolova, nije imao- samo materijalni, već i velik moralni uspjeh, jer su široki židovski krugovi, koji su stajali dosad na strani, time zainteresovani za obnovili rad u Palestini, što je uvelike unapredilo rad za Keren Hajesod. Danzig. Dr. H e 1 f m a nn za sad je završio Keren Hajesod-akciju u Danzigu. Rezultat je povoljan, jer je postignuto preko 1000 funti, od koje su svote devet desetine namaknute u gotovome, dok će se ostatak uplatiti u roku od godine dana. Dru. Helhnannu obećana je za Keren Hajesod jedna kuća u vrijednosti od 800 funti. Mjesna grupa n Danzigu poduzela je nužne korake, da provede sve formalnosti za prenos ovoga dara. Dr. Helfmann radio je poglavito medju istočnim Židovima, ali i u njemačko-židovskim krugovima. lJ velikoj skupštini, koja je učinila velik dojam na Židove u Danzigu, govorio je dr. Helfmann o obnovnoj dužnosti. Skupština oštro je osudila nežidovski postupak židovskog senatora Jovelovskoga, koji je u senatu ustao protiv nseljivanja istočnih Židova u Danzig. Skupštini pribivali su inž. T c m k i n i dr. T rivu s, koji su proveli akciju u ruskoj koloniji u Zopotu, koja je donjela 1500 funti. Pored loga uspjelo je dru. Helfmannu. da stupi u pregovore s jednim uglednim industrijalcem. pa će, budu li ti pregovori povoljno svršili, to biti od velike važnosti za poljoprivrednu izobrazbu halucim. Norveška i Danska. Po nalogu direktorija Keren Hajesoda u Londonu posjetio

je dr. Martin Rosenbiiith Kristijanijti i Trondjem, da ponovno pokreće akciju u tim gradovima. Dr. Rosenbiiith održao je u oba mjesta predavanja, te je u zajednici sa članovima odbora za Keren Hajesod. posjećivao pojedince. Materijalni uspjeh iznosi 8500 norveških kruna, koje su u gotovomu plaćene, a 6000 kruna u obvezama, plativih do konca ove godine. Ako uvažimo, da u cijeloj Norveškoj stanuje jedva 1500 Židova (od toga 250 obitelji ti Kristijanlji, 40 u Tromijemu, a ostatak razasut u drugim mjestima), ako se nadalje uvaži nepovoljna gospodarska konjuktura u zemlji, tad se materijalni uspjeh ukazuje povoljnim. Na povratku govorio je dr. Rosenbiiith u jednoj skupštini u Kopenhagenu, gdje se rad nije povoljno razvio. Do sad nije uspjelo, da se danske Židove zainteresira za obnovu Palestine, a rad medju istoćnožidovskim pučanstvom, koji je s mnogo uspjeha bio započet po gosp. Salkingu. potpunoma je prestao, jer dosadašnji komitet nije ništa radio. Nakon predavanja dra. Rosenbliitha izabran je novi odbor, koji je odmah započeo intenzivan rad. No ipak će biti potrebno, da se na početku jesenje kampanje rad iznova reorganizira. Madžarska. Kako nam iz Madžarske javljaju, održao je prof. Adolf S t r a u s s u Budimpešti i u 12 drugih gradova Madžarske predavanja, koja su u prvom redu bila namijenjena necijon istima. Uspjele mu je osnovati u 5 mjesta mjesne odbore, koji stoje u živom kontaktu sa zemaljskim savezom. Prema izvještajima prof. A. Straussa može se očekivati povoljan uspjeh. Iz židovskog svijeta SVJETSKA KONFERENCA ŽIDOVSKIH ŽENA

U Beču vijećala je počam od 6. maja svjetska konferenca židovskih žena. Iz sviju zemalja svijeta došle su žene u Beč. da vijećaju o velikim socijalnim problemima židovskoga naroda. Kongres otvorila je gdja. Ullmann kao najstarija zastupnica austrijskih delegata sa željom, da socijalni rad židovskih žena bude uspješan. Iza nje govorila je gdja. Anitta M ii 11 e r Cohen. Židovstvo izgubilo je mnogo u židovskoj ženi. Židovska žena bavila se je svime, ali ne židovstvom. Jedna neizmjerna tromost obladala je srcem našim, jer inače ne bi mirno podnašali sve patnje i progone. Taj kongres prihvatiti će opet borbu. Naša djeca treba da budu svijesni i jaki Židovi, a odgojni rad treba da organizuju židovske žene. Kongres će da radi za dobrobit židovstva Nakon toga uzela je riječ supruga saveznog predsjednika gdja. H a i n i s c h, koja pozdravlja kongres i želi mu uspješan rad te ističe, da je već mnogo dobivala od žena inozemstva, a naročito od američkih Židovka, koje su usrećile mnogo obitelji u Austriji. Nakon pozdrava predsjednika bečke bogoštov. općine prof. đra. P i c k a govorila je gdja. H a r r i s u ime Councila of Jewish Women. Konačno govorio i*-' nadrabin prof. dr. Hajes o znamenovauju kongresa. Židovski narod stoji pred zadaćom, rekao je medju ostalim, da ope' obnovi staru zemlju, da uzdrži prastaru kulturu. Morali hi se uplašiti pred neiz-

8

ŽIDOV*

BROJ 19 —20.