Жидов

prijatelje, da se oni potrude, kako bi na vladu uplivali u našu korist. Taj španski. profesor bio je maran, a medju njegovim prijateljima, koji su poduprli našu stvar, bilo je mnogo marana. U tome času naše povijesti, pošto je židovstvo tih marana bilo kroz vijekove zaboravljeno, probudili su se najednom i spoznali pravo svoje biće i pravu svoju odgovornost. Obratiil smo se na zastupniku Španije u vijeću Lige Naroda, koji je slučajno bio predsjedatelj u za nas tako odlučnoj sjednici i rekli smo mu: »Tu invade Španija mogućnost, da djelomično namiri tako dugo neisplaćeni dug, koji duguje Židovima. Zlo, što su nam ga učinili vaši predji, možete sad djelomice popravili. Zastupnik Španije bio je za nas. Hoćemo da zabilježimo tu činjenicu u našoj povijesti, da su na usta zastupnika Španije u onim odlučnim danima govorili oni židovski mučenici, koji su patili u danima inkvzicije. One žrtve od prije 400 godina nosile su u godini 1 922. svoje plodove. U nedjelju poslije podne u 5 sati. potpisan je mandat. U 1 sat po podne istoga dana stigao je u London posebni papinski izaslanik. Donio je sobom papinski zahtjev, da se ratifikacija mandata odgodi do narednog ponedjeljka. Ima razloga da • predmnijevamo, da mandat ne bi nikad bio potvrdjen, kad bi bila dozvoljena ova kratka odgoda. Ali odgoda nije podijeljena, mandat bio je potvrdjen. To je jedna od upadica, koja ilustrira neobičnu kompliciranost židovskoga istorijskog bivanja. Vrlo je teško za nas. da takove upadice stavimo u pravu perspektivu. Što se nama činilo nuzgrednim i slučajnim, ukazalo se nakon dugog vremena kao dio našeg najosudnijeg udesa. Došao sam u Ameriku direktno iz Palestine, a moj me je put vodio preko Italije, Francuske. Holandije, Engleske. Vidio sarn tako cijeli židovski front od Ne\v-Yorka do Jeruzolima. Dugi je to front, a bojne sile, što ga drže, su rijetke, dok naši neprijatelji stoje nama nasuprot u gustim masama, jaki na broju i pomoćnim silama. Njihova mržnja ista je kao i prije stotinu godina Hoću da vam pripovijedam o jednoj upadici, koja će Vam razjasniti način i smjer te mržnje. Imao sam prilike da govorim s jednim od vodećih muževa katoličke crkve. Govorili smo o Palestini, i o renesansi židovskoga naroda. »Ce n’est pas vos Colonies. que je erains. c’est votre Universite.- Razumio sam ga dobro i odgovorio sam mu nešto neoprezno: »Vous avez parfaitment raison.« Ne boje se vašega tijela, već našega duha.

Proširenje Jewish Agency-a

Oficijozni komentar. »Jewish Chronicle« objelodanjuje dopis g. Leonharda Steina, političkoga tajnika cijonisttčke Egzekutive, koji se bave pregovorima cijonističke Egzekutive sa zastupnicima engleskoga židovstva. Board of Deputies and Anglo Jewish Association). On označuje prihvat poziva za pregovore sa strane ovih korporacija kao prvi korak k proširenju baze Je wish Agency-a. Zatim piše o odredbama samoga mandata i upozoruje naročito na to, da tekst mandata ne govori o »Jevdsh

Agency« već o jednoj »Jevvish agency t. j. mandat ne namjerava da stvori nov organ, čiji bi oficijelni naslov bio »The Jewish Agency», već govori općenito o jednom židovskom zastupstvu. Zatim nastavlja: »Ujedno bilo je jasno, da se Agency imade izgraditi da bude što reprezentativnija. Nije to samo intencija mandata, već je to vazda bila želja cijonističke organizacije. Što god bile obveze iz ugovora mandata, organizacija nikad nije želila monopol, već su njezini odgovorni vodje vazda nastojali, da sve sile ujedine za ovo djelo. Bitno je svakako, da se ne dira u integritet cijonističke organizacije. Cijoniste nosili su kroz cijelo vrijeme sav teret, stvorili su tradiciju, koja imade visoku moralnu vrijednost, i stekli su bogata iskustva, čiji se plodovi isto sada pokazuju. Oni su najveća organizirana židovska korporacija, koja je aktivno interesovana na Palestini, d posjeduju administrativni aparat, koji je kakogod još bio nepotpun, ipak ima tu prednost, da je već stvoren i da radi. Ne bi bilo-ni u čijem interesu, da se najednom razori oijonistička organizacija. Delikatna zadaća, da joj se privedu nove sile, mora se provesti s izvjesnim gradom opreznosti.. Ali je to zato zadaća, koja se bezuvjetno i- bez odlaganja mora provesti. Izgradnja Palestine nije više stvar ovoga ili onoga dijela židovstva, ona je zajednička obveza i zajednički privi leg svih Židova, koji hoće da zaštite čast židovskoga imena. U zajedničkom naprezanju, što ga traži situacija, mjesta je za sve, bez .obzira, koju se etiketu za to bira. Jewish Agency u tehničkom smislu, što ga je ta riječ zadobila, bila ona zakonski pojam ili ne, stvorila je već jednu izvjesnu realnost. Ona je simbol nove ere odnošaja izmedju Palestine i širokog židovskog svijeta. To je znamenovanje koraka, što ga je poduzela cijonistička organizacija, kad se obratila na obe ove englesko-židovske korporacije. Važno je da se ustanovi, zašto su zapravo pozvane te korporacije. Ne radi se o pokušaju, da ih se naglo uvede u Jewish Agency. Nije se ništa drugo predlagalo, no da zajedno sa cijonističkom organizacijom vijećaju o sredstvima, da se Jevirsh Agoncv postavi na širu bazu. Poziv dakle znači samo, da je sad konačno odlučeno proširenje baze; to nadalje znači, da Agency nema biti samo korporacija, koja obuhvaća sile, što sad rade u Palestini. Ako se sad pristupalo tim korporacijama, uslijedilo je to samo s gledišta, da se stvar kao takova tiče cijele židovske zajednice. Ij lako pojmljivih razloga pozvane su prvo englesko-židovske korporacije na dogovor. Udruženi komitej, što je predložen, ima da obuhvati zastuznike predložen, ima da obuhvati zastupnike obih ovih englesko-židovskih korporacija. Prepušteno je tomu komiteju, što će dalje učiniti. Očekuje se, da će nakon razvitka situacije biti pozvane na dogovore i druge židovske korporacije. Koju će formu poprimiti ova vijećanja, ne da se unapred reći. No ipak ima u njima dvije alternative, koje valja medjusobno ocijeniti. Poznato je, da se konferencija u Karlovim Yaryma u prošloj godini izjavila za židovski svjetski kongres za izgrad-

nju Palestine. To je snažan gest, kojd će učiniti jak dojam na fantaziju. S druge strane se mnogi boje, da će to u izvjesno vrijeme ostati gest. Svjetski kongres ne će moći da unaprijedi tu stvar, ako će to biti samo debatirajuća korporacija. On ne će donijeti istinski napredak, ako će biti samo oijonistički kongres pod drugim imenom. Ako predloženi kongres treba da ima nade, da postane realnost, to iziskuje njegova priprava prema općem mišljenju polagane i mučne preliminare. Medjutim vrijeme traži da se pravi brži pokušaj s mnogo manjim ciljem. Ako se Agency ne može najednom stvoriti kao potpuni i zaobljeni korpus, možda će se tako argumentiraju moći praviti pokušaj, da se Agency pomalo izgradjuje. Funkcije mogle bi se primjerice preuzeti od jedne korporacije, koja će se u jednakoj mjeri, sastojati s jedne strane iz zastupnika cijoniističke organizacije s druge strane iz zastupnika odličnih židovskih korporacija i organizacija u najraznijim dijelovima svijeta pri čemu će se moći rezervirati mjesta za druge židovske korporacije, čim će biti pripravne da ih zauzmu. Na toj podlozi moguće je, da se napreduje u smjeru osnutka Agency-a na široj bazi, pri čemu valja dati izražaja novome duhu, što ga svagdje susretarao. Ujedinjeni komitej će bez sumnje prosuditi, da Li je poželjno i moguće na taj način stvoriti jezgru, na kojoj će onda biti izgradjena Jevvish Agency ili barem interi mistička Agency. Ako će doći do saziva autoritativnog svjetskog kongresa, to on ni na koji način ne će biti spriječen da ponovno ispita situaciju. Svakako je bez sumnje važno bez zatezanja praviti početak. Kojegod predloge stavio ujedinjeni komitej, on će za svaki slučaj biti predložen na odobrenje narednom cijonističkom kongresu. Ne može biti govora o tome, da će kongres biti stavljen pred fait accompli. Samo takav ne definitivan korak može da se učini do jeseni. Samo tako može da se najbolje iskoristi medjuvrijeme. Ujedinjeni će komitej vršiti vrlo dragocjen rad, ako će mu uspjeti, • da u narednim mjesecima izradi dobar plan, koji će biti prihvatljiv za cijonističko i necijonističko naziranje i da se nakon cijonističkog kongresa odmah može pretvoriti u djelo.

Weitzmann-Victory Dinner

Sudjelovao sam više puta kod svečanih dočeka, gozba i slava priredjenih po Jevrejima grada Ne\v-Yorka u počast Sokolovu, Jabotinskom. VVeitzmami i drugim vodjama cijonističke svjetske organizacije. Te priredbe bile su uvijek u tako velikom stilu i u tako svečanim dvoranama velikih newyorških hotela, da je bilo nemoguće doći u bliži dodir sa visokim gostima. Vodje, koji su sudjelovali ovdje kao -guests of honor*, bili su tako reći osvojeni i okruženi nekim odborima i odbornicima kao kraljevi svojim dvorjanicima. Ljudi iz mase su samo rijetko uhvatili' koji pogled i samo za trenutak možda spazili lice odabranih kroz bezbezbrojne glave množine.

2

»Ž l D O V.

BROJ 2 2