Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Za Mošav hehalucim mi Jugoslavija

Prije neko godinu dana stavljen nam je iz sredine halucim koji su se iz nare kraljevine preselili u Palestinu prijedlog da im omogućimo osnutak naseika u Palestini. Mi smo radosno pozdravili ovu zamisao, no mislili smo da ne možemo povesti akciju za niu, dok nemamo tačnog plana odobrenog po pozvanim činiocima cijonističke organizacije. Prepirka se o tome otegnula te nijesmo pred Savezno Vijeće mogli da izađjemo s izradjenim prijedlozima. Bila je radosna pojava da je upoređo s našom i iz sredine Saveznog Vijeća proizašla inicijativa za osnivanje toga naseika. 0 a inicijativa imala je značajku spontane želje za ostvarenjem kao malo koja druga. Odatle mi crpemo uvjerenje da je ta zamisao prigrljena u nas s tolikom srdačnom ljubavi, te imamo puno pravo vjero vati, da postoji potrebna spremnost za materijalne žrtve koje su pretpostavka ostvarenju te zamisli. 1 ako još ne postoji izdjelan plan, kako će se i s kojom institucijom u vezi taj naselak stvoriti, mi držimo ispravnim zaključak Saveznog Vijeća da odmah prione sab moj akciji za nj. Budu li potrebna sredstva tu, o načinu ostvarenja lako ćemo se sporazumjeti s halucim i s činiocima u cijonističkoj organizaciji, ako od te naše akcije ne budu štetovale druge cijonističke institucije. Ovom našem apelu svrha je da pozove sve ljude i organe u našemu Savezu, neka ne bi časili ni časa već da odmah prionu davanju i skupljanju sredstava. Naši halucim i halucot koji su se <z naše države preselili u Palestinu velikim su dijelom ustrajali u najtežem radu koji po-

često nije ni n kakvoj vezi sa zemljoradnjom za koju su se spremali i koja je u neodoljivoj težnji da se vežu i da srastu sa zemljom jedini cilj njihova života. Prilike su takove da sredstva cijonističkih institucija ne omogućuju u skoro vrijeme ostvarenje lih težnja. Dotle ti haludm koji su posli iz naše sredine ustraju poput ostalih gradeći ceste, tucajući kamenje, rastavljeni jedan od drugoga koji su ovdje, pripravljajući se za Erec Jisrael, bili jedna bratska zajednica, jača i skladnija od krvne, jer zadojena istim idealom, istim emocijama. Ritam kucaja njihovih srdaca bio je u potpunome skladu. 1 ovdje hoćemo da istaknemo piimjer onoga muža koji je bio otac i učitelj i drug jednome dijelu haludm i halucot, što ih je na svome posjedu pripremao za težački posao u zemlji otaca, a čini to i sad, pa koj> je bez ičije pobude za naselje haludm na' maknuo sredstva u novcu, u konjima i alatu. Ako taj svijetao primjer jedne velike a čedne duše ovdje iznašamo, ne činimo to za njezino veličanje već za to, jer vjerujemo u sugestivnu moć velikih odluka i čina nošenih plemstvom srca. Pored sve malaksalosti koja-savremenom čovječanstvu sputava čežnjlt za čistim, ćudoredno preporodjajnim odlukama mi ne očajavamo o srcu i duhu židovstva. Mi vjerujemo, da je Vaša, Židovi Jugoslavije, volja za stvaranje zaloga Vaše ljubavi za Erec Jisrael i za Vaše haludm dostojna veličine odluke naših pijonira i veličine životnog cilja Vašega naroda. A\i Vas pozivamo, da ne date da Vaši haludm predugo čekaju. Ne produžujmo previše mjeru herojstva njihova! Ma koliko je ono zanosno i zanaša, ma koliko ono daje neprolaznu čast i slavu djed Vašega naroda, toliko je veći kontrast Vaše slabunjavosti odluke na žrtvu prema njihovu djelu.

Oni će ustrajati u herojskom naporu, i ako iza njih u galutu ne bi stajao narod dostojan toga napora. Ali bila bi nevjera, kad bismo dal ; , da pukne jaz izmedju njih i nas, umjesto da se vežemo zalogom žrtve za uvijek s njima! Ulažemo sav žar uvjerenja o potrebi ostvarenja ove zamisli u svoj poziv koji upravljamo na Vas, Židovi Jugoslavije, da date dostojan doprinos svoje ljubavi za ostvarenje Mošav hehalucim mi Jugoslavija ! Mi ćemo voditi brigu o tome, da se imena onih, koji budu davali znatnije iznose, ovjekovječe u tome Mošavu pa smatramo, da ti doprinosi pojedinaca treba da su dvovrsni: po 5000 dinara i po 1000 dinara. O tim prinosima vodit ćemo prethodno skrb mi sami, dok se ne nakupe u tolikom iznosu, te će se moći pristupiti osnutku Mošava. Onda ćemo naći način, da se ta zamisao ostvari u saglasju s osnovnim mislima nacijske zemljišne politike cijonizma. Radi sc ovdje o ličnom davanju ovećih iznosa tako, da se uz to ne umanje prinosi za Keren Kajemet i Keren Hajesod pa da pokažemo svijetao primjer požrtvovnosti proizašle iz velikih srdaca. U prvome redu mi pozivamo Vas, cijoniste, da i tu date primjer. Apelujemo na Vas, koji ste bili delegati na Saveznom Vijeću, na Vas, seniori židovskih akademskih 'narodnih društava, na Vas, svijesni omlad nci i najpače na Vas, jevrejske majke i sestre, na Vas, rabini i predstojnici naših općina, na Vas, imućnici, da se založite za jedno djelo, koje će, kad se ostvari, - ljepotom svoga sjaja obasjavati i plemstvo Vaših srdaca U Zagrebu, dne 8. tamusa 5683. Za Radni Odbor: Dr. Aleksandar Licht, v. r. Dr. Aifred Singer, v. r. predsjednik tajnik

Pred novim radom iza konferencije

Zadovoljan sam i ako to nije moj običaj. Ne da bih htio biti zadovoljan ili da bih smatrao taktički ispravnim, da se prikazujem zadovoljnim. Nego zadovoljan sam. što je konferencija ispala drugačije, no što sam očekivao. Išli smo u Novisad sa vrlo malo nade i sa vrlo mnogo skepse. Vratili smo se odande ojačani, osvježeni, obogaćeni i pomladjeni. ZapaIjivali smo druge, zapaljivali smo sami sebe. zapaljivali smo se na vlastitim riječima i na duhu, koji je u svima nama vladao u ona dva dana, što smo bili na okupu. Jače nego ikada imali smo svijest 1 znali smo tu svijest probuditi u svim učesnicima našega' vijećanja; da stvaramo zakone, programe, planove i odluke, po

kojima ćemo se ravnati izvjesno vrijeme u našem radu oko izgradnje domaje našega naroda u zemlji otaca. Duboka ozbiljnost, spoznaja važnosti časa i velike odgovornosti vladala je i upravljala većinom delegata. Na mahove kao da se zaboravljalo, da se nalazimo na konferenciji jedne teritorijski ograničene zemaljske organizacije i moglo se činiti, kao da se nalazimo na jednom svesvjetskom kongresu, gdje .kao da ovisi tek o našoj volji 1 sposobnosti, da odlučimo, kako će da se izgradjuje Erec-Jisrael. Više nego na ijednom našem dosadašnjem vijećanju pokazalo se a nema sumnje, da je to prirodna posljedica postignutih velikih političkih uspjeha, da je Palestina za nas postala jednom zbiljskom činjenicom i da nas vodi težnja, da se u kud i kamo većoj mjeri nego do-

sele, približimo i sjedinimo sa zemljom otaca — barem duhovno, da se približimo Palestini, ako ne lično, a to barem time, da pregnemo svim silama, da i mi pridonesemo naše .kamenje za zgradu židovske narodne domaje. U Novom Sadu bilo je i lijepih ljudi i lijepih govora. Ako velim »lijepih , mislim više na etski, nego na estetski momenat. Ne mislim na ljepotu forme, već na ljepotu, što je izvirala iz žarke ljubavi, koja se očitovala za Erec-Jisrael. Mislim na ljepotu spoznaje osjećaja, da smo i mi tek orudje u rukama istorije i sudbine, orudje, koje treba, a i hoće da radi ljubavlju i požrtvovanosti na obnovi srdaca i duhova, na obnovi naroda i zemlje. Bilo je oduševljenih srdaca i bilo je plamenih riječi. Već riječi bile su djelo ili početak djela ili • podstrek i jamstvo za djelo. Iz plamenih

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM

( OD. VM.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB, 22. juna 1923. - 8. tamusa 5653.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA; GOD. 60 D, POLUGOD. 30 D, CETVRTGOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 26