Жидов

da upotrebila je. tu politika i mi smo sve učinili, da ju pretvorimo u zbilju. Bila je provedena pod engleskim auspicijama i po engleskoj jednoj upravi i ja moram kazati, da sam jako začudjen, kad čujem primjedbe interpelanta, koji tako lako govori o cijonističkoj upravi i cijonističkoj biro.kraciji. « Kakve su činjenice? Ako promatramo brojke citirani iz dokumenta izdanog 12. marta o. g. nalazimo, da su izmedju 36 osoba, koji su sada na najvišim upravnim mjestima Palestine, 33 kršćani, a samo 3 Židovi. Od 33 kršćana 2 su kršćanske religije, ali židovskog porijetla. No i ako mi dapače ovu dvojicu pribrojimo broju Židova ipak imademo razmjer od samo 5 Židova od 36 činovnika. Lord Islington; »Možete li nam kazati, na kakvim položajima su ta 5 Židova? Vojvoda od Devonshirea: Oni su najviši činovnici uprave.. Ako uzimamo cijelo činovništvo svake vrsti, imaju Židovi 680 mjesta, muslimani 630, a kršćani 1250. Nadalje bi htio spomenuti, da su od deset činovnika, .koji su članovi Zakonodavnog Vijeća, osam kršćani i dvojica Židovi. Ja dakle mislim,kada čujemo tako lakomislen govor o židovskoj upravi i židovskoj birokraciji, da oni u istinu ne postoje. Smijem li Vas zadržati s dva citata, iz > Bijele Knjige«, koja je objelodanjena u junu prošle godine? Prvi glasi: »Nužno je upozoriti i na to, da Zionist Comission u Palestini tsad nazvana Palestinska Cijonistička Egzekutiva) nije nikad zahtjevala i nema ni sada udjela u općoj upravi zemlje. Ni specijalna pozicija, koj i je pridjeljena u članku 4. osnove mandata Cijonističkoj Organizaciji, ne sadržava takve funkcije. Ova specijalna pozicija odnosi se na mjere, .koje će se poduzeti u Palestini i koje tangiraju židovsko stanovništvo a polazi sa stajališta, da organizaci ja mora potpomagati opći razvitak zemlje, ali je ne ovlašćuje da sudjeluje u vladi. Nadalje: »Kad se stavi pitanje, šta moramo pcd razvojom židovske narodne domaje razumijevati, treba da odgovorimo, da to ni.e nametanje židovskog nacijonaliteta pučanstvu Palestine, kao cjelini, nego daljnji razvitak već postojeće, židovske zajednice s potpomaganjem Židova u drugim dijelovima zemlje, s nakanom, da bude centrum, za koji će se židovski narod, kao cjelina, interesirati i na koji će biti ponosan iz religijoznih narod, razloga. Ali, da ova zajednica ima dobrih izgleda na slobodni razvitak i da može pružati židovskom narodu potpunu mogućnost razvitka svojih sposobnosti, treba da zna. da je u Palestini na temelju svoga prava, a ne tek trpljena. Tumačilo se uvijek nanovo, da je nakana bila od početka stvoriti nacijonalnu domaju Židovima, ali se brinulo za to, da se zapriječi stvaranje jedne židovske države, ili države pod židovskom vladom, ma u kojem smislu riječi. Čujemo dosta kritike protiv ovog mišljenja, ali smijem kazati, da, ako ne gledamo općenito, nije nam poznat nijedan slučaj, koji bi se mogao smatrati tlačenjem ili gospodstvom Židova. Lord Islington; Možete H nam naznačiti ona pet mjesta, koja su popunjena Židovima? Vojvoda od Devonshirea.: Na žalost, to ne mogu u ovom času. Vi ćete dakle sigurno shvaćati, da nosimo veliku odgovornost, ali sigurno ne bi morao Vama reći, da sa najvećom pažnjom nadziremo naš položaj u Palestini. High Comissioner stigao je jučer u London. Nisam još imao ugodnost, da ga vidim, ali se nadam, da ću se moći s njime temeljito razgovarati o situaciji i apeliram na one, koji imaju aktivno učešće u toj stvari, da predobiju’ njihove prijatelje u Palestini, da postupaju konstitucijonaluo i upotrebe mogućnosti, koje su njima dane, da sudjeluju u razvitku’zemlje. Palestina treba danas perijodur mirnog razvitka i ja sam uvjeren, da će se opravdati potpuno entuzijastički opis, što ga je dao Lord Milner iz vlastitog is kustva. ' Poslije toga govorio je još Viscount Qrey, .koji upozoruje na to, da će se u pitanju, Ja li predleže protuslovna obećanja, moći odlučiti samo poslije objelodanjena dokumenta. On bi vrlo žalio, kad bi se držalo nemogućim objelodanjenje, moglo bi se možda nekoje stvari, kojih je objelodanjenje nepoželjeno, ispustiti. Ako se stvar tako razvija, kako se tome lord Milner nada, svi će-biti veseli; ali ako razvitak tako dođe, kako to lord I s l i n gt o n misli, imati će vlada velike neprilike. Ako bi došlo do izmjene vlade, bilo bi veoma žalosno, ako bi nas na to vanjski nemiri prisilili. On se - nada, da će za vrijeme boravka sir Herbert S a m u e 1 a u Engleskoj kolonijalni ministar zajedno s njime izraditi jednu sigurnu osnovu, kod koje će se i cijonistička politika bliže opisati u smislu, da zemlja neće imati Židov, upravu, nego da Židovima ostaje ipak mogućnost, da osnuju svoje sopstveno sveučilište i svoju sopstvenu domaju u jednoj pretežno arapkoj državi. Cijon. politika mora se tako interpretirati, da dođe više u sklad s gradjanskim pravom stanovništva. Dok se vođama Arapa ne dokaže, da cijonistička politika daje arapskom stanovništvu, velikom majoritetu zemlje .pravo sudjelovanje u upravi i da vladu ne vodi nikakav duh. koji bi bio nešto pretežnog nearapskoga dok se to ne učini, ja se bojim teških nemira u budućnosti.

Iz židovskog svijeta

Sveopća organizacija Židova Velike Rumunjske. Zastupnici židovskih organizacija Stare Rumunjske, a osobito vodje Saveza rumunjskih Židova pokušavaju već dugo vrijeme, da stvaraju jednu sveopću organizaciju Židova Rumunjske. Dosada vodjeni dogovori i konferencije nisu još mogli voditi do uspjeha, jer su zastupnici Saveza Židova u Staroj Rumunjskoj mnijenja, da ova sveopća organizacija mora da u biti ne bude ništa drugo nego jedno raširenje postojeće »Uniunee« i njezinog programa i na Židove novih rumunjskih teritorija. Naprotiv bukovinski i sedmogradsuki Židovi stoje na stajalištu, da je takova organizacija moguća samo na temelju maksimalnih zahtjeva Židova na osnovi minoritetskog principa i obzirom na kolektivna prava Židova Nove Rumunjske. Ovaj se antagonizam javio nanovo i na konferenciji u Bukareštu, kojoj su prisustvovali Židovi Transilvanije, Banata,

Marmaroša, besarabije i zastupnici organizacije Ceire Cijon u Besarabiji. Na toj s-kupštini naznačio je nadrabin dr. Nlemi r o \v e r osobito dva cilja, kao glavive zadaće organizacije: steći đržavljanska prava i boriti se protiv antisemitizma Naprotiv tome izjavio je zastupnik Židove Transilvanije, Banata i Marmaroša, da ga ne zadovoljava potpora Uninnee, jer se Židovi Erdelja i Bukovine nalaze u naprednijem stadiju pravnog razvitka nego Židovi Stare Rumunjske. Oni su već prije pedeset godina dobili ravnopravnost, stoga m razloga njihovi nacijonalni zahtjevi dalekosežniji. Suradnja bi bila moguća samo na temelju maksimalnog programa u svrhu priznavanja nacijonalnih minoritetskih prava. U istom su duhu govorili i zastupnici Marmaroša i Besarabije. Svi su izjavili, da je promicanje nacijonalne svijesti preduvjet zajedničkog rada jedne sveopće organizacije. U ime Uninnee razložio je dr. Tilde r m ann, da su poteškoće oko postignuća državljanskih prava velike te da s tim poteškoćama miadn se boriti ne salo starorumunjski nego i erdeljski i besarabijski Židovi. Uniiinea bi rado pre uzela rad oko zaštite državljanskih prava, kad bi mogla onsovati u priključenim krajevima podružnice. Njegova su bila razlaganja od sviju govornika odbijena, tako da je morao dr. Niemircv/er konstatovati. da konferencija nije postigla sporazum naziranja. Konferencija se zato svršila bez uspjeha. Ipak se neki nadaju, da će naredni dogovor, kome će i delegati Bukovine prisustvovati, svršiti sa više uspjeha. Izjave ministra predsjednika VVitosa i ministra vanjskih poslova Seyda, Ministar predsjednik W i i o s opovrgnuo ie najodlučnije vijest, koja je bila u jednim amerikanskim novinama objelodanjena, da bi on predbacivao židovskim članovima Sejma nekorektno držanje prama vladi te da bi ih okrivio, da izbjegavaju svaki zajednički rad s vladom te ne će svoje interese državnim interesima podrediti. Izjavio je nadalje, da se čudi da današnjoj vladi prigovaraju radi uacijonalnog šov' nizina. Položaj narodnosnih manjina urcdjen je ustanovama ustavi, a vlada će na temelju ovih ustanova radit'. Ali vlada očekuje izvršenje dužnosti prama zemlji sa strane židovske manjine. Na, pitanje • zastupnika židovskog dopisnog ureda, koje stajalište žauzima vlada u pitanju numerus claususa, nije dao ministar pred sjednik meritornu izjavu. Rekao je, da je sad ovo pitanje manje aktualno, jer je Sejm odgodio raspravu o ovom zakonskom projektu. Ministar vanjskih poslova Sey da izjavio je, da se nova vlada sastoji od nacijonalnih Poljaka, a ne od šovinista i antisemita. Na pitanje o stavu vlade glede medjunarodnih obaveza Polj- ■ ske prema narodnosnim manjinama odgovorio je g. Seyda, da je Poljska u svom ustavu dala narodnim, jezičnim i vjerskim manjinama čitav niz prava, te da poljska vlada ispunjava sve obaveze ustava. Židovima. koji su poljski državljani, bilo je već više puta moguće uvjeriti se o tome. da im poljska poglavarstva pružaju uspješnu obranu prava. Misli u prvom redu na pokuse pojedinih evropskih zemalja.

4

»Ž 1 D O V«

BROJ