Жидов

stio. Iz Beča putuje u svoju galicijsku domovinu, gdje će jedno vrijeme posvetiti atudioma malh židovskih mjesta pa će onda posjetiti Varšavu i Lodz, Ako će imati vremena ići će i na karlsbadslki cionistički kongres. Za (iduću godinu misli, da će ići u Am.riku na studijsko putovanja, gdje ima mnogo štovatelja, kojima će sad Naklada Benjamin Han izdati jedan s mnogo ljubavi izradjeni katalog Lilienovih djela u engleskom jeziku.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Pogreb đra, Marmoreka. J. B. C. jaIja iz Pariza: Pogreb dra. Aleksandra Marmoreka bilo je u nedjelju, 15, t. m., na groblju Bagneaux u Parizu. Cionističku organizaciju i komitej židovske delegacije zastupao je Leo Motzkin, židovsku svjetsku pripomoćnu konferenciju advokat S 1 i o s b e r g, osim loga bili su još prisutni i R. Z1 atopo 1 s k y; M, A 1 ejn i k o f (Pariz) Jcan Eli s c h er (Bruxelles) prof. Ornsitein (Haag). Zastupnici Pasteuroveg instituta bili su profesori P r evost, Mssnllle, Besrc d k a, braća S a b o 1 o t n i i dr. F e h r n b a c b. Isto tako su pribivali sprovodu i gdja Norđau i Nordauova kći, Ma x a, kao i profesor Bas ch. Prema želji pokoj, risu se držali nadgrobni govori. Njegov brat molio je kadiš. Cijonistička Egzekutiva poslala je gdi dr. Marmorek slijedeći brzojav; Potreseni od vijesti Vašeg velikog gubitka, dajemo .izražaja našeg iskrenog saučešća. Cijeli će cionistički svijet štovati uspomenu Vašega muža. njegov cionistički rad !i njegovu odanost za židovsku narodnu ideju«. Konferencija palestinskih ureda u Karlovim Vari ma. Jerusolimska cijonistička egzekutiva sazvala je, povodom ovogodišnjeg cicrtstičkog kongresa, konferenciju palestinskih ureda na 5. augusta u Karlove Vari Na ovu konferenciju šalju i centrale i zemaljski palestinski uredi po dva delegata. Prema zaključku bečkog palaslnskcg ureda izabrani su delegatima bečkog palestinskog ureda gg. dr. Nahum B 1 aue r, vodja palestinskog ureda i dr. Hajim T artakover, član komisije palestinskog ureda, a gosp. dr. Adolf Tag-1 i c h t zamjenikom delegata. U okviru jedne sjednice komisije palestinskog ureda, koja se obdržavala u četvrtak 26. o. mj. referirao je gosp. dr. BI auer o problemima konferencije, a poslije toga se diskutovalo o aliji i hahšari. Kolonizatora] uspjesi Cijonistićke organizacije. (Ziko.) Kolonizacijom đepartman palestinske cijonističkc egzekutive predlaže XIII. cijonističkom kongresu opširan izvještaj rada zadnjih dviju godina. Kao ilustraciju napredka kolonizaoi e možemo spomenuti,da danas Lm ade u Palestini 29 kooperativnih i 6 individualnih zemljoradničkih grupa, dok je prije dvije godine bilo samo 26 kooperativnih i 2 individualne grupe. Broj dunama, koji su obradjeni narastao je od 22.070 na 39.715, a broj radnika od 597 na 1521 (s djecom 1997.)

Specifikacija dohodaka glavnog ureda Keren Hajesoda u Londonu u mjesecu junu. (Ziko.)

Osim toga jedan specijalni prinos za administracijone troškove 225. —. Protuvrijednost tražbine robe i maraka u Njemačkoj 795. 1. 4, 42,111. 5. 6. Sveukupna svota dohodaka Koren Hajesoda do 30. juna 1923. jest dakle: engl. funti 955,644. 10. 1. Luka u Palestini Kako se iz pouzdanih izvora saznaje, vlada je zaključila gradnju luke u Ha.fi, Posredno potvrđjuju ovu vijest protesti židovskih i arapskih jafanskih trgovaca i lokalne štampe. Kako je već poznato, vlada je pozvala jednog stručnjaka za gradnju luke iz Engleske u Palestinu u svrhu studija položaja. Njegovo stručnjačko mlišljenjc utjecalo je na zadnji zaključak vlade. Razlozi su za gradnju luke u Hajfi različite vrsti. 1. Naravni. U Hajfi se nalazi jedan zaljev, koji se lako daje izgraditi za luku Toga u Jafi nema, a osim toga se nalazi pred obalom mnogo kamenitih grebena, čije bi odstranjenje veoma mnogo truda i novaca stajalo. 2. Geografsiki. Hajfa ima dobre željezničke veze, i to sa Jeruzolimom, Jaiom i Gazom {preko zemlje), i sa Akom, Emek Jesreelom, Galitom, Nablusom (Sihcm) s Hauranom, Damaskom, Istočnom Jordanijom. Jafa ima vezu samo s Jeruzolimom. i Gazom; sa 'svim ostalim mjestima samo preko Harfe. Brojke uvoza .i izvoza Jaic, koje prelaze one od Hajfe, govore prividno za gradnju luke u Jafi. Temelj ovih većih brojki Jafe leži u izvozu naranča (pošto naranče većinom u okolini rastu) i u uvozu gradjevnih materijala i sirovina za gradjevnu indu-

s triju u Tel-Avivu i Jerzolimu. AH Hajfa ima u tom pogledu ljepšu budućnost. K lonizira se u Palestini poglavito u onim krajevima, koji su u vezi s Hajfoan, kao Emek Jcsreel, Šomron i Galit, jer je tamo zemlja najbolja. A i broj gradn'a raste neprekidno što dokazuje gradnja od tri nove četvrti Hajfe, jedne četvrti u Tiberiasu i u novim kolonijama. Industrija, koja računa s izvozom, stalno se razvija. U kratko su vrijeme stavljeni u promet novi veliki mlinovi, fabrika ulja »Šemern« u Hajfi i proizvadjanje soU u »Atlitu«, Pripravlja se gradnja jedne velike tvornice cementa. Industrijalno iskorišćivanje kemičkih blaga Mrtvog mora imat će svoju prođju jedino preko Hajfe, jer je radi položaja terena jedina moguća željeznička veza Mrtvog mora na liniji Hajfa—Semah. Velike radnje Rutienbergove, koje će se u dolini Jordana na pruzi Hajfa—Semah izvađjati, moći će svoju veliku potrebu materijala samo preko Hajfe pokriti. Kao luka za tranzitni saobraćaj za Istočnu Jordanku, Libanon', Siriju i ostale istočne zemlje moći će Hajfa uspješno konkurirati s lukom Bejruta, jer je željeznica iz Hajfe prema Istoku sposobnija, nego ona iz Bejruta, jer je ova gorska željeznica. Iz svega toga vidi se, da je vladina odluka ispravna i sa ekonomskog i sa našeg nacionalnog gledišta. Protesti jafanskih korporacija i novina važe samo kao lokalne izjave, koji imadu svoj uzrok samo u lokalnim interesima i lokalnom patriotizmu. S time nije rečeno, da ne će bili moguće u buduće gradnja luke u Jafi. Za sa-da je potrebna jednoj ekonomskoj tako slaboj zemlji, kao Palestina, samo jedna luka i to u Hajfi. Govor poslanika Goldberga o Jevvish Agency, Amerikanski poslanik za 13. cijonistički kongres, zast. Goldberg, koji ye već stigao u Evropu, da raspravlja sa ovdašnjim cionističkim organizacijama o zajedničkom istupu na kongresu, govorio je u jednoj većoj skupštini o Jevvish Agency. U svojim razlaganjima naglasio je zast, Goldberg, da je prigovor o nedemokratskim zahtjevima američkih cionista glede mješovitog sastava Jevvish Agencya, neopravdan, jer su baš amerikanski cioniste bili prvi borci za židovski kongres, koji se već u Americi održao. Nije ispravno, da su amerikanski cioniste primili pokliku i taktiku Brandeisove grupe. Konflikt sa Brandeisom je nastao s toga, jer je Branđeis htio provesti svoje prijedloge bez odobrenja kongresa. Protiv toga se borila većina amerikanskih cionista, jer demokratsko njezino uvjerenje nije joj dopustilo da nešto preduzme bez odobrenja cionističkog parlamenta. Glede Jevvish Agencya imamo danas tri prijedloga. Jedan zahtjeva, da se povjeri Cionističkoj organizaciji Jevvish Agcncy, i time daljnji opstanak status quo-a. Pristaše ovog prijedloga ne vjeruju u mogućnost jednog svjetskog židovskog kongresa. Druga grupa, koja je za proširenje Jevvish Agcncya, hoće necionistićhc elemente samo putem svjetskog židovskog kongresa privući Jevvish Agency-u. Amerikanski je prijedlog po mišljenju Goldbcrgerovom, kompromis oba prijedloga. Amerikanci misle, da je zasada nemoguće sazvati svjetski židovski kon-

4

»ŽIDOV«

BROJ H.

1. Sjedinj, Države Pf. st. 25,130. 3. 9. 2. Argentinija 3,700. —. —. 3. Rumunjska 2,044. 8. 2. 4. Holatvdija 1,185. 8. 9: 5. Litavska 1,075. 4. 4. 6. Južna Afrika 1,000. . . 7. Poljska 968. 11. 10. 8. Belgija 777. 12. 2. 9. Engleska 766. 2. 2. 10. Čehoslovaćka 755. 19. 5. 11. Švicarska 465. 18. 11. 12. Ruski izbjeglice 406 , » 13. Bukovina 399. 10. —. 14. Istočna Galicija 356. 9. 7. 15. Besarabija 350. —. —. 16. Austrija 342. 1. 9. 17. Finska 297. 12. 5. 18. Kanada 252. 1. 8. 19. Estlandija 208. 9. 5 20. Jugoslavija 130, —. —, 21. Turska 76. 16. —, 22. Elzas-Lotaringija 74. 7. 5. 23. Letlandi a 68. 7, 2. 24. Grčka 60. . —. 25. Bugarska 57. —. —. 26. Dancig 46. 11. 11. 27. Sibirija 45. —. —. 28. Francuska 23. 17. 6. 29. Danska 19. 5. 7. 30. Mexiko 18. 4, 3. 41,091. 4. 2.