Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Trinajsti kongres

Parlamenat židovskoga naroda otvorit će kroz koji dan opet svoja vrata, da primi židovske poslanike sabrane sa svih strana svijeta. Dugo se nije znalo, gdje će se kongres sastati. MiJslilo se na Opatiju, Wien, Danzig i Basel. A odluka je pala na Karlove Vary! Ima li još ko jeg naroda, čiji parlamenat; mora da luta od godine do godine, iz jednoga grada u drugi ? Možda je simptomatično za osobitost našega položaja, i za stanje cijoniistiSkoga pokreta i židovskoga naroda, da još uvijek nemamo stalnog čvrstog krova za naš parlamenat, jednako kako naša politika još uvijek nema čvrstoga tla pod nogama unatoč potvrde mandatal po Savezu Naroda. Negdje nešto nije u redu. Ne ide onako, kako se očekivalo, svaki čas dolaze iznenadjenja i još češće razočaranja. Nastaju situacije, kad se čini, kao da je sve opet u pi tanju, kao da je sve ugroženo. Još uvijek vlada u prosudjivanjai unutrašnje i vanjske .situacije cijeni zma kod nas samih i kod Engleza jedna nestabilnost, koja začudjuje. Otkuda to? Možda upravo za to, jer je naš parlamenat još uvijek jedna pltica selica. Možda je već nadošlo vrijeme, kad bi trebalo naš kongres staviti na trajnije temelje, kad hi mu trebalo dati jedan stalni krov. Nastojanje oko veće, brže i bolje konsolidacije cijonMičfcih institucija i pothvata, trebalo bi i moglo bi možeb'ti najbolje započeti time, da pokušamo dati našim kongresima bolju fondaciju i karakter većega stabiliteta. Vrijeme je, da sjedištem kongresa postane Erec-Jisrael. Naši. mudraci vele: »Zrak Palestine ©pamćenje*. Taj milje morao bi djelovati vrlo blagodatno na instituciju i na rad kongresa. Delegati shvatili bi, jer bi osjetili i vidjeli svaki čas na svakome koraku, da je Erec Jisirael .jedna realnost i lakše bi razumjeli, što je potrebno poduzeti ili propustiti, da i židovska narodna domaja postane što skorije jednom zbiljskom činjenicom. Mnogobrojne su koristi psihološke, političke i materijalne prirode što bi ih naša atrvar morala dobiti, ako bi se kongres držao u Erec Jisraelu Mnogi problemi, koje mi danas jedva i zamjećujemo, a koji nas ipak vrlo smetaju u našemu radu, riješili bi se sami po sebi, vrlo brzo i prirodno. Vrijedno je, da. se učine veliki napori, da se što prije omogući cijonistički kongres u Jerušalajimu. Treba to barem istaći kao jedan aktuelni problem, kao cilj najbliže budućnosti. Nu i u drugome pravcu valjalo bi reformirati kongres. Prije 25 godina bio je on zamišljen kao jedna pol-tička tribina

židovskoga naroda. Zadaća bila mu je prije svega manifestativnog, demonstrativnog i agitacijonog karaktera. Svega toga imade još i danas na našim ‘kongresima. Ali nije više tako važno, ni tako opsežno kao prije. Danas je zadaća kongresa ponajprije u tome, da bude podesnim instrumentom, koji će reprezentovati volju židovskoga naroda, koji će dati izražaja i stvoriti okvir, donijeti sadržaja i naći sredstava i načina za ostvarenje židovske narodne domaje u Erec Jišraelu. Danas je cionistička organizacija jedan medjunarodirim i medjudržavrum ugovorima priznati politički faktor. Ona je posesor jedne političke instancije Jewiish Agency snabdevene izvrsnim pravima i dužnostima, po kojima je neko vrsti palestinske nuzvlade. To mora da udari našim kongresima jedan žig, kojega oni dosele nijesu imali. Cijonizam postao je jednim velikim koloni zatomim poduzećem, koje treba voditi po svira principima modeme ekonomije, a da se. pri tome ipak ne smije zaboraviti, da su svi ti ekonomski problemi obnova zemlje, preporod" naroda, izgradnja domaje, halučtv'o, pijonirstvo, stvaranje židovskih poljoprivredni;!! farma, obnova židovskog školstva itd. iskonski čisto politički problemi. To stvara tako komplikovane prilike, da se one ne mogu upravljati po nekim starim šablonama i oprobanim formulama. A na kongresima treba da se sve to sredi, kontroliše i iniciira! Sjetimo se, kako je malena radna sposobnost većine parlamenata, ma da imadu prividno sve preduvjete za radnu sposobnost: potpunu vlast nad teritorijem, odgovornu vladu, vojsku i financije, buždt i poreze. Pa ipak ti parlamenti mogu da stvaraju zakone samo nakon dugotrajnih partijskih borbi, moraju praviti kompromise, a do provođenja već izglasanih zakona u život težak je i dalek put. A zaključci cijonističkoga kongresa, makar doneseni jednoglasno, nemaju izvršne moči nigdje na svijetu, oni su deklaratorne naravi, njihova izvedivost ovisi o opsegu dobre volje i požrtvovnosti »pristaša«. Radno je područje cijonističke imigracije dakle i kongresa c jeli svijet, gdjegod imade Zidova ili barem cijon ista. Manje bilo bi n tom slučaju više. Trebao bi nam manji teritorij, ali teritorij sa punim suverenitetom. To mora da redi svedj novim besprimjernim problemima i poteškoćama, na koje treba da odgovore kongresi, kongresi, koji se sastaju jedamputa godišnje na nekoliko dana. Drugi parlamenti rade kroz cijelu godinu, zastupnici posvećuju se posvema svome zvanja. Naš kongres treba da u malo dana ri-

ješi probleme, za koje bi drugi parlamenti trebali mnogo godina. Da kongres uzmogne, makar i samo približno, riješiti svoje zadatke, treba mu dati onu formu, koja će mu obezbijediti radnu sposobnost u najvećoj mogućoj mjeri. Današnja forma kongresa ne odgovara. Odatle nužno mnoge teškoće, pogreške i zapreke uspješnome radu cijonizma. Najbolju formu za kongres nije moguće konstruirati spekulativnim putem. Ona će se postepeno pokazati, iskristalizovati evolutivnim, empirijskim putem. Morat ćemo i dalje praviti pogrešaka, da iz njih učimo. Zato ne smijemo očajavati, ako pogrešimo i no smijemo gubiti vjere u našu konstruktivnu i stvaralačku sposobnost. Treba nam, kolikogod prešnim i neodgodivim nam se činili pojedini zadaci, mnogo strpljivosti, umjerenosti i blagosti prema samima sebi, ako sve odmah i ne podje onako, kako spoznajemo, da bi trebalo. Autokrifika nam je potrebna, neka bude makar i stroga, ali neka bude objektivna i pravedna, neka ne prelazi mjere, neka ne bude destruktivna, neka ne omalovažuje i ne podcijcnjuje, što je postignuto, neka ne stavlja sve na jednu kartu i neka ne ruši sve mostove i idole. To bi bila politika katastrofa, va banquc, a ipak stvar ne stoji kao u dilemi; ili ili. ima više, valjda mnogo, dobrih putova, na svima treba poći. Kasnije može se povesti teoretska diskusija, koji su putovi bili najbolji. Kongresom ne smije vladati osjećaj i strah, kao da netko bičem stoji iza nas i goni nas, da još danas ili najkasnije sutra izvršimo ovo ili ono. Nije tako. Nitko nas ne goni i nema prava, da od nas traži, da u tako kratko vrijeme stvorimo čudesa. Ncmože se u nekoliko godina sabrati i sagraditi. što se kroz dva tisućljeća rasteplo i razgradjivalo Balfourova* deklaracija i engleski mandat glede Palestine niiesu nego dozvola, da gradimo našu narodnu domaju ali samo u onome tempu i opsegu, kako to odgovara relaciji svih palestinskih i vanpalestinskih faktora, koji odlučuju o većoj ili manjoj, bržoj ili sporijoj, boljoj ili lošijoj izvedivosti osnove. Zato je posve neopravdana nervoza, kojom se već sada, prije cijonističkoga kongresa tretira pitanje Jewish Agencija i židovskoga svjetskoga kongresa. Cijonistička organizacija prema duhu i slovu mandata, nije dužna proširiti Jcwish Agency, a najmanje sa elementima, koji još nijesu dali dokaza o svojoj spremnosti i sposobnosti za saradnju u Erec Jisraelu, nego za koje se tek predmnijeva i nada, da bi mogli i htjeli raditi. To je ipak

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM

god. vn

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31, 111. KAT

ZAGREB, 3. augusta 1923. - 21. aba 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 30 D. ČETVRTOOD. 15 D, POJEDINI BROJ 1.50 D,

BROJ 32