Жидов

preslaba kvalifikacija za članstvo u Jewish Agency! Tko hoće da radi, neka dodje. Nemamo prava, ali niti razloga ili volje, da otklonimo bilo čiju saradnju. Nu to još nikome ne daje prava, da a priori traži udjela na Jevvish Agency! Nema primjera, da bi u bilo kojoj državi, kojemu gradu ili selu netko, tko bi htio podići jedno ma kako veliko poduzeće, imao namjeru ili čak pravo tražiti, da ga se još prije izvedbe izabere u državno ili općinsko zastupstvo. Poduzetnik ugovara o ekonomskim uvjetima za svoje poduzeće, nu ne traži za sebe zasebnih političkih privilegija i prava. Tko hoće da radi u Palestini, slobodno mu je ugovoriti za svoje poduzeće takove uvjete, kakove nalazi potrebnima za prosperitet svojega poduzeća. Nu udjela u političkom reprezentativnom tijelu u Jevvish Agency nema prava tražiti, niti može dobiti. To je tako jednostavno. Nu čini se, da su pojmovi već pomiješani. Kongres ne će smjeti podleći psihozi i sugestiji, nego će u tom sasvim suvišno nabačenom pitanju morati stvoriti jasnoću. Ako se tako shvati pitanje Agencija, onda će se i pitanje svesvjetskog židovskog kongresa raspravljati mnogo ispravnije. I ma što se onda glede toga kongresa zaključilo, ti zaključci mogu eventualno na neko vrijeme značiti suvišno trošenje energija i sredstava, mogu prouzrokovati jedan preuranjeni i promašeni svjetski propalestinski židovski kongres, nu ne mogu sadržavati opasnosti za samu stvar. Pitanje Jevvish Agencyja riješeno je za dulje vremena time, da je Agency predana cjelokupnoj cijonističkoj organizaciji. Čuvajmo se, da engleskom palestinskom mandatu u toj stvari ne dademo sami jedno preusko, za nas nepovoljno i slabo tumačenje. Svesvjetski kongres, ako se sastane, može vijećati o svemu, što bi moglo da koristi izgradnji židovske narodne domaje, jedino u pranje Jevvish Agency ne smije dirati, jer s njom ne može raspolagati. Uvjereni smo, da će kongres naći pravac radu vlastitome i cijele organizacije za iduću perijodu. Prije svakoga kongresa nam se čini, da stojimo pred neriješivim problemima. Nu kada se javno na kongresu sukobe svi ma kako oprečni nazori, onda se pokazuje, da kongres sjajno ispunjuje svoju funkciju sigurnosnoga ventila i da sile, koje njime vladaju. nalaze dosta lako svoje uravnoteženje i izlaz iz situacije. Kongres ni ovoga puta ne će poći skliskim i opasnim stazama ekscentričkih i radikalnih eksperimenata, nego će, u skladu sa prilikama, obezbijediti dalnji sustavni rad svima, kojima nije tek do provedbe nekih teorijskih formula, nego im je doista i u prvome redu do izgradnje židovske narodne domaje.

Lav Stern.

Cionizam i omladina u Jugoslaviji

1. Svaki pokret, i ako je nastao zbog oživotvorenja koje jednostavne ideje, stiče u svome razvitku neke ustaljene uredbe, koje uvijek prelaze područje prvotnoga pokreta. Negdje mora da onu jednostavnu misao izgradi, razvije i komplicira. Dru-

gdje ima da se obazire na » prilike *, na uredjenje ljudskoga društva, na moderne nazore o životu i svijetu, na mentalitet ljudi, koji pokret vode, i na mogućnost onih, koje hoće obuzeti, na konstelaciju prijateljskih i protivničkih sila. Negdje opet hoće da sveže dva isprva potpuno nevezana nastojanja, kako bi se akciona snaga pojačala. ♦ Uzroci su dakle mijenjanja prvotnoga sadržaja u pokretu u glavnome dvojaki. Jedarnput izviru konzekventno iz same ideje, koja razvitkom i realizacijom obuzimlje sve veća životna područja. Diugiput te promjene nastaju iz različitih momenata, koji su neovisni o ideji, o kojima ona postaje ovisna. ♦ Primjer: konzumne zadruge. Ima da se brinu za interese potrošača, ideja vrlo jasna. Realizacija je njena u različitim konzumnim pokretima pokazala, da bez vlastite produkcije nema zdrave konzumne zadruge. Tako nastaje zbog zaštite potrošača dvostruki zahtjev; vlastita produkcija na zadružnoj bazi i pravedna razdioba dobitka na članove zadruge. ♦ Nakon spoznaje, da irnade u svakome pokretu ustaljenih misaonih i stvarnih uredaba, koje dobivaju vrijednost, jednaku prvotnoj ideji, bit će nam jasan stav prema njima. One uredbe, koje izviru iz osnovne ideje ili je barem pomažu, ima da budu priznate. Druge, koje su rezultat slučajnosti izvan ideje i prvotnoga pokreta, mora da se mijenjaju prema mijenama njihovih uzročnika. 2. Cionizam je u svome dosadašnjemu razvitku stekao neke teoretske i praktične rezultate, koji se ne mogu i ne smiju zanemarivati. To su rezultati unutarnjih i vanjskih borba, što se ne trebaju i ne mogu više ponavljati. Vrijednost je cionističke tradicije i u tome, što je ona temelj, na kojemu se pokret dalje razvija. Svaki novi pristaša i svaka nova generacija može da gradi i da mijenja, kolikogod hoće. Samo ne smije da dira u temelje i u rezultate dosadašnjih borba, ne će li da ruši cionizam. Pa i ne može svaki novi naraštaj da iznova započinje proces, jer bismo onda uvijek stajali na početku. Miltoćemo do cilja. Naraštaj od naraštaja, radenlk od radenika ima da primi iskustva I rezultate i da potrči naprijed. ♦ Govoriti o rezultatima dosadašnjega cionizma jest i nije teško. Nije. jer se razjasnilo najglavnija pitanja. Jest, jer se već mnogo pripovijedalo, pa je mučno i opet reći, što hoćemo. No u današnjoj situaciji naše cionističke omladine prijeko je potrebno razložiti naše današnje cionističke zadatke. Blumenfeld je nedavno rekao: Cionizam hoće da stvori produktivnu židovsku većinu u Palestini. Nema sumnje, da je to potpuna formulacija cionizma. Ona veli, da sav naš rad biva zbog Erec Jisraela, da se mi imamo brinuti za izgradnju židovskoga doma. i ako time do kraja zanemarimo galutsko židovstvo. Za život ova formula ne dostaje. U praksi je cionizam više i manje od palestinskoga pokre-

ta. Manje, jer nije stigao da sam, bez pomoći protivnih židovskih struja, izgradi židovski dom, produktivnu većinu u Palestini, jer se u rnnogočemu morao zadovoljiti propagandom i poticajima. Više, jer eto privlači izgradnji Palestine cijelu židovsku zajednicu, jer se brine i za galutsko židovstvo, jer preuzima na se vod stvo aktivnoga židovstva na svim fronta ma, jer je cionizam teoretski i praktički obnovni pokret židovskoga naroda. Temelj mu je spoznaja, da će židovstvo bez svoje domovine u Erec Jisraeiu za kratko ili za dugo do kraja propasti. Ta spoznaja vodi do kolonizacije Palesti ne. Ali život židovskih masa traži (koncesije u ideologiji i u praksi. Traži, da se ne zabaci ni jedna mogućnost jačanja biloko je židovske pozicije. Traži duševnu obnovu, kao pripravu srdaca za Erec Jisrael i kao stvaranje ojačanoga židovstva u galutu, hebraizaclju svakoga pojedinca zbog veze s novom erecjisraelskom zajednicom i s cijelim interteritorijalnim židovstvom, fizički preporod, kao preduvjet za prirodan rad u Palestini i kao ozdravljenje bolesnih galutskih tipova, zdrav izbor zva nja, kao uvjet novoga produktivnoga života u Erec Jisraeiu i kao eitvaranje novih socijalnih formacija u galutu, i na koncu samostalne političke akcije, zU&g sredjivanja židovskoga pitanja i stvaranja autonomnoga židovskoga života, gdjegod i kolikogod je to moguće. Tako iz jednostavne cionističke ideje izrastoše toliki zahtjevi, svezani s njome čvršće ili slabije. Dalje je cionistički razvitak donio još neke rezultate, koji se nama čine vrlo prirodni, koliko su već prije izvojšteni, a ikoji su nam dosta nejasni, koliko se o nje još bori. U prvome je red i ovdje ideal novoga života, koji zamišlja mo na najvećoj visini lične i socijal; : pravde s najvećim mogućnostima kulturnoga i religijskoga stvaranja. Zbog toga tražimo pravedan društveni poredak i ujedno mogućnost individualnoga razvijanja. U praksi tome odgovaraju metode kolonizacije. Najvećma bismo voljeli zadrugarske kolonije kao jedinice zdrave narodne i socijalne zajednice. Dok ta ideja nije potpuno prodrla u narod, mora da snosimo, pače i da pomažemo privatnu inicijativu i privatno gospodarstvo. No naš rad treba da ide u korist nacionalnih institucija, Keren Hajesoda i Keren Kajemeta. Jednako je dosadašnji razvitak dokazao, da izgradnju Palestine ima da pomaže cio židovski narod. Koliko je god ovo posljedica cionističke nemoći, toliko je i pobjeda cionističke ideje, narodnoga jedinstva židovstva i nacionalnih dužnosti svakoga Židova. Zato smo mi za saradnju s necionistima, u bilo kakvome obliku, koji odredi cionistički kongres. Rez obzira na tu odluku hoćemo da privlačimo ljude. osobito omladinu, u naše redove. Na koncu je cionist za nas i za izgradnju više od procionista. Jer cionist mora da svijesnije osjeća dužnosti i da ih potpunije vrši. I ta konstatacija, koja je ujedno i apel, neka završi razlaganje dosadašnjeg cijonizma. Jer je najznatniji rezultat cijeloga dosadašnjega razvitka: I ako mi zovemo necioniste u pomoć, cionisti treba da su na svim frontama, prije svega u Erec Jisraelu, prvi, najsmioniji, najodlučniji, najpožrtvovniji. 2

»ž i d o y«

BROJ 32