Жидов

Omladina po svojoj naravi ne može da jednostavno prima dobivene rezultate. U onoj periodi svoga razvitka, koja je iza djetinjskoga, naivnoga primanja pouke, omladina u spoznaji, da joj se u djetinjstvu štošta iskrivilo zbog opravdanih ili neopravdanih obzira, hoće da kontrolira svaku sitnicu. Hoće svagdje da zaroni u izvore nezadovoljna »priredjenim*. skraćenim i iskrivljenim prikazima. I kao što ona u vanjskim područjima života odbacuje posredništva, da upozna iskonske vrednote, tako roni i u svoju nutarmjost uzimajući sebe mjerom čovjeka. Dok stari do nedavna bez ikakvih skrupula u odgoji uništavahu mladost, jer im bijaše samo odraslost vrijedna, omladina ushtjede da zadrži mladost, jer je u revolti protiv dotadašnjih odgojnih i životnih principa proglasila sebe najvrednijim fenomenom čovječjega života, jer je mladost i njeno borbeno, nestalno doba izvikala apsolutnom vrednotom i mjerom čovječjega bitka. Dok se stari uživješe u tradiciju, oktv vani u lanac naraštajeva i predaje, omladina je zvana, da trga lanac, jer će ga samo tako produžiti. Gdje nema toga kidanja, nastaje zastojna smrt. Dok stari zaboraviše, da se bune protiv nepravda svijeta i protiv neskladan, života, omladina, kad prvi puta svijesno osjeti sav taj nepravedni nesklad, duboko povrijedjena u duši, koja je od prirode čista i dobra, viče puma ogorčenja i zove na uzbunu protiv nečistoće r zloće. Dok stari izgubiše snagu, da promatraju stvari potpuno objektivno, bez obaziranja na lične materijalne interese, omladina, nevezana toliko o vanjski svijet, može da uhvati pravu sliku predmeta. ♦ Omladina ne će samo da kontrolira sve što se prije nije mislilo i činilo. Hoće da to iznova stvori.A smisao je te bune protiv predanoga i stvaranja novoga samo jedan: Čovječanstvo treba sveđj novih, mladenačkih pokušaja, da se opet i iznova ostvare one vječne ljudske ideje, koje bijahu oduvijek poticaj misaonih, umjetničkih, vjerskih socijalnih ili bilo kojih drugih produkata. Jer će svaki taj pokušaj, izvršen u čistoći zanosa i odluke, čovječanstvo primaknuti cilju; realizaciji ideje o savršenome životu. 4. No i omladina, kolikogod bila radikalna, kad stvara pokret, vezanost jedinica zbog ostvarenja kojega cilja, stvara i one ustaljene institucije, obojadisane mentalitetom njenih vodja i nje same, karakterom miljea i utjecajem modernih životnih naziranja, naklonošću i otporom okoline. I omladinski pokret dobiva naskoro mobiliar, stvara zakone, izgrađuje običaje. Svaki vodja ostavlja trag. koji utječe na njegovu zajednicu. Ni jedna ideja, koja Prodje njima, ne da se potpuno izbrisati. A ujedno se dogadja i ona promjena prvotne ideje izgradnjom njenih utjecajnih područja ili koncesijom životnim potrebama. Svaki novi dolaznik mora da osjeti organiziranu snagu »autohtonih«, ono jedinstvo, koje je nastalo kao samo od sebe.

Zato i u pokretu omladine imadc revolta mladjih protiv ustaljenih, najmladjih protiv napola gotovih. 1 uvijek iznova ustaju najmladji, što upravo doživljavaju periodu Stunn imd Dranga, da viču protiv starih i starijih. No jednako se javljaju i stariji, koji nekaiko više ne nalaze pravo mjesto u pokretu, da svojim zahtjevima zaustave napredak omladinstva pa da mladenačku energiju skrenu na puteve, koji su njima simpatičniji, jer su njihovi. 1 tako jedni zovu mladenačkome životu, dok bi drugi da nametnu omladini svoje nemladenačke ciljeve. A treba da znadu, da je i pokret omladine nešto objektivno, da i u njemu imade institucija, koje su nastale možda iz kompromisa s okolinom ili s vlastitom slabošću, no .koje najčešće odgovaraju rnomentanome stanju omladine, njenim zadaćama i mogućnostima. V. Pokret naše omladine datira od svršetka rata.. Odonda prodjoše kroz naš život mnoge ideje. Neke bijahu samo časovitc i po trajanju i po vrijednosti. Druge ostaviše dublje tragove, i ako ih omladina nije mogla potpuno realizirati. Bacimo li danas pogled unazad, vidjamo tri osnovne težnje, koje su odredjivale naš rad, a u najboljih izmedju nas i sav život. Po vremenu, kako su dopirale do nas (jer ni jedna nije naša originalna svojina već ako možda treća od njih), to su cionistička ideja, misao omladinskoga pokreta i težnja za zajednicom. Prva je tražila izlaz iz galutske bijede i stvaranje novoga židovstva u Erec Jisraelu. Druga uas je nagonila na bunu protiv staroga konvencionalnoga života i okrutjelih odgojnih principa, da novim metodama odgoj© prema mogućnostima i potrebama mladosti dodjemo do novoga, čovječnoga života. Gdjekada bijaše jedna težnja jača, da je doskora potisne druga. Nikada nije ni jedne potpuno nestalo. A mnogima je uspjelo, da ih u ličnome životu svežu u jedinstvo. Samo je u toj vezi potpuna obnova. Treba nam širine ljudskoga horizonta i probudjenoga židovskoga oka. Jedno bez drugoga mora da ostane pusto i jalovo. Treća je od naših težnja htjela život u zajednici. Potpuno je razumljivo u mladih Židova, tudjih neprijateljskoj okolini i otudjenih asimiliranome domu, da traže prijateljsku zajednicu drugova u nesreći i u borbi za novim životom. U toj se težnji vezalo omladinstvo s cionizmom. Jedamput je zajednica imala da veže omladince, željne socijalnoga života, drugi put borbene, radikalne cioniste, kojima ie bila odgojno i izvršno sredstvo. VI. Nakon analize cionističkih principa i razvitka naše omladine trebali bismo da odredimo današnju vezu cionizma i omladine u Jugoslaviji pa da odatle izvedemo konkretne zadatke. Jer je zapravo i bila svrha ovoga članka, da prije sleta pokaže omladini teoretske osnovice njena rada, kako bi joj praksa bila zbiljskija i savršenija. Njena je dužnost, da ove teoretske principe pretvori u konkretan život. Rečenica; »Cionizam hoće da stvori produktivnu židovsku većinu u Palestini«, mora da u nje odmahprobudi predodžbu i vo-

Iju, da ona bude dio te produktivne većine u Erec Jisraelu. A isto je ovako i kod drugih postulata. Svagdje treba da ih omladina shvati ličnom dužnošću, koju .. svakako mora izvršiti. Jer danas može da bude samo jedna veza cionizma i omladine; bezuvjetno Prianjanje jednoga uz drugo. Cionizam, kao ideja i kao pokret, treba danas omladinu više, nego ikada do sad. Treba je, ne će li da postane pomagač privatno kapitalističkih poduzetnika ili filantropska institucija palestinske kolonizacije. Treba je, da ostane zdrav narodni pokret realističnih idealista, koji žele da stvore zdravu narodnu domovinu, da ostvare davni cilj izgradnje doma narodu bez duševnoga i tjelesnoga zaklona. A omladina i pojedinačno i skupno treba danas ideju i pokret cionizma, ne će li da propadne u smrdljivoj truleži ratne Evrope, da se okalja niskim materijalizmom današnjice, da se izgubi u šovinizmu okoline. Omladina treba cionizam, jer joj je to jedini put iz blata, iz bezdane i beznadne bijede u zdrav život, i ako pun pregaranja i muka. I za Jugoslaviju vrijedi taj zahtjev prianjanja. Koliko to prianjanje stoji do omladine, jer ga ona vrši, može da se ispolji u glavnome u tri područja. ♦ Najnovije je političko područje, koje zastupaju pristaše Hapoel Hacaira, nezadovoljni umornošću, zastojom i uskim horizontom, koji ne može opravdati ni potreba sitnoga rada. Hoće da u jugoslavenski cionizam unesu hapoelhacairsku notu zdravih socijalnih principa. 1 ako pristajemo uz program Hapoel Hacaira, ne ćemo da politički rad postane sastavnim dijelom programa Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja. Naše je mišljenje, da je pored Saveza potrebna organizacija Hapoel Hacaira, koja ima da se bori za širenje, priznaju i realizaciju hapoelhacairskih načela medju svojim haverim i u cijelome našemu cionizmu. Najomiljelije je područje športa. I to je cionistički uspjeh, ne samo zato, što se njime vrši zahtjev fizičke regeneracije, nego i time, što oni omladinci, koji znadoše da športom uzvise tjelesni osjećaj i da unaprede duševni razvitak, unose u cionizam vrlo zdravu notu veze živosti i discipline, svježine i pokoravanja. Najznatnije je ipak za nas odgoino područje. Ono je prava priprava za Erec ,lisrael, jer se ne zadovoljava političkom akcijom ili tjelesnim jačanjem, nego hoće da obuzme cijeloga čovjeka, dušu i tijelo, da iza odgoje izvrši cionističku dužnost. Na području odgoje mi smo još vrlo blizu polazne točke. Jer se u nas neprekidno mijenjaju ljudi, principi i metode. Nema u nas stalnosti, koja i nastranošću više čini, nego neprekidno okretanje i koračanje na mjestu. Ipak i ovdje vidimo početke boljega razvitka. Sve se više ljudi stručno obrazuje nažalost većma za potrebe galuta, nego za potrebe Erec Jisraela. Sve se više traži stalna linija bez naglih skokova i padova. Takav je pokušaj stvaranja stalne linije i zahtjev zadruge jugoslavenske židovske omladine. VII. Zadruga je baštinik onih triju ideja koje su prošle našim životom. Ima da oz-

BROJ 32.

»ŽIDOV«

3