Жидов

Razne vijesti

Usiškin 60 godina star. Menahem U s i S k i n, član palestinske Kgzekutive slavio je n Karlovim Varyma svoj 60. rođendan. Usiškiu je jedna od najmarkantnijih pojava mladožidovskih pokreta, koji je svom energijom radio za narodni ideal. Već prijo Herzla djelovao je u pokretu Hihat Cijona i postao predsjednikom odeskog komiteja. Rijetkom privrženošću odan ideji renesanse bio je jedan od najradikalnijih zastupnika »praktičara«, koji su u opreci prema »političarima tražili praktičan rad u Palestini. To ga je dovelo n opreku prema Herzlu i VVolffsohnu. koji su morali praviti koncesija. Iza rata učestvovao j*e u svim vijećanjima političke naravi u Londonu i Parizu, te je kao član cijonističke deputacije oslovio članove mirovne konferencije jevrejskim jezikom. Kasnije ispunjena je njegova najtoplija želja: pošao je na stalan boravak u Krec Jisrael, gdje kao predsjednik cijonističke komisije razvija svoju djelatnost. Debata u doojnj kući o Colonial Oiiice-u. Pitanje ie Palestine samo uzgred spomenuto. i t 5. jula bila je debata u donjoj kući o Colonial Office-u. Možemo ustanoviti sa zadovoljstvom, da je ovaj puta palestinsko pitanje samo sasvim maleni dio zauzelo u debati. U svom 10 str. dugom izvješću dotakao se držav. podsekretar kolonija, mr. Ormsby O o re , problema Pa lestine samo usput. U debati bavio se sami) jedan govornik, amicijonista. kapetan F o x o r o i ft, s Palestinom, ali je često bio prekinut povicima sa strane mnogih ostalih članova parlamenta. Niko ga nije držao vrijednim odgovora. Mr. Ormsby -Gore izneo je medju osta'im, da je on raspravljao o kolonijama, ikoje su sačinjavale glavni predmet debate. Sto se tiče teritorija pod mandatom, koji naravno nisu u nikakvom smislu riječi kolonije, za koje je ali sada Colonial Office odgovoran, bilo je zadjih pet godina skoro nemoguće stvaranje sigurnih prilika u Iraku i Palestini, jer se čekalo na mir, koji se jučer potpisalo u Lausanni. Sad so odlučilo konačno po lozanskom ugovoru o turskim granama u Iraku i Palestini. Ali je već i do sada u toku zadnjih triju godina prijašnja i današnja vlada radila oko reduciranja izdataka te im je ono i uspjelo, i to od 27 milijuni funti god. 1921. na 17 milijuni hiati ove godine. Za narednu se godinu °čokuje daljnja znatna redukcija. Uslijed zaključka mira s Turskom napuštaju u skoro vrijeme tri daljnja bataljona Mezopotamiju; i palestiniski bi garnizon mogao biti umanjen. Za sad nema ništa da nadnveže na opširne odgovore, koje je dao u kući na pitanja, stavljena radi Palestine. iSir Herbert Samuel prisustvovao je u diplomatskoj loži jednom dijelu govora omisby Oore-a). »Times od 26. jula zauzimlje stav u > e dttom uvodniku prema govoru državnog bodsekretara i piše medju ostalim: »Od timskih kolonija prešao je mr. Ormsby na mandatame teritorije; britski porezovnik. koji je sigurno osjećao nekakvo kod čitanja troškova, koji se boraju za manđatama područja namaknuli ' lakše će sad uzdisat!, jer je od Ormsby r, ore-a saznao, da će biti uslijed lozan-

skog mira omogućene daljnje prištednje u Iraku i u Palestini. Argeutinija. Daljnji izvještaji javljaju iz Argentiuije o dobrim rezultatima turneja mr. Ja f f e -a. U mnogo su se mjesta stvorili novi K. li. komiteji. U Rosariju, Parani, Sagi, Romarezu, SantaFeju i drugim mjestima rad se uspješno nastavlja. Doznačeno je 13.000 pesoa. (jednako 1000 funti). Chlle. Izaslanik K. li. direktorija, mr. ■I a f f e. stigao je u Santiago te ga je štampa srdačno pozdravila, što daje mnogo nade za uspjeh K. li. kampanje. Kampanja je započela 21. jula s audiencijom Jaffe-a kod hritskog poslanika i jednom velikom skupštinom u Municipal Opera Hoiisc-". Na mitingu S u sudjelovali osim senatora i članova kongresa i britski poslanik kao i zastupnik čilenskog predsjednika, koji su držali pozdravne govore, te sn želili K. li. kampanji najbolje uspjehe. Keren liajesod Njemačka. U zadnje se vrijeme rad znatno otešćava usljed trajnog pogoršavanja prilika u Njemačkoj. Samo je uslijed intenzivnog rada bilo moguće, da se održe dohoci u junu na visini prijašnjeg mjeseca. U Berlinu može dr. ilelfman kod svog rada maljnje uspjehe zabilježiti. Da se akcija u Dražđanila završi ostao je dr. Stermann u Dražđanima te se dokazalo, da može aktivan rad steći i tamo velike uspjehe, gdje je do sada vrlo malo učinjeno. Dr. Kaswan je započeo nakon svog odlaska iz Dražđana rad u Thiiringenu. U Karlsruhe su završili gg. Bacher i Bcdnowicz akciju, koja je dosta zgodne rezultate pokazala. Vanredan uspjeh imade rad gg. Sandbunt i Kronberg u Mannheimu. Tu se zaista prvi puta propagirah, kao i u Dražđanima, za ideju K. H. i to. kako smo već rekli, s vanrednim uspjehom. Odmah nakon kongresa predvidjeli« su velike akcije za Lipsko. Hannover i Frankfurt Pokušat će se, da centrala pošalje osim u te gradove i u druge delegate biroa za potpolaganje mjesnih suradnika. Prihodi K. H.-a u prvom polugodištu iznašaju, usprkos padanja vrijednosti novaca, apsolutno uzevši više nego sveukupni prihodi prošle godine. Engleske knjige o Palestini. »Daily Ne\vs« od 26. jula donosi jednu reviju od A. J. Ceemmings-a, o trim knjigama o Palestini. Jedna je od poznatog žumaliste Philip Graves i zove se: »Palestina: zemlja trih sudbina«. Mr. Oraves navadja dokaze u korist engleske politike, te medju inim veli: »Glavni je njezin temelj, da je mnogo vjerojatnije da bi nakon perijode anarhije i prolijevanja krvi Francuzi, Talijani ili Turci došli u Palestinu, nego da bi Savez Naroda preuzeo zadaću, za koju nije organizovan«. Mr. Gravesa jako interesira i britska zrakoplovna linija prema Indiji i prela Australiji. Kako bi mi do toga došli, pita on, ako bi etape k tome predali. Smijemo li dozvoljavati ma kojoj uplivnoj neprijateljskoj moći, da dodje u najbližu blizinu Suez-kanala? I ako ova zadnja razmatranja nemaju posla s Balfnurovom deklaracijom, ipak govore za to, da Palestinu trebamo, dok Savez Naroda ne zastupa Ameriku i čitavu Evropu dok nije stekao potporu islamske Azije i dok ne može jamčiti, u koliko je to u čo-

vječnoj moći, da u Blizoh istoku ne će nikad biti rata. Druga je knjiga Vili. svezak »Javne povijesti Australije za vrijem rata«, koji raspravlja o vojnama u Palestini i Siriji. Autor nema dobro mnijenje o vojničkom djelovanju Arapa za vrijeme rata. U reviji se veli; »Katkada su učinili korisnu uslugu, ali je najbolje, što može o njima g. Gullett saopćiti, da su bili uvijek spremni boriti se za jednu cijenu, koja im je bila unaprijed u britskom novcu plaćena, ako su bih u premoći«. izgredi protiv židovskoga pučanstva u Lulutovu. Židovski klub u Sejrnu podnio je hitnu interpelaciju zbog dogodjaja u gradiću Lulutov, ikoje je skrivio tamošnji vikar Kubis, koji je zavadjen s dva židovska čovjeka, uzbunio seljake i rulju na Židove. 14. jula o podne skupilo se nekoliko stotina ljudi s kosama i sjekirama u župnome dvoru, spremnih, da navale na Židove. Deputacija, a na čelu joj bijaše stari rubi, pošla je vikaru te ga upozorila, da ne smije svadju koju je imao s dva čovjeka svesti na cijelu općinu« pa da umiri seljake. Vikar im je to obećao, no uistinu je liuckao i dalje. Židovsko je pučanstvo pošlo na kotarsko poglavarstvo u Wielnu, da tamo zamoli pomoć. No kad se 19. odio stražara vratio u -Vielnu, navali rulja na Židove i opljačka ih. 21 je teško ranjen, a nekoliko je stotine lako ranjeno. Napadači su imali i oružje. Interpelanti traže sudsku istragu. Formacija Advisory Councila odgodjena. Formacija je Advisory Councila opet odgodjena, jer je jedan od one šestorice Arapa, što su u prošloj nedjelji izjavili spremnost da saradjuju, demisionarao. Imigracija u mjesecu junu. Po oficijelnoj statistici uselilo se u mjesecu junu 1923. 700 useljenika. Od toga je bilo 666 Židova, 33 hrišćana i 1 musliman. Jedanaestorici nije useljenje dopušteno, Jer nijesu imali uredne spise. 170 bili su članovi porodica, što su već u zemlji, 156 ih je već imalo mjesta, a 275 je pripadalo k njima, i konačno 93, što su imali novaca za život. Sveučilište u Vilni o numerus claususu. Odbor Sejma za ispitanje numerus claususa dobio je od mnogih fakulteta i visokih škola odgovore na svoje pitanje o pedagoškim i znanstvenim konsekvencama uvodjenja numerus claususa. Vilnsko je sveučilište sada poslalo odgovor, koji se, ma da je već šest sveučilišta protiv uvodjenja, ističe zbog jasne i pravedne formulacije. Izjavljuje, da je prvi uvjet znanstvenoga rada, objektivnost i znanstvena kvalifikacija, povjerenje studenata u moralnu čistoću profesora, a isto tako je potrebna harmonija medju studentima. Bez obzira na sve to, već Je zato nemoguć numerus clausus, jer je protivan ustavu, čaji se pravni osnovi uče pa ovome sveučilištu. Ovaj je odgovor od profesorskoga zbora jednoglasno prihvaćen.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor na svojoj sjednici od 16. o. mj. raspravljao razne organizatorne agende, pa se naročito bavio akcijom za osnutak jugoslavenske halučke farme u Palestini. Pročitani su izvještaji iz raznih mjesta, te je zaključeno « jeseni provesti veliku kam-

broj m.

»ŽIDOV«