Жидов

zadaća omladine Jugoslavenska halučka farma u Erec Jisraelu. Njoj treba da sc posveti briga i ljubav. Ističe važnost veze izmedju naših halucim u Palestini i omladine. U daljnjem svom govoru predlaže neke organizatorne ustanove za provedbu različitih akcija. ■Pri koncu govori o potrebi, da onaj dio omladine koji ne vlada stranim jezicima upozna na hrvatskossrpskom jeziku aktualna pitanja Palestine. Preporuča u tu svrhu cirkulare ili brošure, što bi ih savez izdao na osnovu supskripcije ili „rubriku u »Oideonu«. DEBATA. Ruđolf Filipu vrlo oštrom tonu napada vodstvo i ističe potrebu koncetracije rađa. Vodstvo nije znalo da povuče na rad ljude, koji su voljni da rade. Kritikuje plan jugoslavenske kolonije, koji zabacuje kao regijonalistički. Navaljuje na Srbe mojsijeve vjere i njihovo asimilacijono djelovanje, Oštrim ispadom završuje svoje razlaganje. Albert Koe n (Mostar) solidaran je glede osnutka kolonije s predgovornikom. Predložio je kompetentnim faktorima, da se izgradi jedna kolonija sredstvima jugoslavenskih Jevreja, ali da se u koloniji nasele radnici, koji već decenijama žive u Palestini. Konačno govori o Poale cijonistima i suradnji sa Hapoel hacairom. Drago Stei n e r (Zagreb), odbija prigovore glede jugoslavenske kolonije istakavši, da je to i prema mišljenju cijonističkog vodstva i njegovog vrhovnog organa Saveznog Vijeća najprikladnija forma za Geulathaarec. Veseli ga izjava glede saradnje Poale Cijona i Hapoel hacaira. Konačno izjavljuje svoje čudjenje, da upravo naši najrevolucionarniji, koje je okupila ideja zadruge i kojima je vrhovno nastojanje Palestina, da upravo oni u praktičnom radu negiraju palestinocentrrzam. Inž. Jichak Goldstein (Tuzla) oduševljeno zagovara ideju jugoslavenske kolonije i poziva omladinu, da se odazove pozivu cijonističkog vodstva, jer će se samo na taj način skupiti veliki iznosi. (Burno dugotrajno odobravanje). Referent Oto Rechnitzer osvrće se u zaključnoj riječi na neke prigovore i ispade, te moli konferenciju da primi njegov referat i da prema tezama toga referata udesi propalestinski rad u narednoj godini. Zatim drži Drago S t e i n e r Organizacijoni referat. Uvodno napominje jevrejskim jezikom dva motiva pokreta omladine kod nas: Socijalni i omladinski. Oba da su kod nas proizašla iz obnovno-kulturnih nastojanja jevrejskoga naroda. Kad je prema tome u vrijeme osnivanja saveza, kao organizacijone forme pokreta, na prvoj brodskoj konferenciji iznešen i primljen program u obliku saveznih statuta, ta su dva motiva bila u njemu najhitnija. Kroz ovo nekoliko godina, što nas dijele od osnutka saveza, nastojanja su socijalna i omladinsko-odgojna dobila ođrešitiji i jači iz. ažaj u raznim grupacijama omladine. Nastavljajući srpsko-hrvatskim jezikom napominje referent, da ove dvije osnovne ideje pokreta do pred kratko vrijeme nisu kolidirale barem što se tiče njihovog praktičnog primjenjivanja. Od čisto omladinskih nastojanja došlo je privremeno jače do izražaja kulturno-obnovni rad, dok je socijalni i socijalistički rad u poslijeprevratno opće reakcionarno vrijeme stao da opada. Ova nam je godina donijela odluku. Praktičnim radom, akcijama za Erec Jisrael omladina je izvodeći svoje zaključke sa konferencije u Brodu, u decembru prošle godine, priznala supremat rada za Palestinu i zaključila, da u tom smjeru radi neprekidno do ovoga sleta. Ujedno je taj praktičan izražaj djelovanja omladine pospješio idejno razgraničenje u omladinskim redovima. Jedni su se u glavnome odlučili za osnovni omladinski pokret, a drugi za socijalistički. Obima je zajednička kulturna regeneracija jevrejskog naroda, samo što ih dijele metode. Ispred organizacijone komisije obrazlaže rezoluciju, te moli konferenciju da je prihvati.

POSLIJE PODNE. U nastavku vijećanja dr. Heršković izvješćuje o naknadno potvrdjenim mandatima, a zatim nadopunjuje svoj športski referat. Predlaže promjenu glede budžeta onamo, da isti bude zajednički, a na račun športsko-gimnastičkih svrha knjižit će se iznos od 75% prihoda na članarinu športskih društava, dok će se preostalih 25% upotrebiti za pokriće zajedničkih izdataka. Konačno moli plenum da prihvati predložene rezolucije. U diskusiji Egon Qol d e r (Karlovac) predlaže, da se za vrijeme godine upriliče zajedničke priredbe udruženja iz raznih mjesta. Isto tako predlaže osnutak seniorskih udruženja. Šalom Freiberger podvrgava kritici savezni organizacijoni rad i razlaže ideologiju omladine, koja je nezadovoljna sa radom dosadašnjih Radnih Odbora. Izjavljuje, da za ideje nije bilo ljudi. Naglašuje, da je zadrugarska ideja revolucijonarna, i da su i oni zbog toga revolucijonarci u omladinskom pokretu. Cvi Rothm ii 11 e r kritikuje rad i postupak R. O. te izjavljuje, da je paradoksna činjenica, da je R. 0. iznio pred konferenciju njihove zadrugarske teze. Rad budućeg odbora bit će samo onda pozitivan, ako će donijeti eventualni uspjeh zadružne misli. Ističe, da su zadrugari uslijed vanjskih okolnosti prisiljeni da na neka istaknuta mjesta vodstva postave ljude, koji su nj.hovi protivnici. Pored svega toga izjavljuje, da im nije stalo do osobne politike unutar vodstva. Završuje, da zadrugari ovim sletom nisu potpuno pobjedili. Karlo Friedmaun (Sarajevo) govori o reprezentanstvu i o široj omladini, koja nije u savezu. Protivi se političkom opredjeljivanju omladine unutar jevrejskog narodnog pokreta. Josip Wessel (Judeja, Zagreb) govori o pobratimstvima, kako ih je uredila Judeja. Predlaže, da se u »Gideonu« otvori stalna rubrika za pitanja i odgovore u svrhu boljeg upoznavanja omladine. Polaže veliku važnost na religiju i zahtijeva od vodstva, da odredi striktno stajalište prema ovoj najvrednijoj narodnoj tekovini. Konačno daje izražaja veselju, što je od sleta do sleta zastupan na istom jedan homogeni elemenat omladine, a to je najbolji dokaz životne snage našega pokreta. Rudolf Filip (Makabi, Novi Sad) protestira protiv ograničenja govorničkog vremena, te predbacuje omladini, da je desinteresirana za naš pokret. Stavlja se na raspolaganje za agitacijona putovanja po svim obližnjim mjestima, te kod toga napada beogradske cijoniste, a osobito Avraraa Koena zbog nekih propusta kod toga rada. Predsjednik opominje govornika, da se drži referata, pa kad ovaj u istom tonu nastavlja, dolazi do burnih scena, te predsjednik dr. Perić konačno prekida sjednicu. U nastavku sjednice dobiva riječ Avram Koen za lično objašnjenje, te veli, da su Filipovi izvodi iskrivljeni, i moli konferenciju, da se ne da zavesti demagoškim napadajima govornika. Filip hoće da replicira no predsjednik mu ne daje riječ. Prelazi se na Odgojni referat, te havera Jula W e i n e r komentira referat, štampan u Gideonu. U diskusiji govori Drag. Fe 11 e r (Osijek) o načinu rada. Osobito se zalaže za osnutak dječijih kolonija, koje trebaju da budu rasadištem fizičke i duševne odgoje najmladjih. Zatim govori o načinu kako bi se došlo do novaca. Inž. Hahamović izrazuje svoje veselje zbog rada omladine, a haver Aron Hasson (Skoplje) osvrće se u oduljem govoru na španskom jeziku na referat i prikazuje prilike u južnoj Srbiji. Nakon toga prelazi se na rezolucije. Rezolucija financijske komisije traži, da sva športska društva plaćaju za svakog redovitog člana propisanu članarinu, te ođredjuje kako se ima taj novac upotrijebiti. Članarina Saveza povisuje se na 16 dinara godišnje, a pretplata Qideona na 60 dinara godišnje. Organizaciona komisija predlaže, da se u znak jedinstva osim zajedničkoga znaka za cijeli sa• vez uz dosadašnja imena društva doda »u Savezu Jevrejskih Omladinskih Udruženja«. U mjestima gdje nema udruženja organizuju se pojedinci izravno kod Saveza. Svaki član iznad 15 godina mora, da potpiše pristupnicu. Unutar radnoga odbora stvara se fizički pododbor, autonoman u stručnim stvarima i financijama za stručne svrhe. Zaključuje se izdavanje omladinske bib-

lioteke, prevoda omladinsko-odgojne literature Uf dobrih originala. Izdavanje te biblioteke omogućit će se supkripcijom. Konačno se odredjuje odnošaj izmedju članova Širega Radnoga Odbora I Užega Radnog Odbora. Svaki član Saveza treba da je predplaćen na Gideon, ako društvo kod osobitih prilika ne odredi drugačije. Rezolucije Palestinskom referatu. Omladina smatra, da joj je prva i najpreča zadaća ostvarenje halučke farme, te se u tu svrhu stavlja na raspoloženje R. O. S. C. J. Za sabiranje osobito će se upotrijebiti vrijeme oko Sukota. Organiziraju se povjereništva za Palestinske akcije. Omladinska udruženja moraju kod svojih zabava na ulaznice udariti porez od 10%, a športska društva moraju od ulaznica predati 10% za K. K. Kontrolu vodi komesar Narodnoga Fonda u dotičnom mjestu. Radni je Odbor vlastan, da prema potrebi odredi drugačije. Hamiša Asar Bišvat je dan omladine za K. K. Radni Odbor treba da upozna omladinu sa aktuelnim pitanjima Palestine. Rezolucija športske komisije traži, da sva Jevr. športska i gimnastička društva pristupaju S. Ž. O. U. Druge tačke rezolucije iznesene su dijelom u organizacijonoj, dijelom u financijalnoj rezoluciji. Rezolucije Bar Giore odredjuje neke obveze Saveznih društava prema Radnom Odboru. Primaju se predložene rezolucije. A. Azr i e 1 predlaže razriješnicu za stari Radni Odbor, koja se prima. Na predlog Literarnih sastanaka (Zagreb) izriče se bivšemu predsjedniku dr. B. Steinu zapisnička hvala. Prelazi se na eventualne. Egon Gpldner predlaže, da Savezni tajnik bude od R. O. imenovan i njemu odgovoran. Omladinsko Udruženje Vršac, predlaže rezolucije o radu Omladine i odnosu omladine spram gradjanskih organizacija. Ističe nedostatan omladinski rad u Vojvodini i potrebu, da se stanje promjeni. Marton We 11 ma nn (Ivria, Novi Sad) predlaže rezoluciju o skautima unutar Jevr. Omi. pokreta i rezoluciju o osnutku državnih Jevrejskih škola. Žiga Kišicky pita, gdje će se obdržavati naredni slet. Novosadski delegati predlažu Novi Sad, a Eškenazi Skoplje. Odluka se prepušta R. O. Prelazi se na izbor novoga Radnog Odbora. Dr. S t e i n predlaže u ime kandidacijonog Odbora ovu listinu. Otto Rechnltzer Zgb. predsjednik Makso Koen (Beograd) i dr. Leon Perić (Sarajevo) podpredsjednici, dr. Isak Heršković, Drago Zvijezdić, Čila Sandel, Artur Schvvarz, Samojlo Deutsch, dr. Rikard Stern, Hermann Breslauer, Alko Kohn, Hewes Alfređ, Klein Eugen, (svi iz Zagreba) odbornici. Za širi R. 0. Karlovac: Olga Rechnitzer. Osijek: Vilim Banet i Mihael Engelmann. Zemun: Edita Zentner, Vukovar; Joško Rosenberg, Brod: Margita Hoffmann, Koprivnica; Josip Milhofer, Vinkovci: Sida Zilzer, Ruma: Oskar Heršković, Požega: Danica Sterk, Zagreb: Dr. Beno Stein i Ivica Hochsinger, Beograd: Mošo Rubenović i Žak Fried, Bitolj: Leon Kamchi, Skoplje: Aron Hasson, Isak Koen, Josef Behar, Niš: Leo Eskenazi, Kragujevac; Izrael Konfino, Novisad; Adi Schreiber, Vršac; Franjo Tauss, Vel. Bečkerek; Inž. Julije Wassermann, Senta: Makso Schweiger, Sarajevo: Dr. Moriz Ozmo, Jakov Maestro, Maks Krautblatt, Banjaluka; prof. Avram Papo, Bijeljina: Samuel Winter, Tuzla: Cvi Rosner, Split: Mavro‘Bararon. Listina se prihvaća. Arje Weinberger predlaže, da se i Šalom Freiberger bira za člana Š. R. O. Nakon razjašnjenja predsjednika kandidacijonog odbora o nemogućnosti kanđitature spomenuto predlog se nakon drugog glasanja zabacuje. Inž. Jichak Gol ds tein razjaštijuje omladini zamisao Jugosl. kolonije. Glavni udio kod te naše zadužbine treba da dade omladina. Kolonija je stvar omladine. Prenesimo se u duhu k našim najboljima što saradjuju na izgradnji novoga Jišuva. Mislim, da dajem izražaja osjećajima vaskolike omladine, ako im obećajem, da će cjelokupna naša omladina suradjivati svim svojim silama kod osnutka Jugoslavenske kolonije. U zaključnom govoru zahvaljuje predsjednik Beogradskom jevrejskom gradjanstvu na srdačnom prijemu, a napose ističe zahvalnost opštinl grada Beograda, društvu Crvenoga Krsta i Ferijalnom savezu. Konferenca je završena, ali slet još nije, jer ćemo sad tek imati mogućnosti da vidimo športske uspjehe naše omladine. Pjevanjem Hatikve završena je konferencija.

8

»ŽIDOV*

BROJ 34.