Жидов

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

IZVJEŠĆE O XIII. CIJONISTIČKOM KONGRESU

Ponedjeljak dne 13. augustjft 1923. Noćna sjednica. Nakon što je odglasano povjerenje Egzekutivi držao je dr. Arthur Rupin svoj referat o ekonjoniskom radu u Palestini. Govori prije svega o imigraciji. Pri je, kad je tražio 30.000 useljenika na godinu, nazvali su ga minimalistom, a sad je s tim brojem maksimalilsta- Sa IVz milijima funti moglo bi godišnje doći u Palestinu 30-000 duša. a to je doista minimum, što tražiti moramo- Useljivanje ne zavisi jedino o promjeni propisa za imigraciju. Ne možemo useljavanje dijeliti od pitanja stvaranja egzistencija. Popularno je, da se govori protiv ograničenja useljavanja, ali neka ti ljudi odmah stvore mogućnosti za ostanak useljenika. Useljavanje je. da se matematički izrazim, funkcija novca, koji nam je na raspolaganju. Ako ćemo namaknuti velika sredstva, tad su sva ograničenja tek paučina, bez sredstava /postaju oni željezne barijere. Uslijed nedostatka sredstava morali smo se zadovoljiti, da useljenicima dajemo prolazni rad, pa je malo sredstava ostalo za trajno naseljivanj© useljenika. To je neodrživo stanje i u tome se sastoji teškoća problema. Jedan dio useljenika bit ee uvijek zaposlen prolaznim radom, jer moramo imati izvjestan rezervoar i jer se na taj način selekcijom izluče najvaljjaniji elementi. Ali to nije čvrsta baza za naseljavanje. Ne će da precijenjuje ono, što je stvoreno u Palestini, ali danas smo dalje no ikada od uspjeha Na putu smo, da nadjemo pravi metod za (trajno naseljivanje i nadamo se, da ćemo za nekoliko godina moći reći, da je to metod, prema kojem će se moći naseljavati ljudi, koji će se sami uzdržati. Prema njegovom nazoru stoji poljoprivredno naseljivanje jedne obitelji 800 funti, a industrijalno 20 funti. Ovi su troškovi dosta neznatni ako uvažimo, da je lou stajalo naseljivanje obitelji u Benjaminii 1000 funti, Engleska kolonizira u Australiji sa 1500 funti, bez troška kupovanja zemljišta. Prilike su u Palestini kraj toga sasvim drugačije no u drugim zemljama, radi čega moramo poduzeti razne pokušaje, a i naši se halucim razlikuju od Seljaka drug ili zemalja. Pored svib pogrešaka imaju

naši mladi radnici velikih prednosti, na koje možemo biti ponosni. Mnogo se ovdje 'kritizirao rad u Palestini. Ali razlika izmedju onoga, koji izradjuje program za rad, i onoga, koji taj' rad vodi u Palestini, je slična onoj izmedju riteača i graditelja. Rad na crtežu je lakši no rad na gradnji. Ali je rezultat u prvom slučaju samo crtež, a iu dingom kuća. Referent prelazi zatim na zemljišnu politiku i bavi se kupnjom zemljišta. Vazda je označio iluzijom pomisao, da ne ćemo trebati kupovati zemljišta, jer ćemo moći kolonizirati na državnom zemljištu. Ali državna zemljišta su s malim Iznimkama tako rdjave kvalitete, da nemaju izgleda na rentablitet, jer bi troškovi amelioracije 1 bili gotovo veći no kupnja dobrih zemljišta. Isto je tako iluzorno mišljenje, 'da će nam kasnije uspjeti da jeftinije kupujemo privatna zemljišta. Prilike u Palestini su sasvim drugačije no na drugim tržištima. Ne radi se tu samo o rentablitetu, jer se Arapi teško odlučuju na prodaju. Bogati Arapin daje svoje zemljište u zakup- Samo u slučaju prevelikoga zaduženja odlučuje se na prodaju- Od cjelokupne površine Palestine kultivirano je 35%, a još se može kultivirati 15%. Ostatak ne dolazi u obzir. Od tih 15% veći je dio u rukama Felaha, pa prema tome za nas ne dolazi u obzir Samo V 3 zemljišta, što se može obradjivati, stoji nam na raspolaganju za kupnju. Prema tome je jasno, da ne smijemo nikad propustiti priliku za kupovanje Referent zatim govori o djelovanju Palestine Land Development. Company, a naročito kupovanja zemljišta i prelazi zatim na industriju. Cesto se u nas čuje o nedostatnom podupiranju privatne inicijative, alii se zaboravlja, da s privatnom inicijativom ne možemo mnogo računati. Privatna inicijativa izbjegava sve nesigurne poslove, a o tima se baš u pivom redu radi- Ljudi s kapitalom malo dolaze. Na brojnim područjima pretekli su nas drugi, tako u industrijama duhana- Ali još mnogo ostaje privatnoj inicijatavd da iskoriiati. Najvažnija točka svega su financije. Predlažem ove teze: 1- Kao cijonnstički darovni fondovi priznaju se Keren Hajosod i Keren Kajemet- Ustanovljivanje njihove kompetencije usledjuje po gospodarskom vijeću. 2. Davanje sredstava Keren Hajesoda za produktivne svrhe ima da uslijedi po akcijonarskim društvima ili fondovima, koji treba da se osnuju kao jurističke osobe. Kao ovakova akcijonarska društva ili fondovi ima se pored postojećih (Mdrtgage Bank. Palestine Land Development Company, Workcrs Bank) da osnuju poljoprivredni kolonizacijom fond i industrijske do rike- Keren Hajesod ima da dobije za svoje prinose akcije tih društava ili fonda. 3. Akcijionarska društva ili fondovi spomenuti suh 2. ima da izdaju obligaoirje, koje će se amortizirati u 10 ili 30 godišnjim obrocima, odmah čim po mišljenju gospodarskog odbora imade jamstva za ukamaćivanje i amortizaciju. Keren Hajesod imao bi za slučaj potrebe preuzeti supsidiarno jamstvo za kamate zajma4. Prodaja spomenutih obligacija ima da uslijedi po Investraens Companies, koji će se osnovati u raznim zemljama. Vidi se dakle, da tražimo pored Keren Hajesoda još i druge novčane izvore za investicije u Palestini- Jedan dio novca, koji je potreban za izgradnje, može se već sada kao primjerice hipoteke za gradnju u gradovima amortizirati i ukamaćivati- Nadam se, da će novci, koje ćemo investirati za poljoprivredne svrhe za 5 do 10 godina biti dobra investicija, na koje ćemo moći izdati obldgacdje- Konačno hitio bih upozoriti na jedan daljbji momenat. Naši izdaci u poljoprivredi uisljeduju još uvijek u administrativnoj formi, ali radnik treba |da nauci, da novac što ga dobije, nije potpora već zajam što ga valja povratiti. 'Zato je potrebno stvaranje posebnog kolonizacijonoga fonda, koji će pružiti pravna jamstva i pozvati dužnika na pllatež. Ne upuštajući se u općenite brojr ke za naredni budžet, htio bih reći, da je pužno, da Keren Hajesod 'klupi akcije raznih poduzeća u Palestini, da ili ojača i da obiigaoijama, koje će se kasnije izdati, daje sigurnost. Radnička banka u Palestini, koja je vrlo mlnogo uradila, mora da dobije povišenje dioničarske glavnice. Mora da osnujemo indkisrtrij/ski fond. Kreditom u industriji mogli bi pomoći mnogim manjim poduzećimaZavršujući sivoj referat veli: Nijesmo do sad imali jasnu predodžbu o veličini našega rada u Palestini. Sve političke

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVO".

GOD. V!l

UPRAVA I UREDNIŠTVO; ZAGREB ILICA BROJ 31, IH. KAT

ZAGRLE, 24. augusta 1923. - 12. elula 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D, POLUGOD. 30 D. CETVRTOOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.50 D.

BROJ 35